Moje tijelo, moja trauma, moj izbor

Pokušala sam se zabaviti plesajući na generičku glazbu koja je dopirala iz zvučnika s rum colom u ruci. Prijatelji i ja smo odlučili otići u novi klub, no ja sam se već osjećala nelagodno s činjenicom koliko je muškaraca pokušalo ugurati svoj jezik u moja usta iako nisam iskazivala nikakav interes ka tomu. Odjednom je sve postalo mutno.

Zapravo se ne sjećam što se iduće dogodilo. Sjećam se jedino da sam bila dodirivana i u ustima sam osjećala okus piva. Prijatelji/ice su mi kasnije rekli/e da su me vidjeli/e kako se ljubim s nekim muškarcem i kako sam im mahnula čime im se učinilo da ih pozdravljam i odlazim. Bilo je to u prvom mjesecu pa je bilo jako hladno. Muškarac s kojim sam bila me izveo iz kluba, a izbacivaču je brzo postalo jasno da nešto nije u redu jer nisam nosila jaknu unatoč hladnoći. Kad se taj muškarac počeo svađati s izbacivačem, mojim je prijateljima postalo jasno da nešto nije u redu te su me odveli doma. U idealnom svijetu, mi bi otišli u bolnicu ali Hitna na području gdje mi živimo među studentima/icama je poznata po tome da u tim situacijama optužuju osobe da su ‘pijane’ umjesto da ih testiraju na droge za silovanje.

Nakon što sam se iduće jutro probudila, počela sam razmišljati o tome što se dogodilo i što se moglo dogoditi. To mi je uzrokovalo tešku glavobolju. Bila sam drogirana, seksualno napadnuta i da izbacivač nije uočio da nešto nije u redu, mogla sam biti i silovana.

Tijekom odrastanja, statistike i protokoli vezani uz seksualno nasilje bili su dio zdravstvenog odgoja. Znala sam da, prema statistikama, jedna od četiri žene bude seksualno napadnuta tijekom studija i da je važno u tim situacijama biti pregledana unutar 72 sata od napada. Iako sam znala statistike i protokol, kao 19-godišnja brucošica, nisam znala kako da se počnem oporavljati od traume koju sam doživjela. To nije bilo prvi, ni zadnji put da sam seksualno napadnuta ili uznemiravana ali gubitak kontrole nakon što sam drogirana me uplašio.

Uskoro sam primijetila da počinjem hiperventilirati kad god mi priđe neki muškarac koji mi nije prijatelj i stupi u fizički kontakt sa mnom. Uzimajući sve u obzir, odlučila sam da je apstinencija po pitanju seksualnih odnosa najbolja za mene dok se oporavljam od traume. Nisam odabrala ono što mi se dogodilo, ali mogu odabrati način na koji ću se oporavljati.

U to vrijeme, a i sada, krećem se u ljevičarskim krugovima gdje se seks spominje kao dio seksualnosti i naglašava se nužnost pristanka. U tim krugovima postojala je i postoji pretpostavka da većina ljudi ima seksualne odnose osim ako su aseksualni, apstiniraju iz religioznih uvjerenje ili čekaju da se pojavi osoba s kojom žele imati seksualne odnose. Sve je to u redu. Ali u tim raspravama o seksu, uvijek sam se osjećala neugodno podijeliti da trenutno nisam seksualno aktivna. Uglavnom zato što sam znala da bi me tad netko pitao zašto nisam aktivna i rasprava bi otišla u smjeru u kojem se ne bi osjećala ugodno dijeliti svoju intimu kroz usputno ćaskanje.

Oporavak nakon seksualnog napada nije uvijek pravocrtan. Ono što je najbolje za mene, nije uvijek najbolje za nekog drugog. Odluka da ne budem seksualno aktivna dok se borim s traumom koja je nastala nakon seksualnog napada je moj izbor. Neki ljudi će možda odlučiti imati više seksualnih odnosa nakon što su napadnuti, što opet može biti dobra odluka za njih.

Potrebno je uvidjeti da ljudi apstiniraju od seksa iz više razloga. Moramo poštivati nečiju odluku da bude seksualno aktivan/na ili da apstinira od seksa bez da stvaramo pretpostavke zašto su te osobe donijele takve odluke. Neki/e od nas se ne osjećaju ugodno dijeliti da nismo seksualno aktivni/e jer se tako nosimo i oporavljamo od seksualnog napada. Zbog toga ne bi trebali/e osjećati pritisak da će nas se označiti kao žrtve i/ili one koji su preživjeli/e. Nisam seksualno aktivna jer me uznemiruje fizička intimnost. Znam da je sada to ispravno za moje tijelo. Voljela bih da nisam bila seksualno napadnuta, no ja sam ta koja bira kako će se oporaviti.

Prevela i prilagodila: Iva Zelić 

Milijarda ustaje i u Rijeci!

Na Valentinovo, 14. veljače u 16.30 sati ispred Radija Rijeke na Korzu, održat će se akcija One Billion Rising. Svrha ove akcije je da se kroz pjesmu i ples ukaže na globalni problem nasilja nad ženama. Ples će predvoditi Plesna Grupa Flame, nastupit će zbor VINS, a čitat će se i svjedočanstva žena iz akcije #prekinimošutnju.

Ovogodišnjom kampanjom One Billion Rising – RISING: FROM A CAMPAIGN, TO A WAY OF LIFE želi se ukazati na važnost kontinuiranog rada na sprječavanju nasilja nad ženama koje nadilazi manifestacije i obilježavanja na specifične dane i datume i postaje svakodnevnom borbom za život slobodan od nasilja.

Od 2012. godine kada je kampanja pokrenuta, žene su se solidarizirale i ova kampanja, kao i mnoge druge sa sličnim ciljem, donijele su određene pomake. Međutim, izazovi s kojima se suočavamo postaju sve veći te je stoga važno u fokus staviti kontinuiranu i svakodnevnu borbu, ne samo protiv seksualnog i fizičkog nasilja, već i sistemskog nasilja u ekonomskoj, ekološkoj, društveno-kulturnoj i ideološkoj sferi.

Već petu godinu zaredom u Rijeci se održava akcija One Billion Rising u organizaciji Udruge PaRiter i SOS Rijeka – Centra za nenasilje i ljudska prava.

Milijarda ustaje za #prekinimošutnju u 2019. godini

Na ovogodišnjem obilježavanju svjetske kampanje Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama/One Billion Rising Revolution prisjetit ćemo se akcije #prekinimošutnju.

Ovo Valentinovo okupljanje će se održati u 5 do 12 na Markovom trgu. Okupljeni/e će pročitati nekoliko svjedočanstava žena koje je RODA prikupila tijekom kampanje i podsjetiti Vladu da je obećala poduzeti mjere za zaštitu zdravlja žena.

“Dosta je nasilja u zdravstvenim ustanovama, na sudovima, na poslu, nasilja od partnera, institucija”, poručuju iz inicijative.

Ove godine je ideja da akcija traje tijekom cijelog dana, na različitim lokacijama i da u akciji sudjeluju sve žene i muškarci koji rade pa ne mogu doći na Markov trg. To mogu učiniti tako da će pročitati neko od dostupnih svjedočanstva žena koje su preživjele institucionalno nasilje i to zabilježiti i podijeliti. 

Svi zainteresirani za javno čitanje na nekoj lokaciji u svom gradu mogu se javiti inicijativi One Billion Rising Croatia. 

Kampanja se u svijetu, pa tako u u Hrvatskoj, održava sedmu godinu zaredom kao inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o raširenosti nasilja nad ženama i djevojčicama. Prema tadašnjoj statistici svaka treća žena u svijetu tijekom svog života bila je žrtva silovanja ili fizičkog nasilja čime se dolazi do brojke od milijarde žena i djevojčica po čemu je kampanja i dobila ime. 

Noćni marš za 8. mart može biti i u tvom gradu!

Ove se godine održava četvrti Noćni marš za 8. mart u Zagrebu! Uz Zagreb, akcije za obilježavanje tog dana održat će se u Rijeci i Splitu. 

Tim povodom feministički kolektiv fAKTIV poziva sve aktiviste i aktivistkinje da i svoje mjesto učine mjestom otpora! Noćni marš osmišljen je kako bi zajedničkim angažmanom obranile stečena prava te feministički i solidarno nastavile borbu. Trenutno je važnije no ikad pružiti artikulirani otpor i poslati snažne i borbene poruke te je važno da to učinimo u što više mjesta i gradova. Stoga fAKTIV poziva sve koji/e mogu i žele da se uključe u otpor organizacijom javne akcije, marša ili bilo kakvog obilježavanja koji je primjeren kapacitetima koje imate na raspolaganju. 

“Udružite se, razmotrite koje su vam opcije na raspolaganju, razmislite koji su to problemi vezani za zaštitu prava žena na koje treba ukazati i – krenite u akciju! Ako već imate iskustva u organiziranju sličnih akcija, prenesite znanje na druge i potaknite ih na zajednički otpor.”, poručuje fAKTIV za VoxFeminae.

Za sve savjete i pomoć oko organizacije možete se javiti na e-mail feministicki.kolektiv.faktiv@gmail.com.

A kako bi ovogodišnji Noćni marš u Zagrebu bio još veći od prethodnih, fAKTIV vas poziva na donatorsku večer koja će se održati 15. veljače u Spunku. Pomozite pokriti troškove organizacije najvećeg prosvjeda za prava žena u Hrvatskoj! 

Deseti protest 1od5 miliona diljem Srbije!

Diljem Srbije ovaj je vikend održano deseto, jubilarno, protestno okupljanje 1od5miliona

U Beogradu je okupljanje počelo ispred Filozofskog fakulteta. Na skupu se okupljenima obratio pisac Marko Vidojković koji je istaknuo da su građani i građanke Srbije taoci predsjednika Aleksandra Vučića i apelirao je da se popišu kaznena dijela trenutne Vlasti. 

“Najbolji student u istoriji Pravnog fakulteta u Beogradu, Aleksandar Vučić, šeta se po Srbiji i priča kako je sve fenomenalno. Ide okolo i objašnjava kako je sve super, da gasi Srbiju koja se upalila”, rekao je Vidojković te dodao: “Gde god se okrenemo je kriminal, zločin i nepravda. Crna knjiga ove vlasti imaće hiljade i hiljade strana!

Nakon početnog obraćanja građani i građanke su se uputili u šetnju ulicama Vasinom, Makedonskom, Svetogorskom i Takovskom do zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) gdje su uzvikivali “Izlazite napolje” i “Vučiću, lopove”. Na zgradu su nalijepili mnoštvo naljepnica s pozivima djelatnicima i djelatnicama RTS-a da ‘izađu na ulice’. 

Zatim se šetnja nastavila do zgrade Vlade Srbije. “Dobro jutro, Srbijo. Nama sada sve više sviće. Mogu da nam prete, zastrašuju nas, ali mi se ne damo. Predsedniče, sa ovim narodom ne smete više da se šalite. Imamo samo još jedno da poručimo: Ustala je Srbija, nema više stajanja. Ovo je naša zemlja, naši ljudi. Nas je ipak više. Vidimo se sledeće subote u 18h na platou“, poručila je okupljenima Jelena Anasonović, jedna od organizatorica prosvjeda.

Osim u Beogradu, u petak i subotu se protestiralo i u Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Čačku, Nišu, Pančevu, Užicama, Kruševcu, Valjevu i Vranju, Gornjem Milanovcu i drugim gradovima te po prvi put u Subotici. 

Povod ovom prosvjedu je dokument “Sporazum sa narodom” koji su u srijedu potpisali predstavnici/e dijela opozicije koji je nastao kao odgovor na zahtjeve koje su s beogradske govornice 19. siječnja uputili opoziciji predstavnici/e inicijative #1od5miliona. U dokumentu opozicija garantira da će nastaviti borbu za poštene izbore i slobodne medije te da neće sudjelovati u radu skupština u kojima su ukinuta demokratska načela. 

Do sada je na protestima zatražena ostavka Vučića i vladajuće Srpske napredne stranke, zahtijevani su pošteni i slobodni izbori te objavljivanje plana za rješavanje pitanja Kosova i prestanak ‘nasilja u porastu’. Uz ostavke u Vladi, ovog su puta zahtijevane ostavke direktora RTS-a Dragana Bujoševića i urednika informativnog programa RTS-a Nenada Lj. Stefanovića te ministra policije Nebojše Stefanovića.

Prvi prosvjed protiv nasilja pod nazivom “Stop krvavim košuljama” održan je 30. studenog prošle godine u Kruševcu zbog napada na lidera Saveza za Srbiju Borka Stefanovića i još dvojicu aktivista. Od 8. prosinca svaki se tjedan organiziraju prosvjedi u Beogradu, a u prošlih devet tjedana protesti su se proširili na više od 30 gradova i mjesta u Srbiji. 

Žene su nedovoljno zastupljene u medicinskim profesijama, ali i u istraživanjima

Žene su zanemarene u medicinskim istraživanjima i podcijenjene su u medicinskim karijerama, prema rezultatima istraživanja u britanskom medicinskom časopisu Lancet

Žene koje grade karijeru u zdravstvu suočene su sa značajnim barijerama. Također, istraživanje je pokazalo da su medicinska istraživanja usmjerena ka potrebama muškaraca, te gotovo tri četvrtine biomedicinskih istraživanja ne uzimaju u obzir rodne razlike u ishodima istraživanja. 

“Dokazi su jasni. Žene su u nepovoljnom položaju u znanosti, medicini i zdravstvu generalno. Rodna jednakost u znanosti nije samo pitanje jednakosti i prava, ona je krucijalna kako bi dobili bolja i točnija istraživanja i kako bi pacijenti/ice dobili/e najbolju moguću skrb”, kazala je izvršna direktorica časopisa Lancet, Jocalyn Clark.

Iako je ženama pravo na jednaku plaću na istim poslovima garantirano u mnogim zemljama one i dalje zarađuju manje od muških kolega te su suočene s brojnim preprekama. Tako na nižim pozicijama žena ima više nego li muškaraca, no kako se pozicija i moć povećavaju, broj žena se smanjuje. Također, zasebno istraživanje je pokazalo da su žene diskriminirane i kad apliciraju za sredstva za istraživanja. 

Veća je vjerojatnost da će ženama financiranje istraživanja biti odbijeno jer ispitivači često procjenjuju muške kolege kompetentnijim

Također, još jedno istraživanje je pokazalo potrebu za većom rodnom raznolikosti u zdravstvu kako bi se osiguralo ispunjene potreba žena. Do toga je došlo nakon što je istraživanje pokazalo da je gotovo tri četvrtine istraživanja u medicini propustilo uzeti u obzir razlike u ishodima kod muškaraca i žena. 

Tako nešto može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim posljedicama – na primjer, osam od deset lijekova koji su povučeni s američkog tržišta između 1997. godine i 2001. godine, predstavljalo je veće zdravstvene rizike za žene nego li za muškarce. 

Također, istraživanja u kojima su žene navedene kao glavne autorice češće uključuju rodne razlike, prema analizi više od 11.5 milijuna medicinskih istraživanja između 1980. i 2016. godine. 

“Naši rezultati pokazuju da rodne razlike u znanosti imaju posljedice na zdravlje čitave populacije”, rekao je autor studije Vincent Lariviere sa Sveučilišta u Montrealu.