Marš za prava žena u Puli

Povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka od 11 sati u Puli se održava Marš za prava žena. Program počinje na Trgu Portareta.

“Pozivamo vas da zajedno marširamo i proslavimo 8. mart, Međunarodni dan žena. Slavimo žene i naše borbe, pokažimo da smo spremne boriti se za sebe u ime svih onih koje su se borile za nas i onih kojima borbu ostavljamo u nasljedstvo. Pokažimo da želimo bolje, ljepše i pravednije društvo te život bez nasilja! Jednaka prava i mogućnosti za sve”, pozivaju organizatorice.

“8. mart je dan kada izlazimo na ulice, kada slavimo svaku borbu, svaki ženski glas koji je kroz povijest progovorio o tretmanu i uvjetima na radnim mjestima, bolnicama i domovima. Već preko 100 godina žene obilježavaju 8. mart kao dan posvećen ženskoj borbi za slobodu, borbi za to da nas se napokon shvati kao sposobna, autonomna i cjelovita ljudska bića. Suočene s kršenjem osnovnih ljudskih i temeljnih prava žena, one su izašle na ulic”, pišu organizatorice Marša Udruga PANK.

“Izađite opet s nama i glasno na maršu poručite: Ne damo svoje zdravlje i svoje živote! Borit ćemo se sve dok država ne preuzme odgovornost za sve oblike nasilja prema ženama i djevojčicama. Ne tražimo privilegije, iziskujemo prava koja su nam dana zakonom iste te države i našim postojanjem. Poručimo glasno da nećemo dopustiti da nas nekažnjeno zlostavljaju, i ubijaju. Marširamo za žene žrtve nasilja, za ubijene, za omalovažavane, za napuštene od sustava! Marširamo za sve nas”, pozivaju.

Više o prosvjedu doznajte OVDJE.

‘Snaga feminističke borbe leži u ženskoj solidarnosti’

Na osmi mart odajemo poštovanje svim ženama koje su svojom borbom omogućile bolju poziciju za sve nas, ali i ukazujemo na nepravdu, nejednakost i ograničenja kojima su žene još uvijek izložene. Taj je dan simbol otpora i poruka svima koji žele ograničiti teško izborena prava žena.

2016. godine organiziran je prvi Noćni marš na kojem smo pokazale da je vrijeme za otpor i da se ne bojimo. Od tada smo poručile da ćemo se boriti protiv neokonzervativne ideologije, patrijarhata, iskazale smo ljutnju jer smo potplaćene, što rodno uvjetovano nasilje prolazi nekažnjeno, ljutnju jer su naša seksualna i reproduktivna prava stalno na udaru, zahtijevale smo promjenu, nismo se dale izbrisati, bile smo glasne. Tijekom proteklih pet godina prosvjedi za Međunarodni dan žena počeli su se organizirati i u drugim gradovima diljem Hrvatske, kao i različite akcije i programi. Događanja koja vas očekuju ove godine najavile smo polovicom tjedna.

U Zagrebu se, pak, pod sloganom ‘Živio Feminizam! Živio 8. mart!’ petu godinu zaredom održava prosvjedni marš ‘Noćni marš – 8 mart’ u organizaciji feminističkog kolektiva fAKTIV.  S Ivanom Živković i Anom Lovreković iz kolektiva smo razgovarale o borbama kroz sve ove godine, reproduktivnim pravima žena i konstantnim napadima na pravo na pobačaj, inicijativama za prava žena koje su obilježile prošlu godinu te o važnosti ženske solidarnosti. 

Proteklu godinu obilježilo je nasilje prema ženama i novi udarci na reproduktivna prava. Žene su i dalje žrtve nekažnjenog nasilja, previše ih je ubijeno, a u slučaju stravičnog grupnog silovanja počinitelji su se branili sa slobode. Zakon o pobačaju i dalje nije donesen, anesteziolozi/inje su počeli/e koristiti tzv. priziv savjesti, a najavljena su i savjetovanja za žene koje se odluče na pobačaj. Uzmemo li sve ovo u obzir, jasno je zašto je važno da u nedjelju sve/i marširamo. S obzirom da je ovo peti Noćni Marš u Zagrebu, kad pogledate unatrag, koje ste promjene izborile od prvog Marša do danas?

Ne bismo rekle da smo promjene izborile mi, izborile su ih sve one kojima se proteklih pet godina obraćamo. Ponosne smo što smo na dnevni red stavile zahtjev za besplatan pobačaj, budući da reproduktivna pravda iziskuje besplatnu i svima dostupnu zdravstvenu skrb. Nedavno smo potvrdu da nismo “usamljene” u tom zahtjevu dobile u istraživanju agencije Ipsos, prema kojem 63 posto ispitanih smatra da pobačaj mora biti besplatan.

Ponosne smo na sve borbene i neustrašive glasove žena koje su proteklih godina poručile da neće šutjeti i da je ženska svakodnevica razlog za glasan otpor. Ponosne smo na svaki glas koji je progovorio o tretmanu u bolnicama, rodilištima i ginekološkim ordinacijama, o ograničavanju prava na pobačaj, uvjetima na radnom mjestu – u koje ubrajamo i vlastiti dom. Jer upravo u domovima kapitalizam najviše parazitira na ženama, oslanjajući se na naš takozvani rad ljubavi i rad brige, kojem se namjerno odriče vrijednost. Upravo se u domovima odvija najviše nasilja.

8. mart najveći je praznik žena, mjesto okupljanja svih borbi za bolji svijet. Ne smijemo zaboraviti da su dvije najveće revolucije modernog doba, Francuska i Ruska, povele upravo žene – u borbi za kruh. Zato, dok marširamo, borimo se za taj kruh, ali i ruže.

Spomenule ste istraživanje Ipsosa, prema kojem 62% ispitanih smatra da se vjerske zajednice ne trebaju petljati u pitanja zdravstvene politike, dok tek 7% ispitanih smatra da žene nemaju pravo na izbor oko pobačaja.  Mislite li da ove brojke odražavaju pravo stanje u našoj zemlji?

Rezultati istraživanja ukazuju na ono što odavno znamo: da je vrijeme da jednom stanemo na kraj teroru religije nad seksualnošću, odgojem i obrazovanjem. Crkvene dogme su u školama, molitelji pred javnim bolnicama, liječnici i liječnice pod krinkom priziva savjesti temeljem religijskih uvjerenja ženama uskraćuju medicinsku skrb. Zašto se crkvu pita za mišljenje u postupku donošenja novog zakona o pobačaju? Zašto je udrugama i inicijativama pod crkvenim skutima dozvoljeno promovirati neznanstvene teze o postabortivnom sindromu? Taj sindrom, naime, ne postoji, nema ga u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10), nema ga u MSD priručniku dijagnostike i terapije, opovrgavaju ga bitna recentna istraživanja, ali i dalje je u službi ograničavanja prava žena u Hrvatskoj na pobačaj. Zašto je udrugama poput ‘Djetešce na sunašce’ dopušteno da se promoviraju kao lažne klinike za pobačaje? Zašto im je dopušteno da na prevaru pridobivaju povjerenje žene, a onda ih odgovaraju od pobačaja? Većina žena koje su prekinule trudnoću ne osjećaju žaljenje zbog te odluke, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u akademskom časopisu Social Science & Medicine u siječnju 2020. I ta odluka samo je na ženama, ni na kome drugome – a pogotovo ne na vjerskim zajednicama.

Bilo je i pozitivnih pomaka prošle godine. Inicijativa #SpasiMe organizirala je jedan od najvećih prosvjeda ‘Pravda za djevojčice’, održan je Prvi Balkanski Trans Inter Marš, novim izmjenama kaznenog zakona izbrisan je termin ‘spolni odnošaj bez pristanka’ te je kazna za silovanje od tri do deset godina. S druge strane, s katedri fakulteta promovirao se pobačaj, kritizirao feminizam te su se na fašničkim povorkama nastavili spaljivati gej parovi. Sukladno tomu, jesu li navedene pozitivne promjene naznaka ‘bolje budućnosti’ ili se radi o tek povremenim bljeskovima?

Feminizam koji slavimo za 8. mart bori se za sve ugrožene skupine društva, prokazuje različite vrste izrabljivanja u kapitalističkom sustavu, ne bježi od sistemske kritike, radi na političkom organiziranju žena, svjestan je ekoloških problema, antifašistički je i nepokolebljiv. Bori se za djevojčice i djevojke, za penzionerke, za radnice, izbjeglice i migrantkinje, transrodne osobe, beskućnice i za sve žene koje se danas ne mogu boriti za sebe.

Prosvjed ‘Pravda za djevojčice’ održao se u 15 gradova diljem zemlje, cijela zemlja ustala je protiv seksualnog nasilja. Spolni odnošaj bez pristanka, kao što spominjete, kao zakonska kategorija više ne postoji, kao što nikad u stvarnosti nije ni postojao – silovanje je silovanje. Životni partneri Ivo Šegota i Mladen Kožić dobili su potvrdu Ustavnog suda da je ono što smo znali da je diskriminacija – različit tretman životnih partnera nego bračnih drugova – diskriminacija. Prvi Balkanski Trans Inter Marš napravio je veliki korak ka povećanju vidljivosti borbe za prava trans osoba.

Kakva će biti budućnost i hoće li ove pobjede biti tek povremeni bljeskovi, kako navodite, ovisi samo o nama. O tome hoćemo li kao društvo prepoznati da je ovo trenutak otpora. Da je ovo trenutak kada moramo reći dosta – dosta je nasilja u našim domovima, dosta je boli i poniženja u ustanovama javnog zdravstva, dosta je uskraćivanja zakonom zajamčene zdravstvene skrbi. Dosta je tereta njege za djecu i starije od koje država pere ruke. Dosta je gaženja radničkih prava, zatiranja antifašističkih vrijednosti, napada na slobodu medija, rezanja nezavisne kulture, diskriminiranja LGBTIQ+ zajednice. Dosta je ušutkavanja i zastrašivanja.

Ove godine osmomartovski Noćni marš popraćen je mnoštvom popratnih događanja. Pripremao se anti-rape performans ‘Patrijarhat siluje’, radili su se transparenti, organizirao party, radionica bubnjanja itd. Kakav je bio odaziv građana/ki? Što nas sve čeka u nedjelju? 

Izuzetno smo sretne da sva osmomartovska događanja koja organiziramo uvijek nailaze na odziv, kao i zbog toga što građanke i građani, osim što marširaju s nama, žele sudjelovati i u različitim pripremama za marš. Posebno im hvala na financijskoj podršci koju su nam pružili i pružile dolaskom na donatorsku žurku ‘Daj šta daš za Noćni marš’, ali i tome što su se zabavljale i veselili s nama. Tribina ‘Od jutra ću stat’ – perspektive ženskog štrajka’ napunila je Centar za ženske studije. Oduševljene smo što se pokazalo da je to tema koja postaje sve aktualnija.

Okupljanje uoči ovogodišnjeg Noćnog marša započinje u 17:30 sati na Trgu žrtava fašizma. Marširat će se uobičajenom rutom koja završava na Zrinjevcu, a tamo ćemo zajedno sa suborkinjama iz drugih organizacija i kolektiva govoriti o zajedničkim borbama i završiti s pjesmom.

Prije samog marša izvodit će se domaća verzija čileanske i internacionalne feminističke anti-rape himne “Un Violador en Tu Camino”. Naime, naša prekrasna pjesnikinja Monika Herceg, inspirirana tom himnom, napisala je pjesmu “Nisi kriva i nisi sama”, a članice Le Zbora tijekom Noćnog marša izvodit će prepjev te pjesme, naziva “Patrijarhat siluje”, (tekst pronađite u opisu eventa) uz bubnjanje Drum’n’bijesa, na čiji ritam marširamo od 2016. godine.

Voljele bismo da nam se žene pridruže u solidarnoj akciji koja bi povezivala sva osmomartovska okupljanja u zemlji. U svom gradu organizirajte radionice anti-rape pjesme, snimite se u svojim domovima, uredima, na svojim ulicama – i šaljete nam snimke u inbox ili na mail kako bi anti-rape pjesma zaživjela u cijeloj zemlji, u cijeloj regiji! Vaše izvedbe ponosno ćemo dijeliti na našim stranicama.

U najavi marša ponavljate rečeno na velikom prosvjedu u Španjolskoj “Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor.” Time želite naglasiti nužnost ženske solidarnosti. Koliko su žene, po vama, trenutno solidarne i koliko nam je važna solidarnost za buduće borbe?

Baš kao što su pokazali masovni prosvjedi protiv prve presude u slučaju grupnog silovanja u Španjolskoj, akcije #pravdazadjevojčice u nizu hrvatskih gradova, internacionalno širenje čileanskog performansa, podrška borbi Marije Lukić u Srbiji i niz drugih mobilizacijskih momenata, snaga feminističke borbe leži u ženskoj solidarnosti. Zato se trebamo boriti za djevojčice i djevojke, penzionerke i radnice, transrodne osobe i beskućnice, izbjeglice i migrantkinje. I toga moramo biti svjesne svaki dan, ne samo kad nas političko-društvena situacija podsjeti na to, poput trenutačnog nasilja prema izbjeglicama na granicama Grčke.

Solidarno organiziranje žena jača i širi područje ženske borbe. To su pokazale žene Kruščice  – više od 500 dana štitile su most u svom selu, suprotstavljale se policiji i investitorima, zaustavile izgradnju hidroelektrana i pokazale kako je ženska solidarnost jedna od brana uništenju prirode. Svaka nepravda koju žene osjete na svojoj koži vrijedna je borbe, premda se svakodnevno suočavaju s porukama koje im poručuju da ženski glasovi, iskustva i životi nisu bitni.

Za sve borbe koje nam predstoje, vezivno tkivo upravo je solidarnost, a svaka ta borba mora biti i – feministička.

I za kraj – koje su ključne poruke koje će Noćni Marš ove godine poslati?

Poruka ovogodišnjeg marša je: Živio feminizam! Živio 8. mart! Osmi mart najveći je praznik žena i želimo ga, slaveći ujedno i svaki svaku borbu, svaki glas, svaki prkos, svaki otpor, glasno slaviti na ulicama naših gradova.

Poručujemo da povratka nema, i da nas je nemoguće ušutkati i razjediniti. Poručujemo da je svaki čin otpora dio pokreta koji želimo izgraditi – pokreta koji će jednog dana biti spreman zaustaviti ovo društvo, usred radnog tjedna, usred radnog dana; pokreta koji posvećujemo onima čijim utabanim stazama marširamo, koji gradimo za one koje iza nas dolaze. I zato vas pozivamo da s nama marširate – za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za borbe koje su bile i borbe koje će tek biti.

Okupljanje u nedjelju počinje u 17.30 sati na Trgu žrtava fašizma, gdje će pod vodstvom Le Zbora i uz bubnjanje Drum ‘n’ bijesa biti izveden performans “Patrijarhat siluje”. Povorka prema Zrinjevcu kreće oko 18.00 sati.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Peti Noćni marš u Zagrebu: Živio feminizam, živio 8. mart!

Feministički kolektiv fAKTIV poziva 8. ožujka organizira Noćni marš – 8. martprosvjedni marš koji se u Zagrebu održava petu godinu zaredom, ove godine pod sloganom ‘ŽIVIO FEMINIZAM! ŽIVIO 8. MART!’. Okupljanje počinje u 17.30 sati na Trgu žrtava fašizma, gdje će pod vodstvom Le Zbora i uz bubnjanje Drum ‘n’ bijesa biti izveden performans “Patrijarhat siluje”. Povorka prema Zrinjevcu kreće oko 18.00 sati.

“Na najveći praznik žena stajemo jedna uz drugu i vičemo DOSTA. Dosta je nasilja u našim domovima. Dosta je boli i poniženja u ustanovama javnog zdravstva, dosta je uskraćivanja zakonom zajamčene zdravstvene skrbi. Dosta je tereta njege za djecu i starije od koje država pere ruke, tereta koji se prikazuje kao ljubav ili “ženski posao”. Dosta je gaženja radničkih prava, zatiranja antifašističkih vrijednosti, napada na slobodu medija, rezanja nezavisne kulture, diskriminiranja LGBTIQ+ zajednice. Dosta je ušutkavanja i zastrašivanja”, pozivaju fAKTIVke.

“Marširajmo za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za borbe koje su bile i borbe koje će tek biti”, zaključuju iz fAKTIVa.

Ruta: Trg žrtava fašizma (okupljanje od 17.30 sati) – Ulica Franje Račkog – Jurišićeva – Trg – Ilica – Gundulićeva – Masarykova – Teslina – Zrinjevac.

One su najstrašnije žene 2019. godine!

U prepunom baru Botaničar u Zagrebu sinoć je održana prva dodjela nagrada za Strašne žene godine u organizaciji portala Voxfeminae.net i društvenog poduzeća Fierce Women. Na događaju je javno predstavljeno pet strašnih žena koje su dale značajan doprinos rodnoj ravnopravnosti i društvenoj pravednosti u Hrvatskoj u prošloj godini.

Dobitnice nagrade su: redateljica Dana Budisavljević, dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić, članica HGSS-a i instruktorica planinarenja Tatjana Bračanov, redateljica Nora Krstulović te tim Ženske sobe predvođen koordinatoricom Majom Mamulom.

U periodu od dva mjeseca krajem 2019. godine čitateljice i čitatelji portala Voxfeminae.net nominirale/i su 47 pojedinki i osam kolektiva, da bi nakon toga 10 redovnih članova udruge K-zona, koja je izdavač VoxFeminae.net portala i pokretač društvenog poduzeća Fierce Women, odlučilo o ovogodišnjih pet dobitnica. O obrazloženju odluke žirija o dobitnicama između ostalog stoji sljedeće:

Nora Krstulović, redateljica i urednica portala Teatar.hr, neumorna je aktivistkinja za slobodne i neovisne medije, prava kulturnih radnika/ica, umjetnika/ica, rodnu ravnopravnost. U protekloj godini predano je i angažirano nastupala u društvenim inicijativama: u organizaciji prosvjeda Pravda da djevojčice i inicijativi #spasime, kampanji Društva hrvatskoh filmskih redatelja “Meni se to gleda, HRT ne da”, a još uvijek je aktivna i neumorna u obrani prava i statusa slobodnih umjetnika nakon pokušaja Ministarstva kulture da donese štetan novi Zakon o umjetnicima, te kontinuirano upozorava na štetne medijske politike.

Tatjana Bračanov, članica Hrvatske gorske službe spašavanja Šibenik, vodička instruktorica Hrvatskog planinarskog saveza i učiteljica zen yoge, krajem srpnja 2019. prošla je cijelu, 1300 kilometara dugu, stazu Via Dinarica koja se proteže duž Dinarida od Slovenije do Albanije. Time je postala prva žena iz Hrvatske i prva žena iz jugoistočne Europe koja je prehodala bijelu stazu Vie Dinarice u kontinuitetu i samostalno. Ovaj pothvat, kazala je, ima puno veće značenje od osobnog – promocija je ekonomskog i turističkog potencijala Via Dinarice, ali i ženske hrabrosti, upornosti i izdržljivosti.

Tim Ženske sobe, predvođen koordinatoricom Majom Mamulom, jedina je specijalizirana organizacija u Hrvatskoj koja već gotovo dva desetljeća radi na problematici seksualnog nasilja te brine da sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje dobiju besplatnu, efikasnu i individualnu podršku. Nakon 18 godina predanog timskog rada ove je godine problematika seksualnog nasilja napokon došla u fokus javnosti, no višestruko se povećao i broj osoba koje traže pomoć od Ženske sobe. Ženska soba neumorno radi na razvoju javnih politika i unaprjeđenju zakonodavstva, te su od samog donošenja Kaznenog zakona 2013. godine inzistirale na ukidanju kaznenog djela spolnog odnosa bez pristanka te njegovog izjednačavanja sa silovanjem, što su uspjele izboriti.

Branka Bakšić Mitić članica je inicijative Ljudi za ljude i dogradonačelnica Gline, izabrana kao nezavisna kandidatkinja iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine, koja je svoj dosadašnji mandat posvetila pomaganju ljudima na području Banovine. Ljude koji žive u teško zamislivim uvjetima (bez struje, vode, sanitarija), samo sat vremena od Zagreba, u početku je obilazila kako barem ne bi bili potpuno sami. Nakon što od političara nije uspjela dobiti nikakvu pomoć, s Majom Sever i Matejom Medlobi osnovala je inicijativu Ljudi za ljude kako bi zajedničkim snagama nešto poduzele. Uz pomoć brojnih donatora i volontera_ki, Branka je uspjela pomoći stotinama ljudi, bilo paketom hrane, bilo donošenjem peći ili promjenom prozora. Već godinu dana Branka je na terenu i neumorno koordinira podjelu pomoći u Banovini, a inicijativa Ljudi za ljude nedavno je sa Zelenom akcijom pokrenula i humanitarnu crowdfunding kampanju koja ima za cilj dovesti struju putem solarnih sustava u pet kućanstva bez struje.

Dana Budisavljević redateljica, producentica i montažerka, jedna od pokretača/ica festivala ZagrebDox i tek treća žena koje je na filmskom festivalu u Puli osvojila Zlatnu Arenu za režiju – za film ‘Dnevnik Diane Budisavljević’. Nakon 20 godina profesionalnog bavljenja filmom Dana Budisavljević prošle je godine predstavila film o strašnoj ženi Diani Budisavljević, heroini koja je tijekom II. Svjetskog rata organizirala spašavanje djece iz ustaških koncentracijskih logora, sudjelovala u njihovom zbrinjavanju te vodila kartoteku s njihovim podacima kako identitet djece ne bi bio izgubljen. Ne zaboravljamo ni ostale Danine filmove: ‘Sve 5’ u kojemu prikazuje život seksualne radnice Lidije Šunjerge i ‘Nije ti život pjesma Havaja’ u kojemu govori o procesu coming outa u vlastitoj obitelji. Bez sumnje, Budisavljević je jedna od hrvatskih filmskih radnica koja je svojim radom i angažmanom u ovom kulturnom polju obilježila posljednje desetljeće.

Pet dobitnica nagrade za Strašne žene godine uručeno je pet portreta koje su za njih izradile ilustratorice društvene igre ‘Fierce Women’: Nataša Rašović Bodiš, Ana Kovačić, Tea Šokac, Rina Barbarić i Sanja Stojković. Pored toga, uručen im je i poklon paket Brlog zadružne pivovare, Guuc prirodnog soka iz doline Neretve te dvodnevni odmor na eko imanju Međimurski ceker. Ceremoniju dodjele nagrade vodile su članice uredništva portala Voxfeminae.net Antonela Marušić i Tihana Bertek; a okupljenima se uoči dodjele obratila i Gabrijela Ivanov kao idejna začetnica društvene igre i nagrade.

“Kao što na portalu VoxFeminae.net još uvijek gotovo svakodnevno otkrivamo žene koje je ili povijest izbrisala ili sadašnjost dovoljno ne prepoznaje, tako postoje mnoge žene koje nisu prisutne u ovogodišnjim nominacijama. Obvezujemo se da ćemo svake godine poboljšavati i načine prikupljanja nominacija kako i njihovih dodjela”, izjavila je ovom prilikom Gabrijela Ivanov iz K-zone; napominjući pritom prisutnim nominiranim strašnim ženama da u svoje zaposlene rasporede nikako ne zaborave isplanirati vrijeme za odmor i vrijeme samo za sebe.

Također je istaknula da dodjela nagrada nije samo nacionalna priča, već i međunarodna. Projektne partnerice s festivala Mesto žensk ranije ovog tjedna dodijelile su nagrade za strašne žene u Sloveniji, a u narednih nekoliko tjedana slične će se ceremonije održati u Makedoniji, Srbiji i Irskoj. Intervjui s dobitnicama nagrade iz svih zemalja moći će se čitati na portalu Voxfeminae.net u narednim tjednima.

Dodjela nagrada za Strašne žene godine – Fierce Women WoW Awards, dio je aktivnosti projekta Women on Women kojeg zajednički provode Mesto žensk u Sloveniji, Prostor rodne i medijske kulture K-zona u Hrvatskoj, Tiiit Inc. u Makedoniji te Outlandish Theatre Platform u Irskoj. Aktivnosti sufinanciraju Kreativna Europa i Zaklada Kultura nova.

Ovo su gradovi u kojima se održavaju osmomartovski marševi i programi!

Ove godine za osmi mart, Međunarodni dan žena, organiziraju se prosvjedi i brojni popratni sadržaji u cijelom nizu gradova u Hrvatskoj. Najsadržanije će biti u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Puli.

ZAGREB

Feministički kolektiv fAKTIV poziva 8. ožujka organizira Noćni marš – 8. martprosvjedni marš koji se u Zagrebu održava petu godinu zaredom, ove godine pod sloganom ‘ŽIVIO FEMINIZAM! ŽIVIO 8. MART!’. Okupljanje počinje u 17.30 sati na Trgu žrtava fašizma, gdje će pod vodstvom Le Zbora i uz bubnjanje Drum ‘n’ bijesa biti izveden performans “Patrijarhat siluje”. Povorka prema Zrinjevcu kreće oko 18.00 sati.

“Na najveći praznik žena stajemo jedna uz drugu i vičemo DOSTA. Dosta je nasilja u našim domovima. Dosta je boli i poniženja u ustanovama javnog zdravstva, dosta je uskraćivanja zakonom zajamčene zdravstvene skrbi. Dosta je tereta njege za djecu i starije od koje država pere ruke, tereta koji se prikazuje kao ljubav ili “ženski posao”. Dosta je gaženja radničkih prava, zatiranja antifašističkih vrijednosti, napada na slobodu medija, rezanja nezavisne kulture, diskriminiranja LGBTIQ+ zajednice. Dosta je ušutkavanja i zastrašivanja”, pozivaju fAKTIVke.{slika}

“Marširajmo za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za borbe koje su bile i borbe koje će tek biti”, zaključuju iz fAKTIVa.

Ruta: Trg žrtava fašizma (okupljanje od 17.30 sati) – Ulica Franje Račkog – Jurišićeva – Trg – Ilica – Gundulićeva – Masarykova – Teslina – Zrinjevac.

ZADAR

Osmomartovski tjedan u Zadru započinje projekcijom dokumentarnog filma Od 3 do 22 u srijedu u 20:30h u Knjigozemskoj nakon kojeg će biti rasprava na temu ženskog, feminiziranog i orodnjenog rada.

U petak, 6.3. u 20:30 h je, također u Knjigozemskoj, događaj Igraj na žene! unutar kojeg će se održati glazbena slušaona kantautorica s hrvatske nezavisne scene. Igrat će se Fierce Women (Strašne žene) i Alias tematski sastavljen ususret Danu žena.  

U nedjelju, 8.3. u 16:00h na Trgu pet bunara održava se Marš – Dan žena Zadar.

{slika}

RIJEKA

Udruge SOS Rijeka – Centar za ljudska prava i nenasilje te Udruga za ljudska prava i građansku participaciju u suradnji s partnerima organiziraju niz događanja povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.

Projekcija filma: Protuudar Na Pravo Na Pobačaj U Europi bit će održana u srijedu, 4. ožujka s početkom u 18.30 sati u Domu kulture Čavle. Ovaj dokumentarni film prvi je razotkrio tajni dokument europskog fundamentalističkog pokreta “Povratak naravnog poretka: agenda za Europu” čiji akteri djeluju i u Republici Hrvatskoj. Film detaljno opisuje na koji način se ultra-konzervativne organizacije mobiliziraju i tajno financiraju od strane tajkuna i oligarha kako bi ograničavale ljudska prava u Europi i urušavale liberalne demokratske poretke. Projekciju dokumentarnog filma organizira Forum žena SDP Čavle i Pariter. Ulaz je besplatan.

Svjedočimo porastu rodno uvjetovanog nasilja, porastu brutalnosti nasilja i visokoj stopi femicida, koji čini trećinu svih ubojstava. Ženama se šalje poruka da nisu vrijedne sustavne zaštite, a nasilnicima da imaju pravo premlaćivati, zlostavljati i ubijati. Ginekološka zaštita žena je na sramotno niskim razinama, nasilje pri porodu je normalizirano i pitanje prava na pobačaj je svedeno na ideološku raspravu, dok se u stvarnosti radi o pitanju zdravlja žena.{slika}

U samo zadnjih nekoliko tjedana diljem Hrvatske dogodio se niz svirepih ubojstava žena: jedna je djevojka ubijena u vlastitom domu na Lošinju, druga djevojka je ubijena i ostavljena zamotana u tepih u Novom Zagrebu, u Međimurju je 37-godišnju ženu premlatio i ubio njen partner. U prethodnoj godini ubijeno je trinaest žena. Ima pregršt razloga za doći na Noćni marš za Osmi mart 2020 – Rijeka! Noćni marš kreće u nedjelju, 8. ožujka u 18 sati s Konta (Rijeka, Titov trg). Javna akcija izrade transparenata bit će održana u četvrtak, 5. ožujka u 16 sati u prostorijama udruge SOS Rijeka (Rijeka, Verdijeva 11).

Nakon prosvjeda slijedi SlušaONA (Noćni marš after party) u Palachu (Rijeka, Kružna 8), s početkom u 19.30 sati. Glazbu će puštati Tužna sestra, Vladimira Nadzor i Korona Venus, a na listi će se naći samo najbolja ljudskopravaška i zagovaračka glazba. Organizatori ovog događanja su Građani i građanke Rijeke u suradnji s Omladinskim kulturnim centrom Palach.{slika}

Na SlušaONi će biti moguće saznati i sve informacije o predstojećem Hodu za slobodu, koji će biti održan u Rijeci u svibnju 2020.

U ponedjeljak, 9. ožujka u 19 sati dođite saznati odgovor na vječno pitanje – Što žene (stvarno) žele?! PUB KVIZ – Što žene (stvarno) žele?! bit će održan u Bačvi (Rijeka, Dolac 8). Skupite ekipu do 5 članova i prijavite se na centar@sos-rijeka.org do nedjelje, 8. ožujka. Pub kviz organiziraju SOS Rijeka i PaRiter u suradnji s INTIMINOM.

SPLIT

Žene Splita i ove godine, četvrti put zaredom povodom 8.ožujka organiziraju marš za prava žena. Ove godine točno u podne, na Trgu Gaje Bulata, ispred HNK Split.

“Ne dijelimo cvijeće, slavimo žene! Na #Danžena slavimo kontinuitet ženske borbe, postignuća i snagu žena. Sudionice i sudionici marša će nositi natpise ulica s imenima 102 znamenite žene iz prošlosti Splita i Dalmacije. 102 potvrde ženskog uspjeha i borbe za 102 godine ženskog pokreta u Splitu”, pozivaju Domine. {slika}

Planirani početak okupljanja je oko 11:30 sati na Trgu Gaje Bulata (ispred HNK) gdje će u 12:00 sati započeti uvodni program. Potom će povorka krenuti Marmontovom ulicom s kraćim zaustavljanjem na samom dnu ulice na križanju Rive i Marmontove. Program obilježavanja Dana žena će završiti na Rivi oko 13:00 sati.

PULA

U Puli će Marš kretati s Trga Portareta u 11 sati uz prigodan kratki program.

“Pozivamo vas da zajedno marširamo i proslavimo 8. mart, Međunarodni dan žena. Slavimo žene i naše borbe, pokažimo da smo spremne boriti se za sebe u ime svih onih koje su se borile za nas i onih kojima borbu ostavljamo u nasljedstvo. Pokažimo da želimo bolje, ljepše i pravednije društvo te život bez nasilja! Jednaka prava i mogućnosti za sve”, pozivaju organizatorice.

Točno u podne – ne dijelimo cvijeće, slavimo žene

Žene Splita i ove godine, četvrti put zaredom povodom 8.ožujka organiziraju marš za prava žena. Ove godine točno u podne, na Trgu Gaje Bulata, ispred HNK Split.

“Ne dijelimo cvijeće, slavimo žene! Na #Danžena slavimo kontinuitet ženske borbe, postignuća i snagu žena. Sudionice i sudionici marša će nositi natpise ulica s imenima 102 znamenite žene iz prošlosti Splita i Dalmacije. 102 potvrde ženskog uspjeha i borbe za 102 godine ženskog pokreta u Splitu”, pozivaju Domine.

Planirani početak okupljanja je oko 11:30 sati na Trgu Gaje Bulata (ispred HNK) gdje će u 12:00 sati započeti uvodni program. Potom će povorka krenuti Marmontovom ulicom s kraćim zaustavljanjem na samom dnu ulice na križanju Rive i Marmontove. Program obilježavanja Dana žena će završiti na Rivi oko 13:00 sati.

Više pronađite OVDJE.
.