Hrana a ne oružje: akcija protiv militarizacije

U četvrtak, 9. veljače u 14 sati kolektiv Hrana, a ne oružje na Cvjetnom trgu u Zagrebu dijelit će besplatni veganski obrok od namirnica prikupljenih na zagrebačkim tržnicama.

Nakon kratke stanke na Cvjetnom trgu, između 14.30 – 15 sati prošetat će do Trga Europe. 

Kolektiv organizira ovu akciju u znak protivljenja globalnoj militarizaciji i ksenofobnoj propagandi straha, mržnje i nepovjerenja, u čijem kontekstu se govori i o ponovnom uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj. “Ovom akcijom želimo upozoriti da je prava svrha retorike – koja zagovara naoružanje i ratove pod maskom sigurnosti i patriotizma – profit vojne industrije i političkih elita, te skretanje pažnje s pravih socijalnih problema. Pritom osobito želimo naglasiti da su siromaštvo, glad i beskućništvo, korupcija, ksenofobija i zatupljujući sustav obrazovanja – pravi oblici strukturnog društvenog nasilja u Hrvatskoj”, poručuju iz kolektiva. 

Hrana, a ne oružje (Food Not Bombs) je anarhistički kolektiv koji je nastao ’80-tih godina u Bostonu u okviru anti-nuklearnih prosvjeda u SAD-u. Kolektiv se bavi direktnim, nenasilnim akcijama, te prikuplja odbačenu, a zdravu hranu, priprema veganske obroke i besplatno ih dijeli na javnim površinama. 

Stoga, svratite do njihovog štanda u četvrtak, uzmite topli ručak i dignite svoj glas protiv ratne propagande!

Novi zakon u Arkansasu dopušta suprugu da zaustavi pobačaj žene

Novi zakon u američkoj saveznoj državi Arkansas zabranjuje većinu pobačaja tijekom drugog tromjesečja trudnoće i omogućuje ženinu suprugu da tuži liječnika radi dobivanja odštete ili oslobađanja po nalogu, što ženi onemogućuje obavljanje postupka.

Zakon o zaštiti nerođene djece od postupka pobačaja, koji je prošli tjedan potpisao guverner Asa Hutchinson (Republikanska stranka), zabranjuje postupke dilatacije i kiretaže pri kojima liječnik odstranjuje fetus iz maternice kirurškim instrumentima. Prema Američkoj medicinskoj udruzi (AMA), D&E (dilatacija i evakuacija (kiretaža)) postupci najsigurniji su i najčešći načini prekida trudnoće u žena nakon 14 tjedana.

Klauzula zakopana u zakonodavstvu navodi da suprug žene koja želi pobaciti, ako je on otac djeteta, može podnijeti građansku tužbu protiv liječnika radi novčane odštete ili oslobađanja po nalogu – sudski nalog koji bi spriječio liječnika da započne postupak. Ženini roditelji ili zakonski skrbnici također mogu podnijeti tužbu ako je ona maloljetna osoba. Zakon nalaže da suprug ne može tužiti liječnika radi novca u slučajevima “kriminalnog ponašanja”, odnosno silovanja u bračnoj zajednici. Međutim, suprug bi i dalje mogao podnijeti tužbu da spriječi ženu da pobaci.

Državni zastupnik Andy Mayberry (Republikanska stranka), koji je podupro prijedlog zakona, rekao je za The Daily Beast: “Pokušali smo uzeti u obzir sve najgore moguće scenarije.”

“Stvorili su potpuno novo pravo: pravo da suprug ili član obitelji tuži doktora u ime odraslog pacijenta”, izjavila je Holly Dickson, pravna direktorica arkanzaške Američke unije za građanske slobode (ACLU). “Zbilja ne znam koja im je bila namjera, ali smo izrazili zabrinutost oko te odredbe i ostatka prijedloga Zakona, koji je protuustavan.”

Arkanzaška Američka unija za građanske slobode (ACLU) namjerava osporiti zakon o pobačaju pred sudom prije nego što on stupi na snagu ovog ljeta. Šest drugih saveznih država donijelo je identične zakone. Sud je srušio zakone u svima četirima saveznim državama (Louisiana, Alabama, Mississippi i Zapadna Virginia) u kojima se pokušalo osporiti zakone.

Odluka Vrhovnog suda iz 1973. godine u sudskom postupku “Roe protiv Wadea” brani pravo žene na pobačaj do trenutka kada bi fetus mogao preživjeti i izvan maternice, što je oko 22. tjedna trudnoće.

Policija zabranila Radničkoj fronti prosvjed protiv obaveznog vojnog roka

Policija je zabranila Radničkoj fronti održavanje “Prosvjeda protiv obveznog vojnog roka”, koji je najavljen za subotu, 11. veljače točno u podne. Razlog je navodni skup podrške vojnom roku koji se pola sata ranije održava na istom mjestu – Trgu Petra Krešimira IV ispred zgrade MORH – a. Ipak, organizatori poručuju da ih to neće spriječiti u naumu da se prosvjed održi i pozivaju sve građane i građanke da im se pridruže na dogovorenom mjestu, u dogovoreno vrijeme. 

Priopćenje Radničke fronte prenosimo u cijelosti: 

Radnička fronta je sinoć (ponedjeljak, 6.2.) kasno na društvenim mrežama najavila subotnji prosvjed (u podne) pred zgradom MORH-a na Trgu Petra Krešimira IV br. 1 u Zagrebu – prosvjed protiv uvođenja obaveznog vojnog roka. Tu su vijest danas rano popodne objavili svi značajniji mediji, a naš je član danas prosvjed krenuo uredno prijaviti MUP-u (zakonski je uvjet prijaviti prosvjed najmanje 2 dan prije).

No tamo nas je čekalo vrlo neugodno iznenađenje. Našeg je člana policija prvo bezobrazno i nepotrebno izvozala po nekoliko policijskih postaja, da bi mu onda priopćila da prosvjed ne može prijaviti jer je netko navodno još jutros na istom mjestu prijavio prosvjed. Policija nam pritom uopće nije htjela reći o kome se radi.

Tek nekoliko sati nakon toga, na društvenim mrežama smo vidjeli da se radi o nekakvoj nepoznatoj “udruzi” koja navodno organizira skup podrške uvođenju vojnog roka. Taj je skup na društvenim mrežama najavljen tek nakon što nam je policija odbila prijavu našeg, već ranije objavljenog, skupa. Potpuno je jasno da je ovdje riječ o vrlo sumnjivoj priči. Trg Petra Krešimira IV je vrlo velik i na njemu ima mjesta i za nekoliko različitih prosvjeda. To što je netko navodno prijavio neki drugi prosvjed tamo ne znači da ima ikakvog razloga da i mi tamo ne prosvjedujemo. 

Naravno, vrlo je neobično da se prosvjed odlučio organizirati baš tamo, na istom mjestu kao i naš prosvjed, samo pola sata ranije – iako taj drugi prosvjed uopće nije bio najavljen prije našega – i da je policija odlučila ne samo podržati takvu provokaciju, nego još i zabraniti drugo, već prije najavljeno, okupljanje.

Nema nikakve sumnje da se ovdje radi o pokušaju policije, u suradnji s nekakvom “udrugom” ili ne, da spriječi već prije najavljen proturatni prosvjed koji je u javnosti izazvao dosta pažnje, s obzirom da se već više od tjedan dana diskutira o problematici uvođenja vojnog roka.

Dakle, nakon što je politička elita, koja sama redom nikad nije bila u vojsci, odlučila da je njezino rješenje za katastrofalno stanje zemlje (npr. 45% nezaposlenih mladih, konstantno iseljavanje iz zemlje, kopanje po smeću kao svakodnevica, skoro 30% ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, realne plaće skoro 30% manje nego prije 40 godina itd.) to da mladost bez posla dodatno indoktrinira na vojnom roku, da bi ih kasnije mogla slati da gine za njihove interese u nepotrebnim ratovima – odlučila je zabraniti čak i prosvjedovanje protiv takve bezobrazne politike.

Ovo je vrlo zabrinjavajuć razvoj situacije – uza sve negativne tendencije koje se događaju u društvu, dolazimo i do prvih naznaka stvaranja policijske države, države u kojoj će biti zabranjeno čak i mirno prosvjedovati.

Mi u Radničkoj fronti poručujemo da se nećemo poslušno pokoriti takvoj politici. Pozivamo sve da se u još većem broju pojave na mirnom prosvjedu u subotu 11.2. u podne pred Minstarstvom obrane! Pokažimo da se ne bojimo policije, državne autoritarnosti i pokušaja nametanja strahovlade.

Nećemo ratovati za tuđe interese – nećemo ginuti za Todorića, Kolindu i Plenkovića! Neće nas spriječiti policijske zabrane! Svi na prosvjed u subotu – pokažimo da se ne bojimo!

Izabrane gej ikone i homofobkinja godine u Srbiji

Javni servis LGBT Srbije “GayEcho” svake godine bira osobe koje su svojim javnim zalaganjem doprinijele poboljšanju položaja LGBT populacije u Srbiji i proglašava ih gej ikonama godine. Dobitnici/ice za 2016. godinu su ministrica za državnu upravu i lokalnu samoupravu Ana Brnabić i glumac Nebojša Glogovac.

2016. godinu obilježilo je postavljanje Ane Brnabić za ministricu državne uprave i lokalne samouprave te njena odluka da ne krije svoju seksualnu orijentaciju. “Taj čin smatramo veoma hrabrim, naročito što se ministarka Brnabić odlično izborila sa ogromnom pažnjom medija kad je u pitanju njena privatnost, uzela učešća u prošlogodišnjoj Paradi ponosa i ne ostaje dužna političarima koji zloupotrebljavaju skupštinsku govornicu da šire homofobiju. Vidljivost koju je LGBT zajednica u Srbija dobila postavljanjem Ane Brnabić na ministarsko mesto je nemerljiva i svakako će imati pozitivne uticaje na smanjenje homofobije u društvu i ohrabrivanju drugih LGBT osoba da se ne skrivaju”, poručuju iz GayEcha.

Drugi nagrađeni je glumac Nebojša Glogovac koji je bio glavni lik hrvatskog filma “Ustav Republike Hrvatske” redatelja Rajka Grlića. Glogovac glumi gej muškarca, transvestita, hrvatskog ultradesničara ustaške prošlosti, koji pomaže prijatelju Srbinu da položi policijski ispit iz Ustava Republike Hrvatske. “Glogovac je sa puno poštovanja pristupio ulozi gej muškarca i travestita bez imalo karikiranja i ismejavanja lika koji tumači. Medijima je od svega najinteresantnije bilo što Nebojša Glogovac oblači žensku odeću, ali se on odlična izborio sa tabloidnom pažnjom medija i ostao dostojanstven”, smatraju u GayEchu. 

Neslavnu titulu najvećeg homofoba za 2016. godinu dobila je povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković. “Iako je prošle godine bilo više kandidata za ovu sramnu titulu, kao što su Aleksandar Martinović i Vladimir Đukanović, odlučili smo da titulu dodelimo poverenici, jer smatramo da dosadašnjim angažmanom nije učinila ništa na smanjenju diskriminacije LGBT osoba, iako je bila u prilici. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković u javnim nastupima negira da Srbija ima problem sa diskriminacijom i time relativizuje slučajeve diskriminacije, čija se prijava po njenim rečima povećala. Takođe, istraživanja koja sprovodi pokazuju da je najveća socijalna distanca prema LGBT osobama, ali ona ne čini ništa na njenom smanjenju, već se samo oslanja na podnete pritužbe LGBT osoba, a znamo da one u najvećem broju slučajeva nisu spremne da diskriminaciju prijavljuju. I u slučajevima kada se diskriminacija prema LGBT osobama ustanovi od strane poverenice, veoma mali procenat postupi po njenom mišljenju, a poverenica ne čini ništa da se taj procenat poveća. Smatramo da su homofobija i diskriminacija veliki problem, ali je mnogo veći problem ignorisanje i relativizacija koju sprovodi poverenica koja je postavljena da nas od iste štiti“, poručuju organizatori/ice. 

Kako podnijeti previše vijesti o Trumpu?

Vi ste bijesni. Ljuti. Depresivni i preplašeni. Donald Trump je predsjednik jedan tjedan, a predstavljeno je više od deset pravila koja mogu ograničiti prava više milijuna ljudi. To su zdrave emocije – i također je bitno ostati produktivan/na i pun/a nade pomoću prakticiranja brige o sebi tijekom Trumpovog mandata. Sada je više no ikad bitno da brinete o sebi, jer prave posljedice na vaše fizičko i mentalno zdravlje može ostaviti iscrpljivanje kada ste već loše.

Brinuti o sebi kada se čini da stvari izmiču kontroli nije uvijek lako kako se čini. Ja kompulzivno listam članak za člankom loših vijesti na svom mobitelu – i zbog toga ne mogu spavati. Prethodni tjedan se čini kao horror show; svakodnevno suočavanje s time što je Trump rekao ili učinio dok si spavao/la (ili pokušavao/la) čini se poput guranja stijene uz brdo. I što se dogodi kada pomisliš da ne može biti gore? Bude.

Lako se možeš osjećati beznadno, a stalno pregledavanje društvenih mreža koje napadaju negativnim vijestima samo pojačava očaj. No zapamtite, potrebno je puno truda kako bi se oduprijelo Trumpovim odlukama i nećete se moći nastaviti boriti ako zaboravite brinuti o sebi.

Slijedi sedam načina kako učiniti sebe prioritetom dok ste i dalje aktivni u borbi protiv Trumpovih pravila.

1. Pričajte sa svojim prijateljima o bilo čemu osim o Trumpu

Iako je lako učiniti događaje tijekom Trumpovog prvog tjedna u Bijeloj kući temom svakog razgovora, to nije zdravo. Ponekad je potreban odmor od svih loših vijesti – i odličan način za to je družiti se s prijateljima i razgovarati o nečemu drugom. Ranije ovog tjedna dobila sam poruku od prijateljice koji živi u blizini u kojoj je pisalo, “Evo što ja radim zato što je sve propalo.” Poslala je sliku boce Prosecca. Odgovorila sam: “Odmah dolazim.”

Bile smo zajedno na Ženskom maršu u Los Angelesu 21. siječnja i dobile smo nadu. Ipak, zbog događaja ovog tjedna osjećamo se loše u vezi svega u našim životima, jer se negativna energija širi kao rak. Nakon što sam dobila njenu poruku, popile smo čašu Prosecca na trijemu. Nismo razgovarale o Trumpu i nakon dva sata obje smo se osjećale puno bolje.

2. Ugasite vijesti i gledajte nešto drugo

Nemam TV, no konzumiram previše negativnih vijesti preko mog računala i mobitela. Prema Huffington Post – u, od samo tri minute negativnih vijesti 27 posto je vjerojatnije da će te imati loš dan.

Sigurna sam da konzumiram 10,000 puta više od preporučene količine negativnih vijesti. Prije nekoliko dana odlučila sam se boriti protiv mog propadanja od terorizirajućih vijesti o Trumpu s nečim potpuno suprotnim – Gilmoreicama. Nisam nikad gledala seriju dok je bila na TV, tako da sad započinjem maraton Gilmoreica na Netflix – u, i srećom ima dovoljno sezona da se smirim kad ciklus negativnih vijesti postane pretežak.

3. Oduprite se negativnim vijestima s pozitivnim vijestima

Može se činiti teškim pronaći dobre vijesti uz eksploziju onih loših koje dolaze kao plimni val. Srećom, postoji aplikacija za to. Alex Pierson je osnovala Springpop dok je bila studentica na Sveučilištu u Pennsylvaniji, te omogućava korisnicima/cama svako jutro motivirajuće citate i pozitivne članke prema njihovim interesima što je odlična platforma koja pomaže razviti pozitivnije razmišljanje za borbu protiv utjecaja dnevnog ciklusa negativnih vijesti.

Također, možete pratiti pozitivne izvještaje na društvenim mrežama, poput Upworthy, Good News Network, Happy News, Daily Good, The Huffington Post Good News i dr.

4. Počnite prakticirati meditaciju usredotočene svjesnosti

Znanstveno je dokazano (da, znanost – ja još vjerujem u to!) da samo deset minuta dnevno meditacije usredotočene svjesnosti može pomoći u smirivanju vaše amigdale, djela vašeg mozga koji je odgovoran za upozoravanje na opasnost i održavanje vas sigurnim.

“Svaki put se iznova uvjerimo da predan pristup usredotočenoj svjesnosti može pomoći ljudima da stvore mentalni prostor od jedne sekunde između događaja ili stimulacije i reakcije na njih”, napisali su Rasmus Hougaard, Jacqueline Carter i Gitte Dybkjaer u nedavno objavljenom članku u Harvard Business Review. “Jedna sekunda se ne čini puno, no čini razliku između donošenja prebrze odluke koja vodi neuspjehu i postizanja promišljenog zaključka koji vodi poboljšanom djelovanju.”

Da pojednostavim, vaša amigdala možda (razumljivo) preaktivno reagira na nedavne događaje – ali to može smiriti samo deset minuta usredotočene svjesnosti dnevno.

5. Potražite grupu podrške 

Ako ima ikakve dobre strane u tome da je Trump na vlasti, za mene je ta da smo se ja i neki članovi moje obitelji zbližili. Kao što je slučaj kod mnogih, neki članovi moje obitelji su glasali za Trumpa. Nije iznenađujuće da smo preostali dio moje obitelji, ne – Trumpovi – glasači  i ja shvatili to kao osobni napad na nas kao žene, članove LGBTQIA zajednice, i kao rođake i prijatelje veterana, ljudi s invaliditetom ili crnaca. “Kako nam je to naša obitelj mogla napraviti?” pitali smo se.

Naposljetku je jedna od mojih rođakinja započela Facebook razgovor i dodala mene i druge dvije rođakinje. Međusobno smo si vidjele objave i znale smo da se držimo zajedno. Živimo u različitim gradovima i državama, a raspon godina je od kasnog tinejdžerstva do 30ih, no stvarnost Trumpove vlasti nas je povezala kako bi pričale o boli i frustraciji. To je zaista učinilo veliku razliku.

Ako nemate mrežu podrške među obitelji i prijateljima, može potražiti istomišljenike i osnovati MeetUp grupu. Ili pošaljite meni e-mail – tu sam za vas.

6. Priuštite si prekid na društvenim mrežama

Ovo zvuči lakše no što je, no moguće je. Na primjer, imam prijateljicu koja radi prekid ekrana: U točno određeno vrijeme prestane gledati TV, biti na društvenim mrežama, i umjesto toga radi ono što ju obnavlja poput čitanja knjige ili kupke. “Ja sebe uglavnom tretiram kao bebu,” rekla mi je. 

Moram priznati da ja nisam toliko razvijena. Noć prije Ženskog Marša pregledavala sam Facebook i naišla sam na objavu jednog od mojih rođaka koji je priredio tulum povodom Trumpove inauguracije. Objavio je sliku ljudi s tuluma s Trumpom od kartona u prirodnoj veličini. Odmah sam se uzrujala i otišla probuditi prijateljicu koja je prespavala kod mene. Započela sam svoj govor o tome koliko sam uzrujana zbog fotografija. Tražila me da prestanem objašnjavajući da nije dobro upijati negativnu energiju prije spavanja. U pravu je. Medical Daily izvještava da provođenje puno vremena online povećava rizik od poremećaja spavanja. Uz to, istraživanje objavljeno u Preventative Medicine izvještava da je 57 posto sudionika/ca koji su se koristili/e društvenim mrežama više od 61 minutu dnevno patilo od poremećaja spavanja. Ako imate problema sa spavanjem razmislite o ograničavanju svog vremena uz ekran i umjesto toga večer završite s inspirirajućom knjigom ili nekoliko minuta gentle yoge.

7. Izađite u prirodu

Poznato je mnogo prednosti boravka vani, kao što su primanje prirodnog vitamina D od sunčevih zraka, odvajanje od tehnologije (ostavite mobitel kod kuće), usredotočavanje svog uma, snižavanje hormona stresa i poboljšanje krvnog tlaka. Može puno pomoći u obnavljanju vašeg uma, tijela i duha jednostavno izaći u šetnju. Meni šetnja u prirodi stavlja stvari na svoje mjesto. Svijet je više od Donalda Trumpa, iako se tako možda sada ne čini. Kada odem van i upijam svježi zrak, nebo i drveće, on se svakako čini manje važnim.

Uspjet ćete. Uspjet ću. Svi ćemo uspjeti.

Prijevela i prilagodila: Darja Galović

Svi za knjigu, knjiga za svakoga!

Police u Booksi pune su knjiga, a u podrumu i uredu više ne mogu ni zbrojiti koliko kutija s knjigama imaju. Stoga, pozivaju sve knjigoljupce/ke da dođu u četvrtak, 9.2. od 16.00 do 21.30 sati u Booksu i uz 10  kuna donacije odaberu knjigu i uzmu je doma!

Oni/e koji/e se i učlane u klub Booksa (članarina iznosi 10 kn i traje godinu dana) dobit će na poklon knjigu “8 metara knjiga” u kojoj poznata književna imena opisuju kako su nastale i na što nalikuju njihove biblioteke.

“Ovo je akcija koja na našu veliku radost jednim udarcem ubija barem tri knjiška moljca. Naime, mnogi među vama zvali su nas, ili došli i pitali bismo li primili višak knjiga koji je ostao nakon bake ili djeda, strica, susjede, ili ste selili u manje prostore u kojima nema mjesta za velike biblioteke. Na sve vaše upite odgovorili smo “Primamo!” i prikupilo se stvarno puno knjiga svih žanrova, na hrvatskom i stranim jezicima, stručnih i hobističkih, proznih i poetskih, onih baš jako starih kao i onih recentno objavljenih. S druge strane, jako puno vas voli knjige, volite čitati i širiti svoje biblioteke, no često su vam knjige preskupe. Mnogi naslovi koji završe na našim policama odavno se ne mogu naći u knjižarama, nekih jako rijetko ima i u antikvarijatima. Odličan je osjećaj gledati kada se mnogi među vama obraduju knjigama koje vas zanimaju, ili koje već duže tražite, ili znate da će obradovati nekoga koga poznajete. Mi smo sretni jer nam je čitaonica živa i aktivna – stari naslovi odlaze, novi dolaze, knjige se čitaju, cirkuliraju, razmjenjuju“, poručuju organizatori/ice.