E?! – Okolišni film festival

Treći E?! – Okolišni film festival održava se od 6. do 8. svibnja u Zagrebačkom plesnom centru (Ilica 10), a ulaz na sve filmove, radionice i rasprave je besplatan.

Aktivistička grupa Zelene akcije već treću godinu za redom priprema trodnevno druženje uz bogat dokumentarni filmski program. E?! – Okolišni film festival svoje prvo izdanje doživio je 2014. godine, te se od tada stvarao uz želju da postane mjesto okupljanja raznolike publike koja želi upoznati ili proširiti znanje o najrazličitijim društvenim i okolišnim temama kroz formu dokumentarnog filma.

Film je u ovom slučaju prepoznat kao medij koji odlično približava priče i ljude “s terena” te omogućuje dublje razumijevanje kompleksnih okolišnih i društvenih problema i njihovih rješenja. Upravo su ti problemi i rješenja ono što nas povezuje i s najudaljenijim kontekstima, zajednicama i ljudima koji svojim svakodnevnim naporima podižu svijest o negativnim okolišnim utjecajima trenutnog ekonomskog i društvenog sistema, aktivno radeći na stvaranju boljeg društva.

Od zdravstvenih problema ljudi u malom selu u Kolumbiji koje se nalazi pokraj najvećeg iskopa ugljena na svijetu, do organiziranih aktivista i aktivistkinja koji rade na stvaranju aktivnih gradskih zajednica koje preuzimaju kontrolu u svoje ruke, pa sve do velikih prosvjeda protiv zagađivača i vlasti koje im daju slobodne ruke, filmovi na E?! festivalu razotkrivaju nam one obrasce ponašanja koji rezultiraju negativnim
posljedicama po okoliš i ljude. U isto vrijeme, povezuju ih s problemima u sustavu koji generira takvo ponašanje (ekonomski i politički sustavi, odnosi moći, itd.) te pozivaju na aktiviranje prema otporu takvom načinu života, nudeći pritom primjere bolje društvene organizacije.

Ovogodišnji filmski program uključuje 14 dokumentarnih filmova i niz popratnih radionica i rasprava o raznim temama. Izdvajaju se There’s no tomorrow, kratki animirani dokumentarni film koji govori o trenutnoj i nadolazećoj energetskoj krizi, Story of Stuff, informativni dokumentarac o načinima proizvodnje i negativnim obrascima konzumacijskog ponašanja, In Defence of Life, film koji prati inspirativne priče zajednica diljem svijeta koje se bore protiv eksploatacije rudnika od strane velikih  korporacija, Disruption, film u produkciji vjerojatno najpoznatije klimatske organizacije na svijetu, 350.org, koja ovim filmom želi na radikalan i sasvim nesuzdržan način javnosti predstaviti već vrlo vidljivu i realnu štetu klimatskih promjena, ali i lokalne priče, poput dokumentarca Okus doma, koji prati priču o socijalnoj zadruzi azilanata i imigranata koji su se u novo društvo integrirali pripremom okusa domova koje su bili prisiljeni napustiti.

Festival ove godine poseban naglasak stavlja na priče o mjestima koja mogu djelovati kao poligon za stvaranje aktivnijih i odgovornijih lokalnih zajednica. Tako će prikazivanje filmova o uspješnim primjerima iz Engleske, Nizozemske i Španjolske poslužiti kao uvod u raspravu o hrvatskom kontekstu i inicijativama koje promišljaju i rade na modelima u kojima bi se zajedničkim djelovanjem solidarne ekonomije, socijalnog poduzetništva, održivog razvoja te kulture i umjetnosti mogla kreirati dinamična mjesta dijaloga i tolerancije, solidarnosti, kreativnosti, cjeloživotnog obrazovanja i osnaživanja građana za aktivno sudjelovanje i kreativni doprinos društvu. Druge dvije tribine približit će nas temama ugroženih ljudskih prava i života aktivista, otpora lokalnog stanovništva diljem svijeta, ali i pružiti uvid u povezanost migracija i klimatskih promjena.

Festival će ove godine popratiti i praktične aktivističke radionice, o kojima ćemo vas uskoro obavijestiti i otvoriti prijave.

Program:

Petak, 6. svibnja

17:30 – 17:45 Otvaranje festivala
17:45 – 18:40 Sutra ne postoji/There’s No Tomorrow, Priča o stvarima/Storyof Stuff
18:50 – 19:50 Krađa Afrike/Stealing Africa
20:00 – 21:20 U obranu života/In Defence of Life, Vladavina brana/Damocracy, Majka svih rijeka/Mother of all Rivers
21:20 – 22:00 Rasprava: Sjever i jug – (pre)živjeti aktivizam – Jagoda Munić, Zelena akcija, predsjednica najveće svijetske mreže grassroots okolišnih organizacija Friends of the Earth International

Subota, 7. svibnja

17:00 – 17:52 Prekid/Disruption
18:05 – 19:15 Prema višem terenu/Heading for Higher Ground, Okus doma
19:15 – 20:15 Rasprava: Migracije i integracijske politike
20:30 – 22:00 Uradi to: Priča o modernim razbojnicima/Just do it: A tale of modern day outlaws

Nedjelja, 8. svibnja

17:00 – 17:45 Za čist zrak i vodu
18:00 – 18:25 Kultura: skvotiranje/Culture: Squatting, Uzgajanje Heathrowa/Grow Heathrow, Skvotiranje u Londonu/Squatting in London, Can Masdeu
18:25 – 19:10 Rasprava: Aktivni prostori za aktivne zajednice
19:20 – 21:00 Zaboravite na kraće tuširanje/Forget Shorter Showers, Ovo mijenja sve/This Changes Everything
21:30 – Zabavni Eko-kviz i službeni after-party u Funk Clubu, Tkalčićeva 52

Radionica Rodno uvjetovano ulično uznemiravanje

Klub za mlade Zagreb poziva na radionicu Rodno uvjetovano ulično uznemiravanje i kako reagirati na njega u četvrtak, 28. travnja u 17 sati u prostorijama Kluba za mlade. Na radionici će se raspravljati o tome što je rodno uvjetovano nasilje i uznemiravanje na javnim mjestima te na koji načine možemo reagirati ako se nađemo u takvoj situaciji.

Cilj radionice je također osvijestitii rodnu neravnopravnost u različitim sferama društvenog života te se upoznati s načinima aktivizma za ženska prava. Radionica je namijenjena mladima od 18 do 30 godina, a voditeljice će biti članice inicijative Hollaback Hrvatska.

Za prijavu je potrebno ispuniti obrazac na sljedećem linku: http://goo.gl/forms/W4dU2VuGOL.

U Hanoveru veliki prosvjed protiv TTIP-a

U Hanoveru je danas prosvjedovalo nekoliko desetaka tisuća ljudi protiv sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a, TTIP-a.

Prema riječima organizatora okupilo se i do 90,000 ljudi. Prosvjednici/e su izašli na ulice pozivajući na zaustavljanje i TTIP-a i CETA-e, trgovinskog sporazuma između EU i Kanade koji bi trebao na snagu stupiti iduće godine. Poljoprivrednici/e su vozili traktore prema Ministarstvu poljoprivrede iz protesta protiv genetski modificirane hrane i prednosti koje bi tim sporazumom imale velike tvrtke na štetu manjih proizvođača. Organizacije koje se bave zaštitom okoliša i proizvođača su, također, prosvjedovale smatrajući da će sporazum nanijeti štetu europskim ekološkim i socijalnim standardima. 

Prosvjed se zbio uoči nedjeljne posjete predsjednika Baracka Obame Njemačkoj pa su tim povodom organizatori dijelili prosvjednicima i prosvjednicama zastavice na kojima je pisalo “Da, mi možemo – stop TTIP” pozivajući se na slogan Obamine izborne kampanje. Njegov posjet namjerava dati novi zamah pregovorima o TTIP-u koji su u zastoju. “Sporazum je jedan od najboljih putova za promicanje rasta i otvaranje radnih mjesta, osnažit će trgovinu i stvoriti radna mjesta u SAD-u i EU-u”, poručio je u Obama u razgovoru za njemački Bild. Sporazum podržava i Angela Merkel koja je naglasila da je on dobar za obje strane te da se radi o prilici da EU definira norme svjetskih razmjera.

{slika}

S druge strane, nevladine organizacije i sindikati sporazum kritiziraju već mjesecima, upozoravajući da će dovesti do snižavanja europskih standarda i omogućiti velikim kompanijama da osporavaju nacionalne zakone na arbitražnim sudovima. “Ne želimo TTIP. Želimo demokraciju, ne kulturu tajnovitosti i vladavine velikih kompanija”, kazala je na današnjem prosvjedu umirovljenica Hanna Berlin.

Nijemci i Njemice predvode u protivljenju sporazumu na razini Unije. U listopadu je u Berlinu prosvjedovalo između 150.000 i 250.000 ljudi. Prema istraživanju koje je ovaj tjedan objavio YouGov samo 17 posto Nijemaca podržava sporazum, dok ga je prije dvije godine podržavalo 55 posto ispitanika/ica.

U ponedjeljak u New Yorku započinje 13. krug pregovora a TTIP-u, a političari se nadaju da će dogovor Brussels – Washingtona biti postignut prije nego li Obami završi mandat. 

Prisjetimo se Žarane Papić: To je moj izveštaj vama

Na desetu godišnjicu smrti Žarane Papić, Centar za ženske studije i Rekonstrukcija Ženski fond organizirale su u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju 10. rujna 2012. susret koji je bio posvećen toj velikoj političkoj aktivistkinji i feministkinji. Tada je predstavljena publikacija “To je moj izveštaj vama / This is my report to you”, a nešto ranije predstavljen je i eksperimentalni film “To je moj izveštaj vama”.

Nikad nije kasno da se upoznate s idejama i razmišljanjima Žarane Papić pa vam u ovo subotnje poslijepodne u trenucima ponovnog bujanja nacionalizama dajemo preporuku za kratki film i publikaciju, koji će vam dati u uvid u rad jedne od bitnih feministkinja na ovim prostorima.

Žarana Papić (1949-2002) bila je  istaknuta feministička antropologinja, teoretičarka, politička aktivistkinja, koja je svojim djelom kreirala feminizam u Jugoslaviji i koja se ustrajno borila protiv svakog oblika nacionalizma, opisuje rad Žarane Papić Rekonstrukcija Ženski fond.  

“Ukratko, glavni problem i najtragičniji rezultat raspada bivše Jugoslavije je dominantna, manipulativna operacija namernog izazivanja, konstruisanja i “proizvodnje” nacionalizama i šovinizama, mitoloških, narcističkih , nerefleksivnih, agresivnih, mrziteljskih prema drugim nacijama koje su glavni i jedini krivci za njihove patnje i “istorijske gubitke”. Za vladajuće partije, nacija je iznad svega, iznad svake ideologije. Ona je iznad svake mogućnosti različitih političkih orijentacija u okviru te iste nacije, koje su očigledan i nužan preduslov demokratije. Nacija je, tako, iznad demokratije”, jedan je od poznatih Žaraninih citata. 

Širom Hrvatske protiv fašizma: Esej Umberta Eca čitan u 25 gradova na 40 lokacija

U ovogodišnjoj Noći knjige, u petak 22. travnja, Kulturnjaci 2016 izveli su akciju čitanja “In memoriam Umberto Ecce homo” u 25 gradova, na 40 lokacija.

“Od 19 do 20 sati na javnim mjestima diljem Hrvatske čitali smo ulomke iz Ecova ‘Eseja o vječnom fašizmu‘ koji rezonira s nekim pojavama našeg političkog trenutka u kojem nositelji vlasti amnestiranjem simboličkog nasilja otvaraju prostor netoleranciji, mržnji i fizičkom nasilju. Ne pristajemo na relativizaciju ustaškog režima i rasnih zločina motiviranih paradigmom nacionalne homogenosti, na njihovo puzajuće uvođenje u škole i normalizaciju u svakodnevici”, istaknuli su organizatori/ce. 

{slika}

Budući da esej završava riječima: “Naša je dužnost da ga (fašizam – op.) razotkrijemo i pokažemo prstom na svaki njegov primjer, svakoga dana, na svakom mjestu na svijetu. Sloboda i oslobođenje zadaci su kojima nikada nema kraja”, ulomak se čitao ponovo i ponovo tijekom sat vremena, kažu iz Inicijative Kulturnjaci 2016. 

{slika}

Zločini u Jasenovcu se više nikad i nigdje ne smiju ponoviti

Na Trgu žrtva fašizma danas je održan skup “Jasenovac na Trgu žrtava fašizma”. Na njemu se okupilo 400ak ljudi s ciljem slanja poruke da se zločini počinjeni u tom logoru više nikada i nigdje ne smiju ponoviti. Također, okupljeni su upozorili na opasnost relativiziranja zločina u jasenovačkom i drugim logorima koje se odvija u današnjem društvu.

Skup je organizirala Antifašistička liga kojoj su se pridružile Koordinacija Židovskih općina u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće, Romsko nacionalno vijeće te Savez antifašističkih boraca Hrvatske. Predstavnici/e organizacija upozorili su na izjave i poteze trenutne Vlade čiji postupci imaju za posljedicu sve otvoreniju promociju ustaštva kao “malo” radikalnijeg domoljublja što je apsolutno neprihvatljivo.

Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić izjavio je da žrtve jasenovačkog i ostalih logora nisu žrtve prirodne nepogode ni osvete nego politike u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj čiji apologeti danas sjede u Vladi. Optužio je aktualnu politiku da umanjuje zločine NDH te je pozvao na suprotstavljanje relativiziranju zločinačkih ideja koje su dovele do stradanja u jasenovačkom i drugim logorima. “Nedolaskom na današnju službenu komemoraciju državnog vrha u Jasenovac i svojim skupom organizatori su željeli upozoriti na opasne pojave u hrvatskom društvu”, dodao je Pusić.

Povjesničarka Nataša Mataušić podsjetila je na proboj logoraša iz jasenovačkog logora, pri čemu je od njih 600 proboj preživjelo samo 106, a svi ostali našli su smrt na putu od logorske zgrade do ulaznih vrata jer su gladni i iscrpljeni od teškog rada bili lak plijen ustaških strojnica. Istoga dana započeo je proboj zatočenika iz kožare koja se nalazila u samom mjestu Jasenovac u kojem je od 167 preživjelo samo 11. “U noći s 21. na 22. travnja 1945. godine od 1240 zatočenika jasenovačkog logora u zadnjem danu njegova postojana ubijeno je njih 1122”, kazala je Mataušić.

Glumica Urša Raukar rekla je da Jasenovac nikada ne smije biti zaboravljen te da se nikada ne smije ponoviti. Ustvrdila je kako je današnja vlast, posebice vodstvo Vlade, Sabora i predsjednica, odgovorna za bolne podjele u društvu i pokušaje negiranja zločina ustaškog režima. Dodala je i podupiranje ekstremističkih ideologija u liku i djelu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. “Jasenovac kao mjesto pijeteta trebao bi nas ujediniti da se takvo zlo, strašan i neoprostiv zločin više nikada ne smije ponoviti. Ne dajmo im da nas zavedu i da nama manipuliraju političari/ke, jer su to radili/e u komunizmu, a rade i danas, i ništa im ne znače žrtve ni jedne ni druge, a najmanje Jasenovac”, izjavila je Raukar.

Potomak žrtve Holokausta Daniel Ivin ustvrdio je kako s ovom Vlasti nema budućnosti te da su pokušaji otimanja prošlosti zločin. Mile Nikolić ispred Romskog nacionalnog vijeća pročitao je svjedočanstva o stradanju Roma u Jasenovcu.

Na skupu su se mogli vidjeti i transparenti “Fašistodi na vlasti – vrijeme je za otpor”, “Oni fašistički zbore – njihove oči sve govore”, “Hoćemo antifašističku vladu” i mnogi drugi.