Otvorene prijave: Mirovni studiji za nemirne građanke!

Centar za mirovne studije otvorio je prijave za 22. generaciju Mirovnih studija, obrazovnog programa otvorenog svima – bez obzira na prethodno obrazovanje i godine.

Mirovni studiji održavaju se kako bi se promišljale i gradile alternative društvenim nepravdama te kako bi potaknuli sudionike i sudionice programa da postanu aktivni nositelji promjena u svojim zajednicama, a uspostavljeni su još 1997. godine.

Osnovni program, u trajanju od 130 sati predavanja, radionica, istraživačkog i praktičnog rada uključuje rad na temama poput ljudskih prava, održivog društva i ekonomske pravde, ljudske sigurnosti i migracija, feminizma, spola, roda, seksualnosti te ratnog i antiratnog nasljeđa. Program uključuje razvoj komunikacijskih vještina, vještina suradnje, analize sukoba i upoznavanje s praktičnim alatima i primjerima rada na društvenoj promjeni.

Mirovni studiji pružaju polaznicima priliku da u kreativnom i sigurnom okruženju rade na kritičkoj analizi aktualnih društvenih problema i da se upoznaju i povežu sa postojećim inicijativama koje rade na njihovom transformiranju. Povezivanjem i suradnjom kroz Mirovne studije stvaramo istraživački, obrazovni i organizacijski potencijal za nenasilnu promjenu društva

Program neformalnog obrazovanja traje šest mjeseci, otvoren je za sve koji žele dati svoj doprinos društvenoj promjeni, a do sada je kroz njega prošlo približno 700 polaznika i polaznica.

Centar za mirovne studije poziva sve građane i građanke željne aktivnog rada na promjeni društva, njihovih zajednica ili susjedstva, da se prijave za sudjelovanje do 3. prosinca.

Više informacija nalazi se na internetskoj stranici Centra za mirovne studije.

Indonezija: Surfanjem protiv dječjih brakova i maloljetničkih trudnoća

Stojeći na dasci za surfanje, na valovima, Zahwa Ardika Utami pripadnica je male, ali rastuće zajednice djevojaka koje žele srušiti stereotipe o surfanju kao ‘muškom sportu’ u Indoneziji. 

“Volim surfanje jer mogu hvatati valove. Kad ne surfam pomažem roditeljima kuhati i brinem se za mlađu sestru” kazala je 12-godišnja Utami za Thomson Reuters Foundation. 

Nekoliko lokalnih žena i djevojaka surfa na tom južnoistočnom azijskom arhipelagu od 17,000 otoka, na nekim od najljepših svjetskih plaža.

Surfanje bi trebalo debitirati na olimpijskim igrama u Tokiju 2020. pa se entuzijasti/kinje u Indoneziji nadaju da će mlade djevojke pridonijeti razbijanju stereotipa i seksizma u tom sportu te postati profesionalne surferice kao Diah Rahayu, jedina profesionalna surferica na Baliju. 

Utami pohađa XX Surf školu (ujedno i socijalno poduzeće) kojem je cilj osnažiti djevojke kroz sport i tako pokušati suzbiti velik broj dječjih brakova i maloljetničkih trudnoća. Indonezija je na osmom mjestu u svijetu po učestalosti dječjih brakova, prema UN-u jedna od devet djevojaka udaje se prije osamnaeste godine, što zbog tradicije, što zbog siromaštva. 

Iako lokalne žene rijetko prkose društvenim očekivanjima kroz surfanje, otok razvija ‘ekskluzivno ženske surf odmore’ koji privlače surferice iz cijelog svijeta. Entuzijazam raste i zbog činjenice da je 17-godišnja Kailani Johnson u svibnju ispisala povijest nastupivši u profesionalnoj svjetskoj surf ligi za žene. 

XX Surf škola osnovana je u lipnju. Osim što nude sate surfanja turistima/icama, treniraju i lokalne djevojke potpuno besplatno. “Želimo osnažiti djevojke i pokazati im širu sliku svijeta”, kazala je jedna od osnivačica škole Dedi Susandra, dodajući da su lokalne djevojke često obeshrabrene po pitanju surfanja zbog religijskih razloga nedoličnosti mokrih kostima, pritiska da se bave kućanskim radom te iz straha da će to dovesti do ‘nedoličnog ponašanja’. 

“Velik broj roditelja smatra da surferi/ice vode slobodan život te ako im kćeri počnu surfati, postat će ‘zločeste'”, dodala je Susandra. 

Dodatno, žene i djevojke u Indoneziji u većem su riziku od utapanja jer im često tradicija i društvene norme brane da nauče plivati. Čak 77% umrlih 2004. u tsunamiju bile su žene, djelomice i zato što se nisu mogle popeti na povišene površine i/ili plivati.

XX surf smatra da bi djevojkama trebalo omogućiti pristup sportovima koji jačaju njihovo samopouzdanje. “One imaju mnogo potencijala. Nadamo se da ćemo osnažiti više djevojaka, privući ih i naučiti ih da uživaju. Kroz surfanje se nadamo da ćemo im omogućiti više slobode da mogu iskusiti život na isti način kao i dječaci“, kazala je još jedna od osnivačica škole Alice Stanbury.

Baiq Zulhiatina, iz zaklade Child and Youth Protection Institution, koja se bori protiv ranih brakova, kaže da sport može inspirirati djevojke da vide drugačiju budućnost. “Važno je naučiti ih da mogu sanjati, da mogu biti ambiciozne te da mogu u životu postići i druge stvari osim udaje”, kazala je Zulhiatina. 

“Sretna sam kad surfam.Želim postati profesionalna surferica i natjecati se na različitim događanjima”, dodaje Utami. 

Mapiranje nevidljivog

Prostor rodne i medijske kulture K-zona i platforma VoxFeminae pozivaju na jedinstveni kulturno-umjetnički i diskusijski queer program u Zagrebu – ‘Mapping the Unseen’! U periodu unutar tjedana dana, od 4. do 9. studenog, u YIHR.hub-u (Đorđićeva 8a/II) okuplja se niz umjetnika/ca, teoretičara/ki, lokalnih udruga i inicijativa koje u svom djelovanju promatraju i analiziraju nevidljive teme te ih stavljaju u fokus javnosti kroz bogat i raznolik program.

‘Mapping the Unseen’ je umjetničko-istraživački projekt koji će se kroz 2019. i 2020. godinu provesti u četiri zemlje: Hrvatskoj, Iranu, Bangladešu i Austriji. Realizira se u suradnji sa Sveučilištem u Klagenfurtu kao nositeljem projekta, a sastoji se od niza umjetničkih intervencija o neviđenim i skrivenim temama, koje će se na nekoliko dana realizirati u gradovima unutar navedenih zemalja s lokalnim partnerima iz kulturnog i civilnog sektora. Projekt pokušava odgovoriti na pitanje: kako je moguće kroz umjetničko istraživanje otvoriti raspravu i učiniti vidljivim neizgovoreno i neviđeno? K-zona, kao lokalna partnerica na projektu u Hrvatskoj, svoj je fokus odlučila staviti na LGBTIQ i queer teme.

Program se otvara 4.11. u 18h kada će posjetitelji moći razgledati prostor YIHR.huba kojeg će krasiti dvije izložbe u formi prostorne intervencije. Rina Barbarić u radu ‘Soba za izgubiti nevinost’ isprepliće proturječne osjećaje uzbuđenja, potrebe, želje, nježnosti, neugode, straha i boli koje djevojke prate prilikom gubljenja nevinosti; posvećujući svoj rad tom nedefiniranom i teško predvidljivom osjećaju koji snažno definira ljudsku seksualnost. Istovremeno, drugu prostoriju hub-a zauzima Matija Peček uz rad ‘Dvoličnost ljudskog elementa’ – foto izložbu koja tematizira povezanost s prirodom i elementima koristeći u autoportretima kombinaciju japanske umjetnosti čvoričanja shibari te živog buketa ikebane. Oba rada nakon otvorenja mogu se pogledati za vrijeme trajanja programa sve do 9.11.

Unutar diskusijskog i teorijskog programa posjetitelje očekuju predavanje o queeru Amira Hodžića i Slavena Crnića (4.11. u 20h), predavanje Leonide Kovač o hrvatskoj gej slikarici Nasti Rojc (6.11. u 18h), te gostovanje slovenske teoretičarke Nine Dragičević uz predavanje i slušaonicu o ulozi glazbe u konstrukciji lezbijske scene (8.11. u 20h). O LGBT svakodnevici također govori i rasprava Duginih obitelji o LGBTIQ roditeljstvu koja će se održati 5.11. u 18h.

Izvedbeni program predvode saksofonistica Luka Prelas i novinar Tihomir Babić zajedničkom glazbeno-pjesničkom izvedbom ‘Naših ruku tijelo’ (7.11. u 20h); te dramski tim iza projekta ‘Radnopravnost svima’ koji će uprizoriti praizvedbu predstave koja tematizira radno okruženje ponosno na LGBTIQ raznolikost 9.11. u 20h. Posjetitelji/ce će moći i pogledati recentna LGBTIQ filmska ostvarenja: filmove ‘Peti kat lijevo’ Renate Lučić, ‘Doma za Božić’ Tomislava Đurinca te ‘Trešnje’ Dubravke Turić uz popratnu diskusiju u petak, 8.11. u 18h. Poseban segment programa organizira se u suradnji s kolektivom House of Flamingo, koji uz inozemne goste i svjetski poznate izvođače burleske Miss Betsy Rose i Dave The Bear organiziraju plesnu radionicu i popratno predavanje (7.10.) te veliki drag show pod temom ‘Boudoir’ u Močvari na večer 8.11.

Autorice projekta ‘Mapping the Unseen’ i programske suradnice su psihologinje Katrin Ackel te Rosalia Kopeinig, koje će za vrijeme trajanja programa u Đorđićevoj voditi biografske radionice i intervjue s lokalnim umjetnicama, teoretičarkama i publikom kao odraz teme, mapirajući tako alternativne osobne priče koje idu uz bok ili se kose s poviješću generacija grada Zagreba. Zainteresirane za ovaj dio programa mogu kontaktirati organizatore na festival@voxfeminae.net.

Detaljan raspored programa na hrvatskom i engleskom jeziku dostupan je na festivalskom webu.

Najborbeniji antifa bubnjarski kolektiv Drum’n’bijes slavi 5. rođendan

Dođite na proslavu petog rođendana najborbenijeg antifa bubnjarskog kolektiva u regiji – Drum’n’bijesa!

U subotu, 16. studenog od 22 sata u Surogatu (Pierottijeva 11, Zagreb) naše omiljene bubnjarke i bubnjari, uz rakije dobrodošlice i iznenađenje u ponoć, pozivaju vas i nas na ples do sitnih jutarnjih sati uz Dj Nadiu.

“Prošlo je već 5 godina od rođenja ideje o grupi bubnjarki i bubnjara kojie svojom bukom i ljutnjom izražavaju otpor prema strukturama opresije protiv kojih se svakodnevno borimo. Nabavilie smo bubnjeve, naoštrilie palice, izašlie na ulice i solidarno stvaralie buku te koračale i stajale s onima čija se prava i ljudsko dostojanstvo zakidaju!

Od tada smo postalie još glasnijei, borbenijei i bijesnijei! Od 4 članice naraslie smo na preko 20 osoba unutar kolektiva, podržalie više od 70 prosvjednih akcija i performansa i održalie preko 20 radionica bubnjanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori s mnogo volonterskih sati.

Zato je sada pravo vrijeme da proslavimo ovu bubnjarsko aktivističku priču koja i dalje ne jenjava, nego postaje sve jača i glasnija! Proslavite s nama 5 godina borbe i solidarnosti, 5 godina prijateljstva i podrške, 5 godina našeg antifa bubnjarskog kolektiva”, stoji u opisu eventa. 

Ulaz uz donaciju – 10 kn.

Žene u Gambiji svjedoče o seksualnom nasilju bivšeg predsjednika Yahya Jammeha

Žene u Gambiji prekidaju šutnju svjedočeći o seksualnom zlostavljanju bivšeg predsjednika Yahya Jammeha

Kroz suze, u svjedočenju koje je prenošeno uživo na YouTubeu, bivša miss Gambije Fatou Jallow kazala je kako ju je bivši predsjednik zaključao u sobu i silovao. Njenim svjedočenjem zaključno je saslušanje koje je trajalo tri tjedna na kojem se svjedočilo o seksualnom nasilju i nasilju nad ženama za vrijeme predsjednika Jammeha. 

“Yahya Jammeh nije želio seks sa mnom ili zadovoljstvo. On mi je želio nauditi. Želio me naučiti lekciju, potvrditi svoju nadmoć, kao što mnogi od nas ne mogu vjerovati da djevojka može reći ne”, kazala je Jallow, objašnjavajući da ju je napao nakon što ga je odbila. 

Jammeh je pobjegao u egzil u Ekvatorijalnu Gvineju 2017. nakon izgubljenih izbora čime je završila njegova 22-godišnja vladavina, period koji su obilježila ubojstva, tortura i nestanci. 

Mnoga teška svjedočanstva o silovanju i seksualnom zlostavljanju Jammeha i njegove Vlade žele prekinuti šutnju o problemu koji se nastavlja, ne samo na višim razinama, kazali su borci/kinje za ljudska prava. 

“Znam da ovo čini ljudima nelagodu. No, u redu je osjećati se nelagodno kao društvo, prije nego li promijenimo stvari”, kazala je Jallow. 

Prema podacima UN-a, jedna od pet žena u Gambiji doživjela je fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera, a silovanja često ostaju neprijavljena jer se žene boje stigme. 

Tri žene optužile su Jammeha osobno za seksualno nasilje ili silovanje. Kad ih se pitalo zašto su odlučile svjedočiti, kazale su da žele podići svijest o seksualnom nasilju i osnažiti/motivirati druge žene da progovore. 

“Ti muškarci nisu mislili da će doći ovakav dan”, kazala je jedna žena koja je bila ‘djevojka iz protokola’ za vrijeme Jammeha. Žena, koja je svjedočila anonimno, kazala je da je Jammeh tretirao djevojke i žene koje su se bavile protokolom ‘kao svoje vlasništvo’ te da je otpuštena nakon što ga je odbila. 

“Znam ljude koji još rade, još su u sistemu, još su u Vladi. Možda nakon svega ovoga budu oprezniji u svojim djelima”, kazala je. 

“Nadamo se da će ovo započeti razgovor u Gambiji o seksualnom nasilju i zlostavljanju žena i djevojaka”, kazao je Reed Brody, odvjetnik koji radi s Jallow i ostalim žrtvama. 

Mnoge žrtve žele vidjeti Jammehov povratak u Gambiju kako bi mu se sudilo za zlostavljanja i nasilje, no ako se uzme u obzir zaštita koju ima pod predsjednikom Ekvatorijalne Gvineje Teodorom Obiangom, to se ne čini kao vjerojatna opcija.

Pretučen zbog ljubičaste torbe za psa

U Beogradu je ovog vikenda pretučen Ilija Vučević samo zato što su dvojica muškaraca mislili da je homoseksualac jer je nosio ljubičastu torbu za psa. 

“Čekali smo u redu u piceriji kada sam prišao drugu da uzmem picu, jedan od njih je počeo da provocira da sam peder zato što nosim ljubičastu torbu, to je inače torba za psa. Nastavio je da dobacuje na šta sam mu ja odgovorio da ćuti. Onda su počeli da me guraju, neki ljudi su pokušali da spreče, ali su me udarili desetak puta. Tek kada je supruga koja me je čekala napolju ušla unutra i počela da pokazuje prsten i viče kako nisam homoseksualac i da mi je ona žena prestali su i pobegli”, kaže Vučević za Danas.

Nakon poziva stigla je policija i hitna pomoć, a Vučeviću su utvrđene teže tjelesne ozljede – razbijena arkada i tri dislocirana zuba. 

Prema izvještavanju Slobodne Evrope, u nedjelju je policija privela dvije osobe koje su sudjelovale u homofobnom napadu, S.K. i N.J., oboje 1993. godište. 

Vučević je kazao kako se nada da će ovaj napad biti okarakteriziran kao napad iz mržnje. “Iako ne pripadam LGBT populaciji, bio sam napadnut zbog toga. Nisam bio svestan sa kakvim se problemima sreće svako ko se ne uklapa u šablon, svakog dana i svakom mestu“, dodao je Vučević.

Napad je osudila i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković navodeći da je nedopustivo i zabranjeno svako nasilje koje je posljedica diskriminacije prema pojedinim društvenim grupama. 

Na napad je reagirao i Beograd prajd na društvenim mrežama: “Napadi na pojedince koji su inspirisani homofobijom potpomognutom stereotipima i predrasudama ne smeju biti tolerisani od strane državnih organa. Beograd Prajd poziva državne organe da pronađu počinioce i adekvatno ih sankcionišu”.