sdadmin

YouTube kao prostor za feministička i LGBT prava

Posted on by sdadmin

Zasigurno ste čuli/e za njih, a vjerujem da ste ih sigurno barem jednom prilikom i gledali/e. Nedavno se o njima govorilo da imaju veću popularnost i od hollywoodskih zvijezda. Pogađate, radi se o Youtuberima/icama.

Vlogging (video blogging) vrsta je bloga koja se može pronaći na raznim internet stranicama, no najveća je zasigurno YouTube. Youtuberi/ice su se od YouTubea proširili i na ostale platforme, pa su tako neki od njih postali/e i pjevači/ce, autori/ce knjiga, glumci/ice u filmovima, itd. YouTube je danas jedna od najpopularnijih medijskih platformi, no ono što je najbolje je upravo ono o čemu ovaj portal i govori – feministička i LGBT prava.

YouTubeom doslovno haraju i kraljuju osobe upravo iz ovakvih okruga. Žene i gej ljudi jedni/e su od najvećih glasova na YouTubeu. Trans osobe su prisutne u dosta manjem broju i nisu toliko popularne koliko i neki ostali Youtuberi/ce. Stoga ću započeti s dvoje trans Youtubera.

Skylar Kergil

{slika}

Pretplatnici/ce: 65, 762
Pogledi: 6,129,563

Skylar Kergil je jedan od prvih Youtubera koji su počeli koristiti YouTube kao platformu gdje bi dokumentirali svoj proces promjene i to je radio još od 2009. godine. Počeo je uzimati testosterone i raditi YouTube videe dok je pohađao Acton-Boxborough Regional High School i nastavio ih raditi dok je otišao na Skidmore College. Trenutno živi u Cambridgeu u SAD-u i nedavno je pustio svoj EP “Tell me a Story”.

Ryan Cassata

{slika}

Pretplatnici/ce: 18,916
Pogledi: 1,626,547

Ryan Cassata trenutno živi u San Franciscu i poznat je po svojim YouTube videima, kao i po svojim motivacijskim govorima koje drži za trans osobe u srednjim školama i na fakultetima. Trenutno ima 8 albuma, a zadnji “Soul Sounds” mu je izašao 21. veljače ove godine.

Sljedeće na redu su Youtuberice koje se bave feminizmom, osobito problemom seksizma u današnjem društvu.

Feminist Frequency (Anita Sarkeesian)

{slika}

Pretplatnici/ce: 187,318
Pogledi: 17,827,730

Anita Sarkeesian poznata je kanadsko američka Youtuberica koja je najveću pozornost stekla preko Gamergate afere. Gamergate jedan je od pokreta unutar gaming zajednice koji smatra da je u redu koristiti žene kao seks simbole i obične sidekickeove u videoigrama. Osim toga, protivi se bilo kakavom feminističkom pokretu koji pokušava žene učiniti ravnopravnima u svijetu videoigara. Anita Sarkeesian je gostovala i na The Colbert Reportu gdje je govorila o Gamergateu, a najpoznatija je po svojem “Tropes vs. Women in Videogames” showu na YouTubeu.

||Superwoman||

{slika}

Pretplatnici/ce: 5,298,828
Pogledi: 616,947,228

Superwoman, odnosno Lily Singh, u posljednje je vrijeme postala vrlo popularna. Najveću popularnost stekla je tijekom prošle godine, a sa svojih skoro 5 i pol milijuna pretplatnika/ica jedna je od najuspješnijih Youtubera/ica. Ima izdane dvije pjesme, #LEH koju je napravila sa Humble the Poetom, te Clean Up Anthem koju je napravila sa Sickickom. Iako ne govori izravno o feminizmu, iza njenih videa uvijek se skriva neka feministička poruka. Nedavno je napravila video i sa Kunalom Nayyarom, poznatijim kao Raj u seriji Teorija velikog praska.

Zoella

{slika}

Pretplatnici/ce: 7,525,959
Pogledi: 379,025,493

Osobe koje već prate YouTube ovdje će zastati i zasigurno pomisliti da sam napravio neku grešku. No, nisam. Okej, Zoella nije osoba koja se na svom kanalu bavi rodnom jednakošću, već se većina njeih videa bavi ljepotom i kozmetikom. No, ovdje je iz razloga što je upravo ova djevojka jedna od najvećih glasova na YouTubeu, s trenutno čak 7 i pol milijuna pretplatnika/ica. Ono za što je trenutno popularna u svijetu je Girl Online, njezina prva knjiga sa kojom je postala autorica sa najviše prodaja u prvom tjednu u Ujedinjenom kraljevstvu ikad, ukravši tu poziciju od popularne spisateljice JK Rowling. Upravo se na tom primjeru najbolje vidi koliku moć Youtuberi/ice zaista imaju u svijetu novih medija.

Idući/e su gej Youtuberi/ice, koji/e trenutno predstavljaju jednu od najutjecajnijih skupina.

Tyler Oakley

{slika}

Pretplatnici/ce: 6,583,966
Pogledi: 369,063,926

Tyler Oakley već je postao kultna ličnost, kao na Youtubeu, tako i u ostalim medijima. Na Youtubeu je otprilike sedam godina, a o njegovom utjecaju dovoljno govori činjenica da je pozvan na druženje s predsjednikom Obamom, nakon čega je napravio video s Prvom damom SAD-a, Michelle Obamom. Oakley je poznati LGBT aktivist koji je prošle godine skupio pola milijuna dolara (od očekivanih 150 tisuća) koje je darovao The Trevor Projectu, poznatoj grupi koja se bavi prevencijom samoubojstva mladih LGBTQ osoba, a isto nastoji učiniti i ove godine. Časopis Time ga je svrstao na ljestvicu 30 najutjecajnijih osoba na internetu. Osvojio je dvije Teen Choice Awards nagrade te MTV Homecoming nagradu koju dijeli s Demi Lovato. Često vodi MTV nagrade, vodio je i nedavne Grammy nagrade, a vodit će i ovogodišnji YouTube Music Awards.

Hannah Hart

{slika}

Pretplatnici/ce: 1,816,413
Pogledi: 143,034,186

Hannah Hart je jedna trećina popularnog Holy Trinityja, grupe od tri Youtuberice koju, osim nje, čine Grace Helbig i Mamrie Hart. Na svom kanalu ima popularni internetski show “My Drunk Kitchen” gdje kuha razne recepte dok pije alkohol. Radila je videe sa dosta poznatih ljudi kao što su Jamie Oliver, John Green, te poznatom glumicom Mary-Louise Parker iz serije Weeds. Jako je poznata i po svojoj Coming Out seriji videa gdje daje savjete o outanju i govori o svojim iskustvima. Nedavno je izdala svoju prvu knjigu “My Drunk Kitchen: A Guide to Eating, Drinking, and Going With your Gut”. S ostatkom Trinity grupe glumila je u njihovom poznatom filmu Camp Takota, izdala je nekoliko pjesama (parodijskog žanra), a nedavno je najavljeno kako će ona i Grace Helbig imati glavne uloge u remakeu poznatog filma Electra Woman & Dyna Girl. Također je poznata i po svom travel showu “Hello Harto”.

Troye Sivan

{slika}

Pretplatnici/ce: 3,208,635
Pogledi: 161,265,595

Troye Sivan svoj je prvi dodir za svijetom slavnih imao dok je kao mlađi glumio mladog Wolverinea u filmu X-Men Origins: Wolverine. Uz to, glumio je i u trilogiji filmova Spud gdje ima glavnu ulogu i čiji je treći dio izašao nedavno. Prošle godine je osvojio Teen Choice Award, a jako je poznat i po svojem nedavno puštenom EP albumu TRXYE koji je dobio peto mjesto na Billboard 200 ljestvici i prodao 30.000 komada u samo tri dana od izlaska. Trenutno je u procesu pisanja i snimanja svojeg cjelovitog studijskog albuma. Njegov Coming Out video privukao je ogromnu pozornost i trenutno ima oko 5 milijuna pogleda. U listopadu 2014. časopis Time Troyea je svrstao na ljestvicu 25 najutjecajnijih tinejdžera u 2014. godini.

Connor Franta

{slika}

Pretplatnici/ce: 4,291,216
Pogledi: 203,815,305

Connor Franta je jedna od internetskih osoba o kojima se dosta priča u posljednje vrijeme. Razlog tomu je njegov Coming Out video koji je doživio eksploziju i ima skoro 7 i pol milijuna pogleda. Osim toga, Connor je poznat i po svom kompilacijskom albumu “Crown, Vol. 1” koji je bio na 12. mjestu na iTunesovoj pop ljestvici. U ožujku ove godine izdao je i svoj novi kompilacijski album “Common Culture”. Uskoro mu izlazi i knjiga čiji je izlazak trenutno zakazan za 21. travnja 2015.

Uvođenje kvota u nadzorne odbore donosi rezultate

Posted on by sdadmin

U petak je u Njemačkoj na snagu stupio zakon kojim se od kompanija traži da 30 posto pozicija u nadzornim odborima omogući ženama.

Navedena kvota odnosit će se na 100 najvećih kompanija u zemlji od iduće godine, gdje je tek 18.6 posto žena na upravljačkim pozicijama. Ostalih 3,500 kompanija će do kraja rujna morati napraviti i objaviti plan za povećanje postotka žena u svojim odborima.

Činjenica da Njemačka ima manje od 20 posto žena u odborima stavlja je ispod mnogih drugih zemalja u Europi. Norveška je na čelu liste s 35.5 posto žena u odborima, a slijede je Finska, Francuska i Švedska, koje imaju nešto manje od 30 posto, te Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Nizozemska s iznad 20 posto.

Ono što te zemlje izdvaja od ostalih jesu politike o rodnoj raznolikosti koje su već stupile na snagu. Norveška je bila prva koja je usvojila rodnu kvotu 2008. godine, nakon čega su isto učinile i Francuska, Finska, Belgija, Nizozemska i Danska. Švedska i Ujedninjeno Kraljevstvo nemaju obavezujuće zakone po tom pitanju, no postigle su cilj na druge načine – dok je Švedska zaprijetila izradom takvog zakona ako kompanije ne povećaju raznolikost, UK je postavila cilj od 25 posto žena u odborima što je potaknulo nagli porast rodne raznolikosti. Kvote su prisutne i u Španjolskoj, Islandu i Italiji.

Ovi primjeri pokazuju da kvote jesu korisne i donose rezultate, barem kada se radi o povećanju zastupljenosti žena u odborima. Norveška uvođenjem kvota nije povećala samo broj žena u odborima, već je istovremeno povećala i kvalitetu ženskih kandidatkinja.

Jedno je istraživanje pokazalo kako korporativni direktori, nakon uvođenja kvota, više cijene doprinos žena i podržavaju ga. Također, studija je pokazala kako kompanije koje imaju više od jedne žene u svojim odborima imaju 3.3 posto bolje stanje na tržištu dionica od 2005. godine, što su potvrdile još barem dvije studije.

Centar za devojke Niš prosvjednim maršem obilježio Dan žena

Posted on by sdadmin

Povodom Međunarodnog dana žena, aktivistkinje Centra za devojke – Niš, uz podršku Komisije za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti grada Niša i Kancelarije za ljudska i  manjinska prava, 6. su ožujka organizirale marš, pod nazivom “Za ženska ljudska prava“.

Marš je započeo u 12 sati ispred Galerije Srbije, a aktivistkinje su tijekom marša nosile adekvatne transparente. Zastale su ispred Općine grada Niša, Osnovnog suda u Nišu i Gradske kuće i preko megafona iznijele zahtjeve žena i djevojaka grada Niša: veće kazne za sve oblike nasilja nad ženama-stop nasilju nad ženama; više žena na mjestima odlučivanja-da se čuje žensko pravo glasa; da ženski rad bude plaćen-za ekonomsku nezavisnost žena.

Osmomartovskim maršem željele su povećati svijest građana/ki o kršenju ženskih ljudskih prava, povećati vidljivost žena u Nišu te potaknuti zajedništvo i solidarnost između žena, s obzirom na to da u maršu sudjeluju žene iz različitih sektora, institucija, s različitih pozicija i opredjeljenja. 

Marš “Za ženska ljudska prava” podržalo je stotinjak osoba, među kojima su i predstavnice/i: Komisije za rodnu ravnopravnost Skupštine grada Niša, srednjih škola: 12. februar, Umetnička škola, Pravno-poslovna škola, škola Mode i lepote, opštine Crveni krst, opštine Medijana, Centra za socijalni rad, Doma zdravlja, aktivistkinje političkih organizacija, Centra za prava Romkinja, Ženskog istraživačkog centra Omladinskog centru za demokratiju, UG Zadrugarica, EU Info Kutka Niš, Udruženja Samohranih majki , kao i građanke/ni, koji su se usput priključili maršu.

AUT-ova solivečer u Booksi

Posted on by sdadmin

AUT je studentska inicijativa, što znači da njihove aktivnosti financiraju ili roditelji (KSFF), ili izdvajaju iz svojih džepova kako bi sve što rade napravili što je moguće bolje.

Budući da se bliži AUT-ov rođendan, odlučili/e su organizirati pravu proslavu, povezati se s drugim fakultetima i napraviti prvu LGBTIQ+ brucošijadu, za što im ipak trebaju neke pare da ne razočaraju ni nas ni, još važnije, sebe. 

Zato su, u suradnji s Booksom, 12. ožujka organizirali solivečer (večer solidarnosti) koja će uključivati druženje uz veganske kolače, kvir tarot čitanja AUT tarot-majstora Nike i Ivana, mini-buvljak (knjige+bedževi) i LGBTIQ + kviz iz popularne kulture. Tús Nua će odsvirati nekoliko svojih pjesama u akustik verziji, ali i obrada najvećih pop-hitova.

Evo kako ćete podržati rad AUT-a: u zamjenu za malu donaciju, priuštit će vam glazbeno-kulinarsku ekstazu, čitanje budućnosti, i priliku da konačno pročitate dobru knjigu!

Sve vas koje je preplavio entuzijazam, iz AUT-a mole da se prijavite za sudjelovanje na kvizu (u timovima do 5 osoba). Ako to propustite, moći ćete se prijaviti i na licu mjesta. 

Mail za prijave je inicijativa.aut@gmail.com.

Raspored događanja:
17:00 – druženje uz kolače, tarot, mini-buvljak
19:00 – LGBTIQ+ kviz iz popularne kulture
20.30 – svirka Tús Nua

Eventu se možete pridružiti i na Facebooku!

‘Između konzumerističkog Valentinovog i patrijarhalnog Majčinog dana – sjetimo se 8. marta!’

Posted on by sdadmin

Svake godine na Dan žena populistički diskurs naglo proradi. Ova godina nije trebala biti znatno drugačija, ali je uspjela iznenaditi čak i one najpripremljenije, već navikle na dijeljenje cvjetića i Kozmo sniženja na parfeme. Izdvojit ću dva najveća hita –  Crveni križ je povodom Osmog marta u Gunji ženama držao tečaj šminkanja, a zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek ovako je sročila svoju čestitku ženama:

“Prekrasno je vrijeme i neka se danas zabave, neka skuhaju neki vrlo jednostavan ručak, da nisu dugo uz štednjak.”

‘Meni Dan žena ne treba’ (Oprosti im, Božice, ne znaju što čine)

Ima i onih koji/e tvrde kako je Osmi mart nepotreban, kako smo ravnopravne sudionice društva i kako bismo trebale, da citiram jednu Facebook objavu, ‘slaviti Dan ravnopravnosti’. Zastanimo na trenutak. Trenutačno svjedočimo društvenim previranjima koja nas gotovo sigurno guraju u smjeru repatrijarhalizacije i retradicionalizacije (ukoliko uopće možemo pričati o ‘re’ – kada su te prakse prestale da bi ponovno mogla započeti?). Svjedočimo situacijama u kojima vjernici i vjernice traže ‘pravdu’ ispred bolnica i u sekularnoj zemlji maltretiraju one koje zahtijevaju svoje zakonom zagarantirano pravo na pobačaj, a Predsjednica svetom vodicom blagoslivlja svoju kulu bjelokosnu. Jesu li vaše ružičaste naočale nepropusne do te mjere? Ukoliko jesu, ima li ih na eBayu? Pošto zabluda?

Da se uozbiljimo, hajdemo pogledati zbog čega čega su žene u subotu prosvjedovale i zašto je to bitno…

Aktivistkinje Ženske mreže Hrvatske, Ženske fronte za radna i socijalna prava i ženske sindikalne grupe organizirale su u subotu uoči Dana žena akciju pod nazivom Osmi mart – dan otpora: NE mjerama štednje!. Na istaknutim transparentima moglo se pročitati ‘Ne mjerama štednje na račun žena’, ‘Umjesto cvijeća – posao i plaća’, ‘Prezaposlene, potplaćene’, citat Rose Luxemburg ‘Socijalizam ili barbarizam’, ‘8. mart dan otpora’, ‘ Ekonomska samostalnost = sloboda, dostojanstvo, ženska prava’ i brojne druge slogane koji su još jednom potvrdile da žene zahtijevaju dostojanstvena radna mjesta, a ne cvijeće.

Aktivistkinje Udruge RODA – Roditelji u akciji su u isto vrijeme organizirale Šetnju za slobodu rađanja u sklopu regionalne inicijative Sloboda rađanju, čiji je cilj, kako navode, “skrenuti pažnju javnosti na tretman žena i njihova prava na porodu, kao i upozoriti na nužnost dobre komunikacije između osoblja i rodilja tijekom poroda”.

HollaBack! je na Dan žena organizirao besplatan tečaj samoobrane, a qSport organizirao Osmomartovsko pedaliranje.

“Dok se najčešće veličaju muška imena, dok sportaši dobivaju ulice i trgove, i potpisuju basnoslovne ugovore, želimo se prisjetiti sportašica iz bliže i dalje prošlosti te skinuti paučinu s njihovih imena. Želimo upozoriti na nevidljivost i diskriminaciju žena u sportu, na hijerarhiju i odnose moći.”, objašnjavaju iz qSporta.

Zašto su mjere štednje u fokusu?

Ekonomska kriza, recesija i mjere štednje koje se koriste kao odgovor na situaciju u kojoj se kao globalno društvo nalazimo, impliciraju produbljivanje već postojećih socioekonomskih nejednakosti, pogotovo onih povezanih s distribucijom resursa. Među glavnim mjerama štednje su smanjenje plaća i mirovina, pogotovo u javnom sektoru, izmjene radnog zakonodavstva s ciljem takozvane ‘fleksibilizacije’ tržišta rada (što smo mogle/i uočiti i na domaćem primjeru nedavno donesenog Zakona o radu), sustavno urušavanje socijalne zaštite i povećanje oporezivanja potrošnje. Tome treba pridodati i rezove u financiranju aktivnosti namijenjenih ženskim pravim i rodnoj ravnopravnosti, kao što su autonomna skloništa za žene, te privatizaciju socijalnih službi, posljedice čega snose žene, a posebno migrantice i ilegalne doseljenice.

Položaj žena na tržištu rada nikada nije bio ravnopravan, a mjere štednje samo su pogoršale takvu situaciju. Danas u Hrvatskoj više od 90 posto novozaposlenih žena radi na određeno vrijeme. Okrutna stvarnost s kojom se žene svakodnevno suočavaju su rad u nesigurnim radnim uvjetima (outsourcing, agencijski rad, nepuno radno vrijeme), diskriminacija prilikom zapošljavanja, pitanja vezana uz obiteljski status na razgovorima za posao, otpuštanje trudnica. Rezovima u plaćama u javnom sektoru posebno negativno djeluju na žene budući da su upravo one najzaposlenije u javnom sektoru. Također, žene se više nego ikad nalaze u zoni prekarnosti. Svjedočimo nastanku nove klase – visokoobrazovane, potplaćene i nesigurno zaposlene. Nedostaje jedino da tu klasu imenujemo.

Ženama je, objašnjavaju aktivistkinje, u trenutnoj socioekonomskoj situaciji ponovno namijenjen dvostruki teret – da proizvode profit za svog poslodavca i nose odgovornost za reprodukciju (jeftine) radne snage.

“Ovaj put nam se čini da su, zbog mjera štednje koje najčešće pogađaju javni sektor, žene dvostruko, pa i trostruko diskriminirane. Žene su najzaposlenije u javnome sektoru i one najviše i koriste javni sektor. Tako da s jedne strane, žene gube poslove u većini toga što zovemo javnim sektorom, a ukoliko sam, na primjer, izgubila posao pa ga tražim, a nemam vrtić u koji bi smjestila dijete, još sam i dodatno diskriminirana”, izjavila je u subotu izvršna direktorica Centra za ženske studije Rada Borić.

Za kraj ću navesti rečenicu iz izjave žena koje su se u subotu u podne okupile na Trgu:

“Između potrošačkog zova Valentinova i patrijarhalne matrice Majčinog dana glasamo za 8. mart! Zbog sjećanja na nesebične i hrabre žene, na njihovu borbu za jednakost i pravdu, za utopiju koju su dijelile”.

Izazovi za žene na tržištu rada: Mlade, školovane i nezaposlene

Posted on by sdadmin

U petak, 6. ožujka održan je okrugli stol pod nazivom Mlade, školovane, nezaposlene –  izazovi za žene na tržištu rada u Hrvatskoj. Tribinu je organizirao Ured za informiranje Europskoga paralmenta, a sudjelovali su Centar za ženske studije, Ured za ravnopravnost spolova, Hrvatski studiji, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Tribina u trajanju od sat i pol vremena podijeljena je na dva dijela. Tako je prvi dio pripao govornicama iz Centra za ženske studije Zagreb, Zorici Siročić i Ledi Sutlović, koje su u obliku klasične prezentacije govorile o ženskim i rodnim studijima u Hrvatskoj. Naglasak je stavljen na potrebu za institucionalizacijom samih studija, kao i na većem zapošljavanju diplomanata jer se tako stvara ozračje rodnoosvještene politike, dok se istovremeno stječu nove kompetencije.  Ovakav stav potječe iz činjenice da, iako su u svijetu rodni i ženski studiji institucionalizirani već 70-ih godina 20. stoljeća, u Hrvatskoj su oni ili autonomni ili integrirani u obliku pojedinačnih kolegija za ponekim fakultetima. Isto tako, s obzirom da su kompetencije koje se stječu na spomenutim studijima izrazito specifične, kao problem javlja se i sam proces edukacije, tj. odgovor na pitanje tko obrazuje one koji obrazuju?

Drugi dio tribine odvijao se kao dijalog ostalih sudionica međusobno, ali i s publikom koja je inače jako dobro reagirala i aktivno sudjelovala tijekom cijele tribine. Prva je mikrofon preuzela ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin koja je pak fokus svojega izlaganja stavila na općepoznat omjer nezaposlenosti muškaraca i žena koje iznosi oko 60 posto u’korist’ žena. Isto tako, izneseni su poneki rezultati istraživanja Sociološki portret hrvatskih studenata, kao na primjer činjenica da studenti ne doživljavaju spol kao prepreku prilikom svojega obrazovanja, već da se s diskriminacijom susreću tek prilikom ulaska u svijet rada (uglavnom žene). Štimac Radin zaključuje kako je osnovni problem loša provedba inače dobro osmišljenih strategija i zakona.

Sljedeća je govorila profesorica sociologije na Hrvatskim studijima Marija Brajdić Vuković koja je kao svoju temu odabrala problem mladih znanstvenica i ostalih visokoobrazovanih žena u Hrvatskoj. Tako ona ističe da je znanstvenih novakinja u Hrvatskoj do 30 posto više od znanstvenih novaka, ali muškarci su ti koji lakše i češće ostaju na svojim radnim mjestima. Bez obzira na činjenicu da je tržište danas iznimno nesigurno, a da je doktora/ica znanosti više no što je radnih mjesta, dolazi se do izokrenute situacije u kojoj je za žene znanstvenice trenutno ambicioznije imati uz karijeru i normalan obiteljski život.

Ivana Šimek iz Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje potvrdila je činjenicu da su žene u Hrvatskoj bolje obrazovane, teže dolaze do posla, a većina zaposlenih žena ima srednju strućnu spremu. Isto tako, istaknula je uznemirujući manjak žena poduzetnica i onih u samozapošljavanju. Razlozi za ovakvu situaciju, kaže ona, brojni su: od onih socioloških preko poduzetničke neumreženosti pa sve do nepovezanosti s NGO-om. Ipak, ono što tješi, činjenica je da se sve više očeva odlučuje za roditeljski dopust ( svega 5 do 10 posto, ali trend zadnjih godina raste).

Na kraju je riječ dobila članica feminističke nevladine udruge Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Ena Knežević koja je iznijela konkretna diskriminirajuća iskustva mladih žena na tržištu rada (projekt Radnica) i istaknula kako se mora početi kažnjavati poslodavce da bi se ovakva praksa istih iskorijenila. Uz to, osim edukacije samih žena na području uznemiravanja i diskriminacije na radnom mjestu, potrebno je educirati i same poslodavce jer učinkovitost mehanizama vlasti (inspekcije) apsolutno je nikakav. Ena Knežević inače je i članica inicijative Za rad spremne koja upravo provodi istraživanje Mladi na tržištu rada u Hrvatskoj čiji se rezultati uskoro očekuju.

Zaključak ove inače korektno odrađene i dobro osmišljene tribine pripao je publici. Tako je jedna sudionica ispričala svoje pozitivno iskustvo na tržištu rada, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, sa zaključkom kako se uspjeti može ako se uloži dovoljno truda i energije, dok je druga istaknula da je probleme s poslodavcima (govoreći konkretno o radnicama koje su ujedno i majke) moguće prevladati samoorganizacijom (vrtić na radnom mjestu) i čvrstim stavom. Treća je pak sudionica iznijela svoje međunarodno iskustvo i praksu poslodavaca u Europskoj uniji koji prema njezinom iskustvu majčinstvo i/ili fertilnost ne doživljavaju kao prepreku. Dapače, kaže ona, uviđaju kako upravo odluka za majčinstvo otvara još minimalno jedno radno mjesto.

Reklo bi se, nije sve tako crno, pozivajući se na ovakva iskustva. Međutim, ostaje činjenica da je nedopustivo isticati ih kao pravilo, a ne kao iznimku. Pohvalan je trud, upornost i tvrdoglavost radnica koje se same organiziraju i usklađuju svoje radne obveze i svoj privatni obiteljski život, ali pitamo se gdje su poslodavci i institucije vlasti koje ne smiju dopustiti da do toga uopće dođe?

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org