sdadmin

Zaboravljena ilustratorica života i revolucije

Posted on by sdadmin

Wanda Hazel Gág rodila se 1893. godine u velikoj, kreativnoj i dosta siromašnoj obitelji. Bila je najstarija od sedmero djece, koja su sva nešto pjevala, crtala i pisala priče. Odmalena je znala kako želi crtati priče, ali na putu do realizacije te velike želje snašle su je nemale prepreke. Kada joj je bilo petnaest, njen je otac umro od tuberkuloze, a majka je pala u tešku depresiju. Kao najstarije dijete, Wanda se počela brinuti o svojoj braći i sestrama. Radila je i u kući i van kuće, te obvezama unatoč, nije odustajala od pohađanja škole i umjetničkih ambicija. Nakon nekoliko godina, situacija u obitelji se popravila i Wanda se sa svoje dvadeset i tri godine preselila u Greenwich Village. Tada je napokon pronašla vremena i energije za potpunu posvećenost svojoj umjetnosti. Crtala je do dugo u noć, smišljala priče, bila jedna od najaktivnijih studentica. Koju godinu kasnije već je zarađivala za život radeći komercijalne ilustracije.  Njena samostalna izložba u Weyhe galeriji (New York) 1926. godine donijela joj je priznanje šireg umjetničkog kruga i vrlo brzo je postala jedna od najistaknutijih američkih mladih grafičkih umjetnika/ca.

Osim bavljenja ilustracijom, Gág je pisala članke o poziciji (mladih) žena u američkom društvu, iznoseći beskompromisno svoje feminističke poglede, pa je tako 1927. u The Nationu izišao njen članak These Modern Women: A Hotbed of Feminists. Otvoreno je pisala o svojim ljubavnicima, potrebi za seksom, svojoj “raspuštenosti” i “nemoralnosti”.

Obožavala je bajke i njene knjige (koje mnogi nazivaju knjigama za djecu, ali ja odbijam takvu kategorizaciju), svjedočanstvo su magičnosti i jednostavnosti života, u jednom. U njenom najpoznatijem djelu, Millions of Cats, najstarijoj američkoj slikovnici koja se još uvijek izdaje, priča počinje sa starim bračnim parom koji živi mirnim životom u svojoj lijepoj kućici. Nakon raspravljanja i spoznaje da žele mačku u svom životu, muž odlazi u potragu za novim ljubimcem. Na putu pronalazi tisuće mačaka i ne može se odlučiti koju želi (a ne može ih uzeti sve). Mačke ga prate na putu doma, i njegova žena odluči rješenje debate prepustiti njima, tražeći od mačaka da odluče koja je među njima najljepša. Tada dolazi do krvoločne borbe među mačkama i par se povlači u kuću. Kada se sve smirilo, vani nije bilo nijedne mačke, koje su se (očigledno) poubijale u borbi. Ipak, odnekud se pojavi malo, mršavo, prestrašeno mače, koje nije sudjelovalo u borbi jer je mislilo da ionako nije dovoljno lijepo. Naravno, upravo to mače postaje njihova voljena ljubimica. 

{slika}

Jednostavna i topla priča, crno-bijele ilustracije i melodičnost teksta čine ovu slikovnicu jednom od najdražih i najčitanijih u američkoj povijesti. Gág je prevela i ilustrirala i Snjeguljicu i sedam patuljaka, i to kao reakciju na Disneyjev film koji je smatrala ‘trivijalnim, sterilnim i odveć sentimentalnim’.

Njena knjiga kojoj valja posvetiti posebnu pozornost je Gone Is Gone: or the Story of a Man Who Wanted to Do Housework — feministička priča objavljena 1935. godine. To je priča o seljaku Fritzlu i njegovoj ženi Liesi. Fritzl radi u polju čitav dan, a Liesi radi sve kućanske poslove. Fritzl podcjenjuje Liesin rad, tvrdeći kako ona ne radi ništa teško, dok se on čitav dan muči u polju. Liesi se naravno ne slaže i predloži mu da jedan dan zamjene uloge. Fritzl misli kako će biti lako, ali, naravno – nije bilo. Posve izgubljen u raljama kućanskih poslova, Fritzl završava dan upadajući u veliki lonac, sa kupusom u kosi, celerom u džepu i peršinom u ušima. Tada se Liesi pojavljuje, i kao prava heroina (veoma rijedak prikaz ženskog lika u tridesetim godinama 20. stoljeća) − spašava stvar.

{slika}

U svojim je pričama Gág uvijek tražila dubinu, odraz života, a ono najosobnije na papir je stavila u Growing Pains, svom opširnom dnevniku s ilustracijama, koji čitav možete pročitati online. Pisala je o svojim najintimnijim mislima, obožavala je život na farmi s životinjama i često bježala na selo, puno je pušila, sama je dizajnirala svoju odjeću. Pomagala je braći i sestrama i uzdržavala ih i u kasnijim godinama života, te ih poticala da razvijaju svoje talente. Nije imala djecu, udala se sa pedeset godina za dugogodišnjeg partnera Earla Humphreya i umrla tri godine kasnije od raka pluća.

Ostala su njena djela i inspiracija koja je gurala mnoge velike ilustratore/ice današnjice (poput Jan Brett i Mauricea Sendaka) u njihovom kreativnom radu, njena kuća iz djetinjstva pretvorena je u Muzej Wande Gág, a njene slikovnice i dalje izlaze iz tiskara, s mirisom friškog papira. Ostaju nam ti  nacrtani likovi i njene priče koje valja pričati, i jedna posebna − o kojoj bi se moglo još mnogo – ona o njoj, priča o Wandi Gág.

Popularne pjesme koje više ne bismo trebali/e slušati

Posted on by sdadmin

U sklopu Button Poetry projekta, koji promiče govornu poeziju, Desireé Dallagiacomo i FreeQuency osvrnule su se na američku kulturu silovanja promoviranu u popularnim pjesmama. Ponekad se mizogija krije u metaforama i šalama, a ponekad je vrlo jasno izrečena.

Tako, primjerice, spominju Robina Thickea i njegovu, prošle godine često spominjanu, pjesmu Blurred Lines. Kao da pjesma sama po sebi nije dovoljno loša, Thicke je potvrdio da je seksist rekavši da mu je bio užitak degradirati žene. Osim feminističke parodije koja je nastala nedugo nakon, ovako su mu odgovorile stvarne žrtve silovanja.

Rick Ross sa svojom pjesmom You don’t even know it u kojoj glorificira silovanje nije ništa bolji. Dio teksta glasi: “Stavio sam joj ecstasy u šampanjac/nije to ni znala/odveo sam je doma i uživao/nije to ni znala”. Kasnije se pokušao ispričati riječima da je “pjesma krivo shvaćena“. Prosudite sami/e.

Jamie Foxx se ni ne trudi sakriti poziv na silovanje u svojoj pjesmi Blame it on Alcohol, u kojoj govori “još samo jedna runda i gotova si, znam to/još nekoliko kratkih i otvorit ćeš se kao knjiga”. Zna li pritom da se silovatelji svjesno služe alkoholom kako bi došli do žrtve?

Pionir među nabrojenima je zasigurno Tyler the Creator, američki reper koji se u većini svojih pjesama vodi silovanjem, ubijanjem i osakaćivanjem žena. Postavlja se pitanje zašto se takvima poput njega uopće daje medijski prostor.

A da promoviranje nasilja nije rezervirano samo za muškarce, pokazuje i pjesma Iggy Azaleae i Rite Ore, Black Widow. Ako vam naslov ne govori dovoljno sam po sebi, riječi pjesme eksplicitno objašnjavaju namjere.

Najnoviji primjer jest pjesma benda Maroon 5, Animals. U ovom primjeru teško je procijeniti je li gori tekst pjesme ili spot koji je prati.

Ako ovakve pjesme postaju broj jedan na glazbenim ljestvicama, što to govori stvarnim žrtvama rodnog uvjetovanog nasilja? 

Feminističke novogodišnje odluke

Posted on by sdadmin

Svi/e smo bar jednom u životu donijeli/e revolucionarne odluke kojima se opraštamo od stare i dočekujemo novu godinu, s čvrstim uvjerenjem da ćemo ih se ove godine stvarno pridržavati. Kako to obično biva, većina tih čvrstih uvjerenja popušta s prvim radnim danima nove godine. 

Ove je godine spisateljica i feministkinja Ijeoma Oluo odlučila novogodišnjim odlukama dati feminističku notu. Na Twitteru je, koristeći hashtag  #FeministNewYearsResolution, duhovito iznijela svoje viđenje onoga što želi postići u 2015.

{slika}

{slika}

Nije bilo potrebno puno vremena da se i drugi/e jave sa svojim novogodišnjim odlukama.

{slika}

{slika}

Razgovor sa trans ljubavnikom/com

Posted on by sdadmin

Svaki seksualni odnos, bez obzira s kim ga imate, treba uključivati puno razgovora.  Ustavnoviti da ste na istoj frenkvenciji i doznati tko što voli i želi, dobar je početak super provoda.

Razgovori koje vodimo prije seksa razlikuju se od ostalih. Ovisno o našim tijelima, našim preferencijama, identitetima i seksualnom iskustvu nekad moramo postavljati specifična pitanja kako bi osigurali da će se svi dobro provesti.

Ovo se može posebno odnositi na ljudi koji žele spavati sa transrodnom osobom.

Kao transrodna osoba uočio/la sam da su takvi razgovori posebno teški za neke od mojih partnera. Oni prepoznaju potrebu za razgovorom o tome kako će naš odnos izgledati ali imaju problem sa formulacijom razgovora. Ponekad izbjegavaju taj cijeli razgovor zbog straha da će reći nešto krivo.

Svejedno, bez razgovora o tome dosta je lako prijeći granicu, imati uvredljive pretpostavke i pretvoriti ono što je trebalo biti seksi i zabavno u tešku bedaru.

Dobra vijest je da nije tako teško imati zdrav razgovor sa trans partnerom/icom.

Pričajmo!

Ovo su neki načini koji mogu pomoći usmjeriti razgovor koji poštuje naše transrodne partnere/ice kao i neke zamke koje se mogu izbjeći.

1. Odredite ton razgovora

Važno je postaviti razgovor tako da su sve strane ravnopravne. Nemojte reći svom/svojoj partneru/ici: “Budući da si transrodna osoba, znam da moramo imati poseban razgovor kako se nositi s tvojim problemima!” Jao. To zvuči kao da je identitet tvog partnera/tvoje partnerice neugodnost, a ovaj razgovor teret. Umjesto toga, započnite razgovor o vas oboje: “Mislim da trebamo razgovarati o tome što nam se sviđa, a što ne, i koje su naše granice prije nego što se upustimo u odnos.” Ovo je super jer to znači da oboje mogu raspraviti o svojim potrebama i reflektor nije uperen isključivo na vašeg partnera/vašu partnericu i njegov/njezin rodni identitet.

2. Ostavite svoje predrasude po strani

Svaka transrodna osoba je drugačija. Možda ste već spavali sa transrodnom osobom, možda ste vi trans ali ono što se jednom/jednoj partneru/ici sviđalo ili nije može biti posve drugačije od onog što novi/a partner/ica doživljava.

Neke trans osobe osjećajuizrazito nezadovoljstvo prema određenim dijelovima svog tijela i interakcija s tim dijelovima može biti za njih traumatična. Ostali možda nemaju nikakav osjećaj nezadovoljstva ili je on prisutan samo u određenim periodima života.

Prepoznavanje da setransrodne osobe razlikuju prvi je korak prema zdravom i produktivnom razgovoru.

Nemojte pretpostaviti, primjerice da transrodne osobe žele preuzeti neke specifične uloge tijekom odnosa bazirano na rodnim ulogima. Ne žele svi trans muškarci biti dominantni, na primjer, niti sve trans žene nužno žele biti submisivne.

Još jedna česta pretpostavka je da sve trans osobe imaju slična tijela i slične ciljeve tijekom tranzicije. Ovo je upotpunosti neistinito. Ne ulazite u razgovor pretpostavljajući da vaš/a partner/ica je imao/la operaciju ili da će ju ikada imati. Ako možemo ostaviti svoje pretpostavke po strani razgovor će lakše teći. Svaka osoba je stručnjak za vlastito iskustvo i vlastito tijelo stoga pustite ih da vas upute.

3. Razgovarajte o užitku ne o dijelovima tijela

Nije baš najbolja ideja pitati svog/svoju partnera/icu kako njihovo tijelo izgleda ili dijelovi tijela ili kakve operacije su prošli ili namjeravaju proći. Umjesto toga dozvolite im da podijele s vama ono što vam žele dati do znanja.

Umjesto pitanja o njihovim genitalijama, pitajte ih što im pruža užitak.  Fokusiranje na užitak može biti posebno zabavno za sve uključene. Što vaš/a partner/ica smatra da je seksi? Razgovarajte o tome što vas uzbuđuje i što biste voljeli isprobati. Ima li vaš/a partner/ica neke fantazije? Igranje uloga? Neke preverzne želje? Sviđa li im se BDSM?

Općenito govoreći, vaš/a partner/ica će podijeliti sa vama ono što osjećaju da je relevantno za vas da znate o njihovom/njezinom tijelu- i fokusirajući se na to kako možete uživati, umjesto ispitivanja o anatomiji, poštujute osobu umjesto da ju reducirate na njihove genitalije.

4. Znajte gdje se nalaze granice (i poštujte ih)

Pitajte svog/ju partnera/icu gdje vole da ih se dira, a gdje ne; koje seksualne činove smatraju poželjnima, a koji nisu poželjni. Upravo kao i cis osobe, svi imamo stvari na koje se palimo i stvari koje nam se ne sviđaju. Budite sigurni da znate prepoznati koje stvari su koje.

Pazite da formulirate rečenicu na način koji ne stavlja naglasak na nezadovoljstvo ili pretpostavku. Nemojte reći: ” Šta te smeta? Tvoja vagina?”

Umjesto toga, počnite od sebe. “Mrzim kad me se škaklja i mrzim kad mi grizu ušnu resicu. A ti?”

Isto tako prepoznajte da se te granice mogu promijeniti tijekom seksualnog odnosa.

Možda su vam rekli da im je oralni seks super ali se predomisle tijekom odnosa. Slušajte svog/ju partnera/icu i provjerite s njima je li sve u redu.

Dobra ideja je da pitate partnera/icu na koji način žele da to provjeravate. Trebate li ih verbalno pitati zabavljaju li se i koliko često? Hoćete li imati nekakvu šifru- određenu boju, broj, sigurnosnu riječ? Postoje li određeni tjelesni znakovi ili govor tijela na koji trebate obratiti pažnju?

I najvažnije, nikada ne prelazite granice. Ne silite svog/ju partnera/icu na nešto što su jasno odredili kao neugodno ili nepoželjno. Ne duguju vam nikakvo objašnjenje zašto to ne žele.

Stručni savjet: pristanak nije izostanak “ne”, nego prisutnost “da”.

5. Naučite jezik

Trebate znati kojim zamjenicama se vaš partner/ica koristi i jesu li “on”, “ona”, “oni”. Upotreba krive zamjenice zamjenice tijekom seksa je fakat bed. Ako još ne znate koje zamjenice preferiraju, pitajte.

Ako transrodna osoba voli igranje uloga kao različiti rod tijekom seksa, pitajte služe li se drugačijim setom zamjenica tijekom odnosa.

Pazite kako ih opisujete i pitajte kako bi oni voljeli da ih opisujete. Sviđa li mi se riječ “lijepa”? Da li ih pali da im kažete da su “zgodni”?  Ili bi voljeli da izbjegavate rodno određene riječi i držite se “seksi”?

Zapamitite da riječi kao “drolja”, “trandža” i “ona-on” mogu biti vrlo uvredljive i nikad ih ne biste trebali upotrebljavati osim ako vas trans osoba to izričito traži.

Također pitajte kako se vaš/a partner/ica izražava o svome tijelu. Na primjer, neke trans žene mogu oslovljavati svoje genitalije kao “klitoris” dok druge mogu koristiti riječ “penis”. Neki trans muškarci mogu nazivati svoje genitalije “vaginom” dok je drugima to odbojno.

Tijela mogu uključivati proteze. Ono što netko naziva “strap-onom” neki mogu nazivati svojim penisom, ono što neki nazivaju sisama neki mogu nazivati grudima. Ako se transrodna osoba odnosi prema protezi kao prema dijelu svog tijela tako se trebate odnositi i vi.

6. Razmislite o svojim namjerama (i budite jasni)

Transrodne osobe su često fetišizirane, posebice transrodne osobe obojene kože. Zapitajte se: zašto želim spavati sa ovom osobom?

Tražite li određeno specifično iskustvo, zadovoljenje svoje želje umjesto iskrene želje i interesa za tom osobom?

Većina transrodnih osoba ne želi biti vaš fetiš ili seksualni eksperiment. Transrodne osobe nisu objekti na koje namećete svoje fantazije. Ako fetišizirate svog/ju transrodnu ljubavnika/icu trebati biti iskreni o tome- i odlučite zajedno je li seks najbolji odabir za vas oboje.

7. Imajte plan

Kako se planirate zaštiti? Hoćete li koristiti zaštitu i tko je odgovoran za kupnju? Je su li vam potrebne anti-bejbi pilule? Jeste li se testirali na spolno prenosive bolesti? Je li itko od vas HIV-pozitivan/na, ako da kako će to utjecati na vaš odnos?

To su dobra pitanja za postavljanje bez obzira na to je li vaš/vaša partner/ica trans ili ne. Dodatno, ako planirate istražiti BDSM ili neki novi seksualni čin, jeste li spremni? Jeste li istraživali? Primjerice, ako vaš/a partner/ica želi biti vezan/a znate ili kako ćete to učiniti bez da ih povrijedite? Imate li sigurnosnu riječ?

Razgovarajte o onome što znate i budite iskreni o onome što ne znate. Ako je vaš/a partner/ica sa posebnim potreba trebaju li neku posebnu akomodaciju? Na kraju, pripremite se na pogreške. Ako pričate o okidačima, pitajte: “Što mogu učiniti ako se dogodi?” Možda ih krivo oslovite, krivo dodirnete ili se nešto neočekivano dogodi bez da je itko direktno odgovoran. Trebaju li čašu vode ili razgovor da se smire? Trebate li ih ostaviti na miru? Trebate li ih maziti ili upaliti televizor? Dobro je znati kako ih možete utješiti.

8. Imajte  pozitivan stav prema tijelu

Sva tijela su različiti, bilo cis bilo trans. Vrlo je važno- iznimno važno- da ne namećete svoje standarde ili želje svome/joj partneru/ici.

Neke transrodne osobe nose poveze tijeko seksa. Neki se briju, neki skrivaju, neki nadodaju. Transrodna tijela imaju različite oblike i sva su lijepa, prava i seksi.

U redu je imati preferencije- ali kada vršite pritisak na svog/ju partnera/icu i namećete te preferencije njihovom tijelu ignorirajući što oni žele, to je vrlo problematično.

Nije u redu pitati svog/ju partnera/icu kada će ići na operaciju. Isto tako nije u redu reći im da ne idu na tu operaciju.  Općenito nije u redu tražiti ljude da modificiraju ili mijenjaju svoja tijela radi tuđeg zadovoljstva ili iskustva, osim ako su tražili vaše mišljenje.

Najvažnije je zapamitite da razgovori o seksu ne moraju biti strašni- oni mogu biti zabavni, zanimljivi, edukativni i da, seksi. Sjećate se izreke “znanje je moć”? Ona je ovdje u potpunosti primjenjiva. Kada pružimo priliku našim partnerima da nas poduče o svojim tijelima i svojim preferencijama, i zauzvrat učimo ih o sebi, osnažujemo sve uključene i znamo što je potrebno za dobar provod. Možete imati i ovce i novce.

Na koncu, transrodni ljudi su upravo samo to- ljudi- i kao i vi, zaslužuju poštovanje, u spavaćoj sobi i izvan nje. Ako pristupite razgovoru nježno, strpljivo, sa humorom i željom za učenjem, ne možete pogriješiti.

 

Prevela i prilagodila Jana Kujundžić

Rodna ravnopravnost može biti postignuta za 81 godinu

Posted on by sdadmin

World Economic Forum izdao je deveti Global Gender Gap Report kojim mjeri rodnu ravnopravnost prema četiri čimbenika: ekonomiji, politici, zdravlju i obrazovanju. Izvještaj rangira zemlje prema postignutom stupnju rodne ravnopravnosti, a rezultati pokazuju za koliki je postotak neravnopravnost između žena i muškaraca smanjena. Global Gender Gap Report rangira zemlje prema razlikama u mogućnosti pristupanja resursima za žene i muškarce sukladno situaciji svake zemlje zasebno, pa na rezultate izvještaja ne utječu razvijenost ili ekonomska snaga pojedine zemlje.

Od prvog izvještaja 2006. godine, rodni jaz smanjio se za 4 posto, s 56 posto 2006. godine do sadašnjih 60 posto. Ovim tempom rodna ravnopravnost može biti postignuta za tek 81 godinu, i to pod uvjetom da se napredak nastavi trenutnim tempom. Međutim, izvještaj pokazuje da se napredak prema ravnopravnosti ne postiže u svim zemljama.

Šest od 11 zemalja koje su otpočetka uključene u izvještaj imaju gore mogućnosti za žene danas u usporedbi sa stanjem prije devet godina, a među njima je i Hrvatska. Hrvatska se nalazi na 55. mjestu od ukupno 142 zemlje, s rezultatom od 0.707 (pri čemu je 0.00 nejednakost, a 1.00 puna jednakost).

Najmanji jaz na razini svih država je u području zdravlja, pri čemu je 35 zemalja u potpunosti zatvorilo jaz, nakon čega slijedi ravnopravnost na području obrazovanja, gdje se broji 25 zemalja. Druga dva područja – ekonomija i politička participacija – znatno zaostaju. Od 142 zemlje, nijedna nije zatvorila jaz u ovim područjima. U području ekonomije, jaz je smanjen do 80 posto u 14 zemalja, dok je u području politike smanjen na 21 posto, što znači da žene prosječno imaju 5 puta manju šansu za političku emancipaciju u usporedi s muškarcima.

Klaus Schwab, osnivač i direktor World Economic Foruma, navodi kako je postizanje rodne ravnopravnosti nužno iz ekonomskih razloga. “Samo one zemlje koje imaju potpun pristup svim svojim talentima mogu ostati kompetitivne i napredovati. No, još važnije, rodna ravnopravnost pitanje je pravde. Kao čovječanstvo, imamo obvezu osigurati uravnotežen set vrijednosti.”

Saaida Zahidi, čelnica programa za rodnu jednakost u World Economic Forumu i glavna autorica izvještaja, ističe kako je “velik dio napretka posljednjih 10 godina u području rodne ravnopravnost postignut zahvaljujući većem broju žena u politici”. Dodaje da je sada 26 posto više članica parlamenta i 50 posto više ministrica nego prije devet godina. “Ipak, jasno je da ostaje još puno posla za napraviti i da promjena mora biti ubrzana u nekim područjima.”

Maria Minerva u Močvari

Posted on by sdadmin

Maria Minerva (Maria Juur) je producentica i kantautorica s vlastitom vizijom spoja elektronske, pop i dance glazbe. S utjecajima koji se protežu od avangardne glazbe i hypnagogic popa do housea, njena intrigantna plesna glazba djeluje negdje na pola puta između klupskog podija i spavaće sobe, elegantno nižući razne reference iz pop kulture ali akademske sfere u kojoj Juur ima pozadinu.

Originalno iz Tallinna u Estoniji, trenutno živi u Los Angelesu, Kalifornija, gdje izdaje za tamošnji kultni eksperimentalni label Not Not Fun Records, kao i njihovu plesnu pod-etiketu 100% Silk. Prolifična Juur od 2011. je objavila 4 albuma, ‘Tallinn at Dawn’, ‘Cabaret Cixous’, ‘Will Happiness Find Me?’, aktualni ‘Histrionic’, i niz izvrsnih EP izdanja. Surađivala je LA Vampires i Hervéom, remiksirala velikog Johna Calea i suvremenike poput Peaking Lights, te nastupala sa Johnom Mausom, Italom, Laurel Halo, Sleep Over, Butterclock i mnogim drugima.

Njeno premijerno gostovanje u ovim krajevima popraćeno je partijem u režiji 100% Silk kolege Bobbyja Browsera, s kojim će zaviti Močvaru u magloviti disko.

Uz Bobbyja, na pozornici će se u Močvari pojaviti i Kimekai.

Pod pseudonimom se nalazi 21-godišnji Marko Vuković, glazbeni producent iz Đakova. Iako mlad, Marko je već neko vrijeme prisutan na hrvatskoj i stranoj elektroničkoj sceni, te je često istican na stranim glazbenim blogovima i stranicama poput XLR8R, The 405, no fear of pop.i Impose. Svoj zvuk opisuje kao kombinaciju analognih sintisajzera, sanjivih vokala i organičkih perkusija, a kao utjecaje navodi žanrovski široku lepezu izvođača poput Joy Division, New Order, Gang of Four, James Blake, Toro y Moi, Shlomo, Soosh, Cloudfactory, Foals, Atlas Sound, Kraftwerk, Why Stakla i Holandija.

MARIA MINERVA (EST/USA)
+ BOBBY BROWSER (USA)
+ KIMEKAI (HR)

Petak, 09.01. / Klub Močvara / 50/60 kn

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org