U porečkom restoranu na meniju su i žene?

U Poreču je osvanula reklama za jedan porečki restoran, koja prikazuje ženu koja na sebi nosi raskopčanu košulju i haltere, a oko nje za stolom sjedi troje muškaraca pred kojima je poslužena riba te u ruci drže čaše vina. Žena stoji pred muškarcima u pozi kao da im se nudi. Iznad fotografije stoji natpis “Feel Porec with all your senses” ili u prijevodu “Osjeti Poreč svim svojim osjetilima”, koji sugerira da se u Poreču svojim osjetilima može osjetiti riba, vino i žena.

Ovom seksističkom reklamom ženu se dovodi u podčinjeni položaj te se njome krši Zakon o ravnopravnosti spolova, čl. 16 (2) Zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol i spolnu orijentaciju.

Stječe se dojam da se u ponudi restorana, uz jelo i piće, nude i žene za seksualne usluge, što je zapravo trgovanje ljudima, koja je također zakonom zabranjena (Kazneni zakon, članak 106).

Nataša Vajagić prijavila je sporni plakat pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić te u Centru za građanske inicijative Poreč očekuju njezino očitovanje.

Eduard Deković, vlasnik restorana Divino, tvrdi da reklama nije šovinistička, čak ni napadna. Najavljuje da će plakat ukloniti, ali isključivo zbog molbe iz obiteljskog kruga djevojke koja je prikazana na njemu, iako je ona, prema njegovim saznanjima, potpisala ugovor s fotografima, prenosi Tportal.

Dan gnjeva u Mađarskoj

Više od deset tisuća građana i građanki Mađarske prosvjedovalo je sinoć u Budimpešti tražeći ostavku premijera Viktora Orbana kojeg optužuju za zapošljavanje korumpiranih javnih službenika i dodvoravanje Kremlju. Broj okupljenih na prosvjedu pred zgradom parlamenta, koji su organizatori nazvali ‘Danom gnjeva’, bio je puno manji nego na demonstracijama protiv uvođenja poreza na internet prošloga mjeseca koje su prisilile Orbana da odustane od tog poteza, prenosi HRT.

Optužbe za korupciju najnoviji su razlog za prosvjede protiv Orbanove vlade, nakon što je SAD uveo zabranu ulaska za šestoro mađarskih javnih službebnika, uključujući šefa porezne uprave zbog sumnje da su povezani s korupcijom. Demonstranti/ce su izvikivali/e ‘Orbane odlazi!’ i nosili transparente poput ‘Nećemo plaćati porez kriminalcima’. Izvikivali su ‘Europa, Europe’ nakon što je dvoje ljudi spustilo zastavu EU-a s obližnje zgrade.

Orban je izazvao zabrinutost SAD-a i EU-a politikama koje po mišljenju njegovih protivnika kažnjavaju velike kompanije, ograničavaju demokratske slobode i približavaju Mađarsku Rusiji. Na prosvjedu su bili i neki oporbeni političari, ali nije bilo stranačkih obilježja.

Žene u crnom: Može li se graditi budućnost na leševima u podrumima?

Članice i članovi srpske nevladine udruge Žene u crnom i ove godine sudjeluju u obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru, koji se događa samo nekoliko dana nakon skupa u Beogradu na kojem je Vojislav Šešelj, optužen i za zločine u Vukovaru, pred nekoliko tisuća ljudi poručio da ne odustaje od svojih ideja, te se obrušio na aktualnu vlast u Srbiji i Haaški sud.

Staša Zajović, koordinatorica udruge Žene u crnom, za Al Jazeeru je rekla kako taj skup pokazuje da se malo naučilo iz prošlosti, a odluku Haaškog suda o puštanju Šešelja na slobodu nazvala je sramotnom.

“Šešeljeve poruke i ono čime se on hvali trebalo bi da bude nešto nad čime bi se dobar dio ljudi u Srbiji trebao zamisliti”, kaže Zajović, te dodaje da će, osim sudjelovanja u obilježavanju obljetnice pada Vukovara, u središtu Beograda udruga obilježiti taj dan akcijom pod nazivom Nikad nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru.

‘Vlasti se više ni ne srde’

Kao i svih proteklih godina, kaže Zajović, od aktualnih vlasti u Beogradu traže pokretanje istraga o logorima na području Republike Srbije, odgovore o nestalima i otvaranje dosjea o zločinima koji su se dogodili na području Vukovara nakon pada grada 18. studenog 1991. godine.

Od vlasti traže da preuzme odgovornost da se dozna istina o tim događanjima u prošlosti, a činjenica da stalno iznova traže iste stvari, smatra, pokazuje da se u Srbiji pitanje tragedije Vukovara i dalje ignorira.

“Same reakcije političkih elita na naše akcije, za razliku od nekoliko godina unatrag, više nisu ni srdite, to pitanje na razini političkih elita ne postoji i na to se ne obraća pažnja”, kaže Zajović.

No, tragedija Vukovara i događanja na tom području 1991. godine, tvrdi Zajović, ne percipira se u zadovoljavajućoj mjeri ni u srbijanskoj javnosti.

“Nema ni ljutnje ni negiranja ni poricanja toga što se u Vukovaru desilo. Ljudi se ponašaju kao da je to nešto nevažno, sa čime oni nemaju nikakve veze, umjesto da tabloidna pojava i poruke Šešelja budu poticaj za razmišljanje ljudi o samima sebi i onome što se činilo u njihovo ime, a to je ubijanje Vukovara i njegovih građana”, kaže Zajović.

Srušiti staru kuću

U Srbiji, kako kaže, političke elite ne inzistiraju da se činjenice iz nedavne ratne prošlosti preispitaju i utvrdi odgovornost, a ako se nešto i poduzelo, poduzelo se samo zbog međunarodne zajednice, političkih poena i zadržavanja vlasti i funkcija, a ne zbog dostojanstva žrtava i njihovih obitelji.

To, smatra, pokazuje da Srbija u tom smislu ne gleda u budućnost.

“Može li se graditi budućnost na leševima u podrumima? Mi mislimo da ne može. Treba srušiti staru kuću da bi se gradila nova, jer postoji strašna hipoteka prošlosti smrti, ubijanja, nasilja i mržnje, a ta se mržnja na različite načine javlja i danas”, kaže Zajović, koja smatra da rješavanju problema ne pomaže ni to što međunarodna zajednica više ne postavlja pitanja u vezi sa zločinima koji su se dogodili u ratno vrijeme, za režima Slobodana Miloševića.

Zajović zaključuje da “komercijalne geste izvinjenja” nisu dostatne, jer one, zapravo, više ništa ne znače, te da je potrebna nova politika koja bi se zasnivala na kazneno-pravnoj razini.

Suosjećanje, solidarnost, odgovornost…

“Trebaju istrage, sudski procesi za logore, otkrivanje podataka o nestalima, treba ispitati odgovornost i tek bi to bio dokaz da su se neki koji su u to vrijeme bili u piramidi vlasti, a i danas su u politici, distancirali od onoga što se događalo.”

Više od dva desetljeća nakon svega Zajović smatra da je slika suživota u Vukovaru i dalje zabrinjavajuća i, zapravo, daleko od suživota u punom smislu riječi, a neka politička događanja zloupotrebljavaju patnje žrtava i njima manipuliraju, čime se povređuje njihovo dostojanstvo.

A ono što bi trebalo je, kaže, iskazati solidarnost i suosjećanje sa žrtvom Vukovara.

“Idemo u Vukovar poručiti da nećemo zaboraviti zločine koji su se dogodili. Dužni smo pokazati suosjećanje i solidarnost, da pokažemo da nas se tiče što se dogodilo i preuzmemo na sebe građansku odgovornost”, zaključuje Zajović.

Inicijativa ‘Ne damo naše autoceste’ predala 530.853 potpisa Saboru

Predstavnici i predstavnice inicijative Ne damo naše autoceste predali/e su jučer predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki više od 530 tisuća prikupljenih potpisa.

“Prikupili smo 530.853 potpisa. Ovime su građani poručili Vadi da nisu spremni na drugu privatizacijsku pljačku”, kazao je član inicijative Teodor Celakoski.

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić rekao je da je bilo oko 30.000 neispravnih potpisa.

Iz inicijative ističu da rok koji je njima dan za prikupljanje potpisa oni daju Saboru za njihovu provjeru – 15 dana. Očekuju da se referendum održi na dan na koji se održavaju predsjednički izbori.

Snimi rodno zasnovano nasilje

Projekat Snimi rodno zasnovano nasilje osmišljen je kao produkcija nekoliko kratkih filmova i javnih edukativnih događaja koji bi se fokusirali na problem rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini, ali također i u svijetu.

Kroz ovaj projekat će biti producirana četiri kratka filma koja će otkriti uobičajne zablude i mitove o rodno zasnovanom nasilju i ženama/rodnim manjinama koje su proživjele ovu vrstu nasilja.

Svi filmovi koji će biti producirani kroz projekat bit će objavljeni na web stranici www.gbv.fondacijacure.org. Da bi se osigurao dodatni prostor za vidljivost ovog problema, nakon svakog filma bit će organizovana medijska kampanja, te javni forum na temu rodno zasnovanog nasilja.

Riječ je o projektu kojeg provodi feministička i nevladina organizacija Fondacija CURE iz Sarajeva, a cijelu kampanju možete pratiti i na društvenim mrežama: Facebooku, Twitteru i Instagramu.

Osmi Dani Marije Jurić Zagorke

Centar za ženske studije najavljuje održavanje osmih po redu Dana Marije Jurić Zagorke 2014., u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8.

Na ovogodišnjim Danima predstavljamo stalni postav Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, čiji su autori Željko Kovačić, arhitekt i Lana Kovačić, dizajnerica interijera.

Tema ovogodišnjeg znanstvenog skupa je Intimno građanstvo – obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi i započinje posebnim panelom “Suvremena feministička kritika građanstva, ženskog reproduktivnog rada pod okriljem akumulacije kapitala”, na kojem sudjeluju Ankica Čakardić, Adriana Zaharijević i Jelena Petrović, a održat će se u KIC-u, Preradovićeva 5, 20. studenoga u 18.00 sati.

U petak, 21. studenoga, i subotu, 22. studenoga, međunarodni znanstveni skup na kojem će sudjelovati tridesetak izlagateljica/a održat će se u Centru za ženske studije.
U okviru skupa predstavit ćemo i Zbornik radova s književno-znanstvenih skupova Dana 2012. i 2013. kao i multidisciplinarni larp projekt “Astra” temeljen na životu i radu Marije Jurić Zagorke.

Izvedbom performansa Srđana Sandića Ženski pozdrav Matošu, po ideji Jasminke Pešut, u srijedu 19. studenoga, vodimo vas u šetnju od spomenika Marije Jurić Zagorke u Tkalčićevoj ulici s početkom u 14.00 sati do spomenika A.G.Matošu. U performansu sudjeluju Mima Simić, Josipa Tukara, Vesna Barilar, Manuela Zlatar, Petra Težak i Srđan Sandić.

Kao i ranijih godina, kao uvod u Dane bit će dodijeljena Nagrada za studentski rad na temu žena odnosno rodne problematike (u utorak, 18. studenog u 17h), a Slavica Jakobović Fribec zatvorit će Dane Šetnjom Zagorkinim tragom po Zagrebu u nedjelju, 23. prosinca okupljanjem kod spomenika banu Jelačiću u 11.00 sati.