I adolescenti_ice doživljavaju nasilje u partnerskim odnosima

CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje provodi projekt “Love&Respect – prevencija nasilja u adolescentskim vezama” u okviru kojeg je 2018. godine provedeno istraživanje na reprezentativnom uzorku mladih u dobi od 16 do 26 godina.

Rezultati pokazuju da je 58% mladih doživjelo neki oblik nasilnog ponašanja u partnerskim vezama. 70% mladih izjavljuje da su doživljavali takva ponašanja kroz duži vremenski period.   Najčešće se radi o psihičkom nasilju koje uključuje kontrolirajuće i posesivno ponašanje, izrazitu  ljubomoru i ucjene.

Svaku petu mladu osobu partner/partnerica često provjerava i inzistira znati gdje je i što radi. 1 od 5 mladih doživljava izrazito ljubomorno ponašanje u vezi. 17% mladih doživjelo je u više navrata da partner_ica kontrolira i provjerava njihov mobitel. Nametanje osjećaja krivnje zbog provođenja vremena s prijateljima_cama i obitelji doživljava višekratno 1 od 6 mladih. 1 od 10 mladih kontinuirano doživljava  emocionalne ucjene u vezi (“ako ne učiniš to i to prekinut ću s tobom”), a isto toliko ih doživljava ponižavanje od strane partnera_ice koji_a im govori da “ništa ne vrijede”, “trebaju smršaviti”, “glupi su”.

Projekt Love&Respect se osim u Hrvatskoj, provodi u Austriji, Armeniji, Češkoj, Gruziji, Italiji i Španjolskoj, a uključuje izradu online platforme za mlade i stručnjake_inje koje rade s mladima, interaktivnu kviz aplikaciju i kampanju na društvenim mrežama.

CESI smatra da je rad s adolescentima_cama na prevenciji izrazito važan jer je to razdoblje u kojem se stupa u prve emocionalne i seksualne veze,  a mladi osim prepoznavanja štetnih i nasilnih ponašanja, trebaju naučiti kakve su to kvalitetne veze te uspostavljati odnose koji se osnivaju na ravnopravnosti, poštovanju i povjerenju.  Neophodno je potaknuti mlade da se suprotstave stavovima, ponašanjima i jeziku koji pridonosi diskriminaciji i kulturi nasilja protiv žena.

Nasilje u vezama utječe na fizičko, mentalno, emocionalno zdravlje i dobrobit osoba koje su preživjele nasilje. Posljedice doživljenog nasilja za djevojke su znatno negativnije i ozbiljnije. Strah, sram, neosviještenost, te nedostatak relevantnih informacija i resursa, razlozi su zbog kojih mladi problem nasilja u vezi uglavnom nastoje riješiti sami, te se najčešće ne odlučuju prijaviti nasilje nekoj odrasloj osobi, kao niti potražiti pomoć izvan grupe bliskih prijatelja_ica.

Stoga, u okviru  16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama (25.11.-10.12. ) CESI provodi kampanju na društvenim mrežama #TeensToo usmjerenu na osvještavanje problema nasilja u partnerskim odnosima koje se događa već u doba adolescencije.

Pozivamo mlade, ali i sve one koji žele doprijeti prevenciji nasilja u partnerskim odnosima  među mladima da na društvenim mrežama objave selfi/fotografiju uz hashtag  #TeensToo na kojoj će držati jednu od izjava:

1)            58% mladih doživjelo je neki oblik štetnog/nasilnog ponašanja u partnerskim vezama. #TeensToo

2)            17% mladih doživjelo je u više navrata da partner/ica kontrolira i provjerava njihov mobitel  #TeensToo

3)            1 od 5 mladih doživljava izrazito ljubomorno ponašanje u vezi #TeensToo

4)            Vaša izjava #TeensToo

Promocija publikacije Kako žive umjetnice?

U sklopu projekta “Kako žive umjetnice u Rijeci i okolici?”, tijekom 2017. i 2018. godine Selma Banich i Nina Gojić provele su istoimeno istraživanje u kojem je sudjelovalo preko stotinu umjetnica i radnica u kulturi iz Rijeke i okolice. Iz tog istraživanja nastaje publikacija, svojevrstan organizacijsko-umjetnički memento, i mural posvećen ženama Rijeke. Prezentacija publikacije Kako žive umjetnice? održat će se u nedjelju 2.12.2018. u 12 sati u javnom prostoru grada Rijeke.

Istraživanjem “Kako žive umjetnice?” nastojale smo započeti razgovor o tome kako žive umjetnice u Rijeci i okolici, mogu li od svojega rada živjeti i kako. Istraživanje nije stremilo biti znanstvene prirode, nego metoda kojom pokušavamo uočiti zajedničke tendencije, probleme i pojave u domeni ženskog rada u kulturi. Publikaciju smo koncipirale kao organizacijsko-umjetnički memento, u dva bloka. Centralni dio publikacije čini opsežna analiza stanja ženskog rada u kulturi temeljena na provedenom istraživanju koje je obuhvatilo gotovo sve segmente javnog i privatnog života ispitanica. Drugi blok, zamišljen kao radionički memento, čine radovi Aleksandre Stojaković Olenjuk, Nike Krajnović, Tajane Josimović, Tihane Naglić i Sanje Gergorić nastali na radionicama “Prema tjelovanju” i “Kolažiranje grada” te razgovor “O umijeću (ra)stvaranja” koji su od 2011. do danas, dopisujući se periodički, vodile umjetnica Ivana Rončević i Selma Banich. Publikaciju je grafički oblikovala i ilustrirala Ena Jurov.

Muralom posvećenim ženama Rijeke i okolice nastojale smo prodrijeti u javnu sferu – s papira na ulicu, pozivajući time na kritičko promišljanje uloge i emancipacijskog potencijala ženskog kulturnog rada u širem društvenom kontekstu, kao i poziciju ženskog reproduktivnog rada i klasnih proturječja u kontekstu aktualnog pokušaja društvene retradicionalizacije i neokonzervativnih reformi. 

>>> Ovaj projekt naš je doprinos aktualnoj borbi za ženska umjetnička, radnička i reproduktivna prava, ali i opipljiv trag te borbe u javnom prostoru grada. 

Autorice istraživanja i urednice publikacije: 
Selma Banich i Nina Gojić
Suradnica u istraživanju i producentica: Tajana Josimović
Suradnice u izradi murala: Nikolina Hrga i Helvecia Tomić
Muralistice: Maja Biondić, Tanja Blašković, Mila Čuljak, Tajana Josimović, Ena Jurov, Nika Krajnović i Luisa Ritoša

Tajvan: skupovi podrške za bračnu jednakost

Uoči referenduma o bračnoj jednakosti, stotinjak tisuća ljudi okupilo se u Tajvanu u znak podrške istospolnim parovima.

Ondje će se održati niz referenduma o LGBT+ pravima, uključujući onaj o bračnoj jednakosti, 24. studenog, u svjetlu odluke Ustavnog suda u korist istospolnih brakova.

Prije referenduma koji će se održati idući vikend, oko osamnaest tisuća ljudi 18. je studenog u blizini predsjedničke palače u Taipeiju prisustvovalo prosvjedu za ravnopravnost.

Događaj je organizirala Tajvanska koalicija za obrazovanje o ravnopravnosti spolova, koja je pozvala okupljene da “zaštite svaku obitelj i omoguće jednako poštovanje za sve”.

Kako prenose mediji, okupljenima su se obratili zastupnica i zastupnik Demokratske progresivne stranke, Yu Mei-nu i Tuan Yi-kang, a na događaju su nastupili glazbenici Amber An, Ailing Tai, Lotus Wang i Takki Wong, te death metal bend Chthonic.

O čemu se uopće radi?

Glasači_ce će 24. studenoga glasovati na devet različitih referenduma, od kojih se pet odnose na LGBT + prava.

Referendumska se pitanja odnose na zabranu istospolnih brakova, diskriminaciju istospolnih zajednica, zabranu podučavanja o homoseksualnosti u školama.

Utjecaj američkog anti-gay aktivizma

Misionari_ke iz SAD-a pred referendum su preplavili_e zemlju kako bi lobirali_e protiv LGBT+ prava.

Prema riječima tajvanske aktivistkinje Jennifer Lu, američki_e aktivisti_kinje iz Nacionalne organizacije za brak (National Organisation for Marriage) uzrokovali_e su da se tri anti-LGBTQ pitanja nađu na glasačkom listiću.

Za Human Rights Campaign, Lu je izjavila: “Brian Brown [iz NOM] je ovdje i aktivno radi na jačanju anti-LGBTQ grupa.

“Njihovi su materijali često kopije istih taktika razmjene poruka i zastrašivanja već raskrinkanih u SAD-u, Irskoj, Australiji i drugdje. Pokušavaju iskoristiti strah da bi podijelili_e društvo, ali njihovo zastrašivanje neće upaliti jer je međusobno poštovanje ukorijenjeno u tajvanskom društvu”.

Na strani ravnopravnosti je “nikad viđena grassroots kampanja” koju podržavaju LGBT+ osobe i saveznici_e.

Tvrtke u Tajvanu podržavaju bračnu jednakost

Uoči referenduma, 27 tajvanskih i multinacionalnih tvrtki koje djeluju u Tajvanu objavile su izjavu u prilog LGBTQ jednakosti. Multinacionalne potpisnice su Airbnb, Deutsche Bank, The Dow Chemical Company, Ernst & Young (EY), Google, HP, IBM Corporation, JPMorgan Chase & Co., Microsoft i Oracle.

Predstavnici_e Taiwan Tongzhi Hotline Association, LGBT+ grupe članice koalicije za bračnu jednakost, izjavili_e su: “Zahvalni_e smo što ove tajvanske i multinacionalne tvrtke jednoglasno podržavaju bračnu jednakost. Te tvrtke znaju da postizanje bračne jednakosti u Tajvanu nije samo ispravna stvar, nego je i korisno za poslovanje. Vjerujemo da inkluzija i poštivanje različitosti mogu donijeti sklad i snagu društvu”.

Ty Cobb, direktor HRC Global, rekao je: “Ovo je ključni trenutak za ravnopravnost u regiji, jer će Tajvan prvi u Aziji prepoznati bračnu jednakost. Kako bi se zadržao zamah, sada je više nego ikad važno da se čuje glas razuma i podrška LGBTQ jednakosti”.

Preimenovanje Trga Republike Hrvatske u Trg Madine Hussiny

21. studenog, a povodom prve obljetnice smrti Madine Hussiny, Trg Republike Hrvatske preimenovan je u Trg Madine Hussiny.

Postavljanjem ulične ploče s imenom Madine Hussiny, djevojčice iz Afganistana koja je svoj život tragično završila kao žrtva policijskog progona u Hrvatskoj, čuvamo od zaborava sjećanje na nju i na sve one koji su svoje živote izgubili pod militantnom čizmom europskog migracijskog režima.

Postavljanje ploče od termo-folije i kartona s Madininim imenom u bijeloj krep traci, na mjestu nekadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čin je beskompromisnog imenovanja. Politička, ali i posve ljudska gesta kojom se ne zaziva još jedna reinterpretacija događaja ili osobe iz prošlosti, već akt kojim se zahtjeva trenutna odgovornost za počinjeno, za nepovratno izgubljen život. Nitko i niti jedna država-nacija, vlast, vojna sila, ekonomija ili politički režim nemaju pravo određivati čiji život je vrijedan življenja, a čiji nije.

U cijelom svijetu skoro 60.000 ljudi u pokretu smrtno je stradalo ili nestalo od 2014. do danas, govore podaci Associated Press-a. Madina Hussiny jedna je od njih. Neka trg s njezinim imenom u Zagrebu bude trajni podsjetnik da kriminalizirati treba granice, a ne ljude, kako se Madinina sudbina više nikada nikome ne bi ponovila.

Inicijativa za imenovanje Trga Madine Hussiny

Novi filmovi Jean-Luc Godarda i Gorana Devića otvaraju 16. Human Rights Film Festival

Human Rights Film Festival po šesnaesti put zagrebačkoj i riječkoj publici predstavlja raznolik i uzbudljiv program, promovirajući kulturu ljudskih prava. Održava se od 2. do 9. prosinca u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac te brojnim drugim lokacijama, a od 6. do 9. prosinca u riječkom Art-kinu Croatia.

Filmski program uključuje četrdesetak igranih i dokumentarnih naslova, a publika će imati priliku premijerno pogledati neke od najzanimljivijih umjetničkih filmova godine među kojima se nalazi impresivan broj filmova autora i autorica iz Hrvatske i regije. Ovogodišnji tematski okvir naslovljen je “Pobunjena želja”, čime se u filmskom i popratnom programu reagira na sve pokušaje zabrana i raznih “ne može” kojima smo svakodnevno izloženi, predstavljajući tijela i misli koje su nepokorne i ne daju se impresionirati demagoškim pozivom na red i zakon. Program komunicira želju koja se ne miri s postojećim stanjem stvari i govori da je drugačiji svijet moguć.

Festival se otvara u nedjelju 2. prosinca u 20 sati u Kinu Europa hrvatskim premijerama najnovijih filmova Gorana Devića i Jean-Luc Godarda. Dević u dokumentarnom filmu “Na vodi” putem raznih protagonista portretira rodni grad Sisak okružen s tri rijeke. Kritičari ga proglašavaju jednim od njegovih najboljih filmova, a žiri nedavno održanog festivala u Leipzigu dodijelio mu je posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata”. Godardov najnoviji film “Kaleidoskop” premijerno je prikazan na ovogodišnjem festivalu u Cannesu i predstavlja autorov bilten o stanju svijeta danas. Esejistički film lišen je glumaca, podijeljen je u pet poglavlja, a mnogi ga uspoređuju s njegovim kultnim projektom “Filmske (pri)povijesti”. Prikazat će se i najnoviji film cijenjene francuske redateljice Claire Denis “Misija ‒ duboki svemir” s Robertom Pattinsonom i Juliette Binoche u glavnim ulogama. Prvi autoričin film na engleskom jeziku je izvanredna znanstvenofantastična drama o skupini astronauta koji misle da putuju ka crnoj rupi kako bi pronašli alternativni izvor energije, a ustvari su objekti seksualnog eksperimenta. Dobitnik Zlatnog medvjeda na ovogodišnjem Berlinaleu, debitantski film rumunjske redateljice Adine Pintilie “Ne diraj!”, podijelio je kritiku i publiku svojim nekonvencionalnim pristupom istraživanju intimnosti i autoričinim odbijanjem da se uklopi u jedan žanr. Radi se o jednom od zanimljivijih filmova iz ovogodišnje produkcije čije se prikazivanje Kinu Europa u srijedu u 20 sati nestrpljivo očekuje. Prikazat će se i dva naslova, predstavnika tzv. “slow cinema” struje, libanonski “Yara” Abbasa Fahdela i “Prekasno da umreš mlad” dvostruke pobjednice festivala u Rotterdamu, Čileanke Dominge Sotomayor. Oba filma snimana su na lokacijama nesvakidašnjih prirodnih ljepota te slave mladost, nevinost i prve ljubavi.

{slika}

Program obilježava veliki broj domaćih i regionalnih filmova koji najavljuju neke nove autorske glasove među kojima se posebno ističe crnogorski redatelj Ivan Salatić čiji je debitantski film “Ti imaš noć” premijerno prikazan na ovogodišnjoj venecijanskoj Mostri, nakon čega su uslijedili pozivi na brojne svjetske festivale. Priča je smještena u Crnu Goru, u ogromno brodogradilište u Bijeli, čija je propast urodila velikim brojem nezaposlenih i nepobitnim osjećajem nesigurne budućnosti i upitne egzistencije. Premijerno se prikazuje i novi igrani film Damira Čučića “Ljetnikovac”, intenzivna psihološka drama u kojoj slijepi autor radijskih dokudrama poziva protagoniste svojih emisija da se upoznaju u izoliranom hotelu van sezone. Bilježeći razgovore s njima, otkivaju se različite traume iz njihovih života. Nove će filmove predstaviti Ana Hušman (“Soba za dan”), Igor Bezinović (višestruko nagrađivani “Lovetovi”) te debitantica Nikolina Bogdanović (“Mjesto odakle vam pišem pisma”). Najnoviji film cijenjenog dokumentarnog autora Želimira Žilnika “Najljepša zemlja na svijetu” hrvatsku premijeru imat će u srijedu 5/12 u Kinu Europa.

Među filmovima 16. Human Rights Film Festivala nalaze se i najnovija ostvarenja dokumentarnih teškaša poput Sergeja Loznice čiji je “Dan pobjede” o proslavi pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom sniman u berlinskom Treptower parku, te posthumni dokumentarni film ove godine preminulog redatelja Claudea Lanzmana. Njegove “Četiri sestre” sastoje se od četiri kratka filma, svojevrsna nastavka autorovog monumentalnog opusa o holokaustu. Redateljica Jane Magnusson je nakon intrigantnog dokumentarca “Nepozvani kod Bergmana” snimila “Bergman – godina života” zadržavši svoj fokus na kultnom i nikad dovoljno istraženog redatelju, Ingmaru Bergmanu. Film se prikazuje u Kinu Tuškanac u utorak 4/12. Dan kasnije, u istom kinu, prikazat će se najnoviji film tajvanskog redatelja Tsai Ming-lianga “Tvoje lice”. Minimalističku dokumentarističku kontemplaciju na temu ljudskog lica prati glazba japanskog glazbenika Ryuichija Sakamota.

Kinotečni program Human Rights Film Festivala predstavlja kultni dokumentarac belgijske autorice Chantal Akerman “News from Home” (1977) o njenom njujorškom životu sedamdesetih godina, a filmske znalce obradovat će epski, četrnaest sati dug film argentinskog redatelja Mariana Llinása “Cvijet” koji je nastajao punih deset godina. Premda izvanrednog trajanja, ne radi se o tzv. “slow cinema” ili kontemplativnom filmu, već o prilično živoj priči u šest dijelova u kojima glume četiri iste glumice, a prikazuje se zadnja četiri festivalska dana u Kinu Tuškanac.

Najvažniji segment popratnog programa Festivala i ove godine jest Revija malih književnosti: Pobunjena želja (Magreb) koju HRFF radi u suradnji s književnim klubom Booksa i Revijom malih književnosti, a održat će se u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku. Nakon što su 2017. u Hrvatskoj gostovali autori s istočnog Mediterana, ove godine se predstavljaju zemlje Magreba. HRFF ima zadovoljstvo ove godine po prvi put ugostiti te uživo predstaviti aktivističko-umjetničku skupinu Pussy Riot, koja će u utorak 3/12 u Kinu Tuškanac izvesti svjetsku premijeru svog performansa “Riot Days” u potpuno novom aranžmanu i s novom postavom. Ulaznice po cijeni od 75 kuna su u prodaji putem entrio.hr, na dan koncerta ulaznica će iznositi 95 kuna. Dio prihoda od ulaznica ide za Zakladu Solidarna u fond za ad hoc inicijative za promociju i zaštitu reproduktivnih prava žena.

Dunavski kompas, platforma za migrante_kinje

U Zagrebu je danas predstavljena platforma Dunavski kompas izrađena kako bi migrantima_kinjama olakšala ekonomsku i društvenu integraciju u društvo u koje su pristigli_e. Dunavski kompas pokriva sva važna životna područja: boravak, rad, učenje jezika, obrazovanje, svakodnevni život i zdravlje te nudi pregled svih važnih prava i mogućnosti ovisno o nacionalnom kontekstu zemalja koje sudjeluju u projektu. Hrvatska nije jedina zemlja koja nudi ovu platformu, već su tu i druge zemlje dunavske regije, pa je tako ista struktura poglavlja i informacija dostupna i za Sloveniju, Austriju, Njemačku, Češku, Slovačku, Mađarsku i Srbiju.

Informacije o pravima i obvezema ljudi koji žive ili dolaze živjeti u druge zemlje nalazile su se do sada na raznim mjestima i većinom nisu bile dostupne na stranim jezicima, pa su upravo ta saznanja potaknula na stvaranje ovog projekta. U prvim fazama projekta bilo je važno vidjeti koje su informacije potrebne, prikupiti ih i prevesti. Zbog toga su provedeni brojni intervjui, testiranja korisnosti s migrantima_kinjama, institucijama, organizacijama i volonterima_kama te sada projekt nudi platformu sa cjelovitim pregledom potrebnih informacija, kako bi integracija lakše tekla.

Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji sudjeluje u projektu ističe važnost integracije ljudi migrantskog podrijetla. Predstavnica Ureda Helena Bakić je na predstavljanju platforme Dunavski kompas istaknula kako je integracija dinamičan i dvosmjeran proces koji zahtjeva promjenu zemlje domaćina, ali i osoba koje u nju dolaze. Naglašava i kako je taj proces dugoročan jer traje sve do onda dok osoba migrantskog podrijetla postane član_ica društva i takvim se osjeća te multidimenzionalan jer uključuje ekonomsku, društvenu, kulturnu i građansku participaciju.

Kroz Dunavski kompas želimo ponuditi centralno mjesto za sva integracijska pitanja, koje mogu koristiti migranti_kinje, ali i institucije i organizacije koje se u svakodnevnom radu susreću s njima. Dodatna važnost kompasa je promicanje europske mobilnosti. Naime, Kompas kao alat nije važan samo za strance_kinje koji dolaze u naše društvo, već je i velika pomoć onima koji trebaju informacije kako se vratiti Hrvatsku, kao i Hrvatima_cama koji se privremeno ili stalno nalaze u nekoj od partnerskih zemalja dunavske regije”, poručila je Sara Kekuš na predstavljanju platforme.

Hrvatska verzija Kompasa donosi sadržaj dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku te jezicima najzastupljenijim među izbjegličkom populacijom koja se u svakodnevici susreće s jezičnim barijerama – arapskom, perzijskom i urduu.

Dunavski kompas izrađen je u sklopu projekta DRIM – Danube Region Information Platform for Economic Integration of Migrants, kojeg financira Interreg program Europske unije. Projekt kojeg vodi Znanstveno istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a u Hrvatskoj provodi Centar za mirovne studije sa strateškim partnerom Vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Centar za mirovne studije stoga poziva sve zainteresirane organizacije i institucije kojima bi ove informacije bile od pomoći da uključe kako bi zajedno stvarali platformu koja bi postala središnje mjesto za informiranje o pravima i obvezama migranata.