Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama udruga B.a.B.e. u suradnji sa Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Vukovarsko – srijemske županije, uz potporu Grada Vukovara, organizira humanitarnu nogometnu utakmicu između HNK Vukovar 1991 i HNK “Mitnica” u spomen na sve žene žrtve nasilja.
Utakmica će se održati u srijedu, 19. rujna, s početkom u 16:30 sati na stadionu HNK Mitnica.
Ulaznice se neće naplaćivati, već će oni koji žele moći dati dobrovoljan prilog, a prikupljeni prilozi bit će namijenjeni radu Sigurne kuće Vukovarsko – srijemske županije.
Kenijska redateljica filma koji je zabranjen u njenoj rodnoj zemlji jer se bavi temom ljubavne priče između dvije žene pokrenula je tužbu tražeći da se zabrana ukine kako bi se film mogao natjecati za Oscara.
Film Rafiki, što na svahiliju znači prijatelj, premijerno je prikazan je filmskom festivalu u Cannesu, a ujedno je i prvi kenijski film koji je prikazan na tom festivalu. Snimljen je prema nagrađivanoj kratkoj priči “Jambula Tree“, spisateljice Monice Arac de Nyeko iz Ugande.
Kako bi mogao biti svrstan u kategoriju najboljeg stranog filma na Oscarima iduće godine, najprije mora biti prikazan u Keniji. Međutim, ova ga je afrička zemlja zabranila u travnju ove godine jer “promovira lezbijstvo”. Rok za prikazivanje u Keniji je 30. rujna ove godine.
Redateljica Wanuri Kahiu pokrenula je tužbu protiv voditelja Kenya Film Classification Board, Ezekiela Mutua, i kenijskog državnog odvjetnika.
Kenya Film Classification Board, koji mora provjeriti filmsku skriptu prije nego što započne snimanje, nametnula je zabranu, rekavši na Twitteru: “Svatko kome se nađe u vlasništvu smatrat će se prekršiteljem zakona”. Potonje se odnosi na zakon iz vremena kolonijalizma pod kojim su istospolni spolni odnosi kažnjivi s 14 godina zatvorske kazne.
Zabrana je predstavljala preokret od strane Odbora, jer je Mutua prethodno hvalio film kao “priču o stvarnosti našeg vremena”. Tri godine ranije, Odbor je zabranio erotski film “Pedeset nijansi sive”.
Homoseksualnost predstavlja tabu diljem Afrike, a LGBT osobe se suočavaju s diskriminacijom ili progonom. U posljednjih nekoliko godina, međutim, LGBT aktivisti i aktivistkinje postaju sve glasniji u borbi za svoja prava.
Ranije ove godine, kenijski su filmski umjetnici/ce tražili od vlasti da revidira zakon iz 1960-ih koji nameće restrikcije za koje kažu da guše njihovu industriju. Zakon, koji datira neposredno prije nego što je Kenija stekla neovisnost od Britanije 1963. godine, dopušta vladi da “kontrolira izradu i izložbu” audiovizualnog materijala, uključujući filmove.
Kenijska filmska industrija narasla je na 2 milijarde dolara u 2016. godini, od 600 milijuna dolara 2007. godine, navodi se u studiji Kenijske filmske komisije.
Novi zakon u Maroku kojim je kriminalizirano nasilje nad ženama u srijedu je stupio na zakon, no aktivisti/kinje upozoravaju da ne pruža cjelovitu zaštitu ženama od prisilnih brakova i obiteljskog nasilja.
Iako je zakon oduševljeno dočekan budući da je obuhvatio “zlostavljanje, agresivnost, seksualno iskorištavanje i loš tretman žena”, postoje rupe koje dopuštaju djevojkama mlađima od 18 godina da se udaju, a nedostatak definicije prisilnog braka otežat će njegovu zabranu u praksi.
“Kako bi žene trebale biti zaštićene kada ne postoji definicija prisilnog braka”, navodi Stephanie Willman Bordat, suosnivačica skupine za ljudska prava Mobilising for Rights Associates. “Za neke žene, ne postoji mogućnost izbora. Prisila obitelji, društvena stigma na ženama bez partnera, slaba ekonomija… sve te stvari – kako onda prisilni brak izgleda?”.
Gotovo dvije trećine žena u Maroku iskusilo je fizičko, psihološko, seksualno ili ekonomsko zlostavljanje, navodi se u istraživanju provedenom na nacionalnoj razini. Video mlade žene koja je seksualno napadnuta od strane skupine tinejdžera u busu u Casablanci prošle godine pokrenula je lavinu bijesnih reakcija u zemlji.
Prema skupini Girls Not Brides, 16 posto djevojaka je udano prije 18. rođendana u Maroku, gdje im je udaja dopuštena uz sudsko odobrenje. “Potrebno je učiniti više kako bi se djevojek zaštitilo od štetnih posljedica dječjih brakova”, rekla je Matilda Branson iz organizacije.
U 2014. Maroko je revidirao zakon kojim su silovatelje mogli izbjeći kaznu ako su oženili svoje žrtve. Promjena je uslijedila nakon samoubojstva 16-godišnje djevojčice prisiljene na udaju za svog silovatelja.
Aktivisti/kinje navode da je Tunis, koji je prošle godine usvojio zakon koji štiti žene od nasilja, postavio snažan primjer. Za razliku od Maroka, Tunis izričito brani silovanje u braku.
Suad Abu-Dayyeh, stručnjak za Bliski Istok u organizaciji Equality Now, jednakost sada, pozdravio je zakon kao “pozitivan korak” kako bi se zaštitilo žene, ali je rekao da je provedba ključna. “Želimo vidjeti provedbu ovog zakona – prisilni i dječji brakovi itekako se događaju u Maroku”.
U organizaciji Vox Feminae, po dvanaesti put slavi se stvaralaštvo žena uz umjetnice, kreativke, teoretičarke, redateljice i glazbenice na zagrebačkoj Trešnjevci! VoxFeminaefestival od 3. do 7. listopada zauzima CeKaTe i društveno-kulturni centar “Šesnaestica”.
Strašne žene uvijek su bile srž VFF-a, a jednoj od njih posvećujemo festivalsko otvorenje u CeKaTe-u 3. listopada u 18h. Uz projekciju filma “Tajni svjetovi Ursule K. Le Guin” i popratnu panel raspravu (autorice Milena Benini, Irena Rašeta, Marija Mihaela Perković) prisjetit ćemo se ove velikanke SF i fantasy književnog žanra kao i skrenuti pozornost na druge bitne žene znanstvene fantastike.
U sklopu otvorenja programa u Šesnaestici će se moći pogledati izložba ilustratorice Ane Kovačić “Njezin panteon (Vidjet ćeš ti svoga boga!)”, inače autorice ovogodišnjeg vizualnog identiteta festivala.
Osim toga, u pet festivalskih dana Vox Feminae pripremile su vam podjednako raznolik i interesantan program:
// učimo o feminističkim intervencijama u hrvatsku umjetnost 21. stoljeća uz Petru Šarin // gledamo izvrsne umjetničke izvedbe, ove godine uz Teatar Mašina igre(izvedba “Pod naponom”) te Vesnu Mačković (performans “naša Lijepa”) // slavimo 21 godinu djelovanja udruge CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje // uz sveučilišnu profesoricu i književnicu Lidiju Dujić razmatramo posljedice feminiziranja novinarske struke // slavimo tijela i vagine u kreativnoj radionici Lane Kunštek i Andree Weiss Sadeh // izrađujemo vlastite religijske ikone uz Anu Kovačić // učimo o projektu Žene BiH i strašnim ženama Bosne i Hercegovine // gledamo izvrsne dokumentarne i igrane filmove međunarodne produkcije (u slučaju lijepog vremena u kinu na otvorenom); poput finalista Tribece ‘Zovi je Ganda’ // program za najmlađe (i one koji vole sve što je “big in Japan”) uz udrugu Kozlici i kamišibaj teatar // partyjamo u seksi festivalskom klimaksu uz Zbeletron // igramo društvenu igru Fierce Women i kviz
Detaljan festivalski program kroz nekoliko će dana biti objavljen na novom i osvježenom VoxFeminae.net portalu.
12. Vox Feminae Festival održava se uz potporu Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Zaklade Kultura nova, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Hrvatskog audiovizualnog centra. Sponzori festivala su ACT Printlab, BRLOG zadružna pivovara i Erste banka.
Prema istraživanju čije je rezultate ovog tjedna objavio Lancet, većinu od svih žena na svijetu koje počine samoubojstvo čine Indijke. Prema navedenom istraživanju, čak dvije od pet žena koje počine samoubojstvo statistički će biti upravo iz Indije, što stopu ženskih samoubojstava čini tri puta višom no što je pretpostavljeno s obzirom na geografske i socio-ekonomske faktore vezane uz tu državu.
Osim što 36.6% svih ženskih samoubojstava čine stanovnice Indije, navedene žrtve istog mahom su udate žene mlađe od 35 godina. Prema riječima Poonam Muttreje, izvršne direktorice Indijske zaklade za populaciju isto je moguće zahvaliti činjenici da u Indiji i dalje vlada trend dječjih i tinejdžerskih brakova koji nerijetko budu popraćeni nasiljem kao simptomom duboko ukorijenjenih patrijarhalnih normi. Kako navodi Muttreja, u nepovezanom istraživanju, čak 62% ispitanih žena izjavilo je da nasilje od strane supruga smatra opravdanom i normalnom pojavom.
“Naše društvene norme su vrlo regresivne”, govori Muttreja. “U selu se djevojka naziva kćerkom njezina oca, onda ženom svoga muža, a kad dobije sina, onda postaje tek sinovljeva majka.”
Stopa ženskih samoubojstava smanjila se u odnosu na 1990-e, no i dalje je zabrinjavajuća. Uz očitu povezanost suicida i nasilja nad ženama kojem su mnoge stanovnice Indije izložene, rezultati istraživanja pokazali su i evidentan utjecaj niskog društvenog statusa koji u indijskom društvu uživa žena kao supruga, kao i nedostatak podrške mladim majkama te izostanak financijske neovisnosti.
Istraživanje također naglašava da je samoubojstvo u Indiji tek nedavno dekriminalizirano, pa postoji mogućnost da bi istinska stopa mogla biti još veća, ali samoubojstva mnogih žena i dalje ostaju skrivena od strane obitelji i liječnika zbog straha od stigme ili policijskih uplitanja.
Rumunjski je senat ovog tjedna velikom većinom podržao građansku inicijativu koja želi promijeniti definiciju obitelji u Ustavu nacionalnim referendumom, što bi moglo onemogućiti legalizaciju istospolnih zajednica u budućnosti (zvuči poznato?).
Građanska inicijativa Koalicija za obitelj (opet, zvuči li vam poznato?) prikupila je 2016. godine tri milijuna potpisa, tražeći raspisivanje referenduma za izmjenu definicije obitelji kao zajednice između isključivo muškarca i žene, umjesto dosadašnjih rodno neutralnih supružnika.
Referendum bi se mogao održati već oko 7. listopada, navodi vladajuća stranka. Očekuje se kako će Vlada odrediti datum za glasovanje tijekom narednih dana.
Donji dom parlamenta glasovao je za podršku referendumu prošle godine. LGBT skupine na lokalnoj i međunarodnoj razini osudile su taj potez, kao i deseci članova/ica Europskog parlamenta koji se boje erozije demokratskih prava u Rumunjskoj.
Istospolni brak legalan je ili će uskoro postati legalan u polovici od 28 zemalja Europske unije, dok neke zemlje prepoznaju istospolna partnerstva, kao što je slučaj u Hrvatskoj.
Rumunjsku inicijativu, koja okuplja 30-ak civilnih organizacija, podupire glavna pravoslavna crkva i manjinske rimokatoličke i grkokatoličke denominacije u društveno konzervativnoj državi od 20 milijuna stanovnika.
Prema rumunjskom zakonu, Ustav se može promijeniti nakon prijedloga predsjednika, Vlade, četvrtine svih zastupnika/ica ili najmanje 500 tisuća građana/ki. Parlament mora odobriti takav zahtjev, koji onda mora biti izglasan na nacionalnom referendumu kako bi stupio na snagu.
Rumunjski civilni pravilnik o odnosima između građana/ki već zabranjuje istospolna civilna partnerstva.
U lipnju je Europski sud pravde presudio da države članice Europske unije koje nisu legalizirale istospolne brakove moraju ponuditi istospolnim supružnicima prava stanovanja jednaka onima za heteroseksualne parove.
