sdadmin

Neprofesionalno postupanje policije u slučaju napada na trans ženu

Posted on by sdadmin

Priopćenje Egala prenosimo u cijelosti.

Petorica muškaraca napalo je trans* ženu Leonu (J. G.) u subotu ujutro između 4 i 4.30 na uglu Uskočke i Cara Lazara u Beogradu, nanevši joj teške telesne povrede. Udruženje građana “Egal” sa velikim žaljenjem mora da istakne da se pripadnici policije ponovo nisu profesionalno poneli prema žrtvi, a posebno zabrinjava da mnogi od taksista koji su se nalazili u blizini nisu hteli da povezu Leonu u bolnicu.

Ona je tog jutra izašla iz obližnjeg ugostiteljskog objekta. Na putu ka kući presrela su je dva mladića stara oko 25 godina i počela da je vređaju: “Sad ću da jebem trandži majku! Gde si bila pičko? Kuda si krenula?”

Ubrzo su počeli da je guraju i udaraju pesnicama, nogama, a zatim su im se pridružila još trojica napadača. Jedan od njih je skinuo kaiš i počeo da bije Leonu metalnom kopčom po glavi, a jedan od napadača je krenuo da viče da ima nož i da će je ubiti.

Leona je pala i oni su nastavili da je udaraju pesicama, nogama i kaišem. Prilikom pada Leona je polomila zglob desne šake, a tokom napada je zadobila više posekotina po glavi, licu, telu i butinama.

Žrtva je pokušala da krene niz park ka obližnjoj taksi stanici, a u gužvi joj je ispala torbica sa dokumentima i telefon.

“Bila sam na rastojanju od nekih deset metara od nasilnika. Uzeli su telefon i u tom trenutku se pojavila peta osoba koja je isto izašla iz lokala gde su svi zajedno bili, pa im je uzela telefon i ostavila ga nekih par metara od mene i rekla da ga uzmem. Prišla sam da podignem telefon, a u tom trenutku su napadači uzeli betonske kocke od radova na putu u istoj ulici i počeli da me gađaju njima”, rekla je Leona u izjavi “Egalu”.

Žrtva je počela da beži od napadača i otrčala je do obližnje taksi stanice, dok su je sve vreme napadači jurili i gađali betonskim kockama, od kojih je jedna svom silinom pogodila jedan od parkiranih automobila.

Leona je pokušala da uđe u jedno od taksi vozila, ali je taksista odmah upalio auto i udaljio se od nje. Uspela je da uđe u jedan taksi, ali je vozač počeo da je izbacuje napolje, dok su u istom trenutku dvojica napadača pokušali da je izvuku iz vozila.

“Nekako je taksista na moje molbe krenuo i posle 40 metara zaustavio je vozilo i isterao me napolje u ulici Carice Milice. Nije hteo ni policiju da zove niti da me bilo gde vozi, uprkos svim mojim molbama”, rekla je Leona “Egalu”.

U tom trenutku je pristiglo još pet-šest taksi vozila u pomoć kolegi, ali niko od njih nije hteo da poveze Leonu. Jedan od njih joj je rekao: “Ne vozimo transvestite, pedere i krvave!”

Nakon toga su se taksisti razišli i ostavili Leonu krvavu i izlomljenu na ulici. Ona je nazvala dežurnu službu policije, koja joj je prosledila broj telefona dežurne službe policije na Savskom Vencu koju nije mogla da dobije. Srećom, naišla je jedna osoba koja joj je ponudila pomoć i uspela da zaustavi taksi da odveze Leonu kući.

Taksista prvo nije hteo da je pusti u vozilo da ono ne bi bilo isprljano, ali je pod pritiskom osobe koja je zaustavila vozilo ipak odlučio da odveze Leonu nadomak njene zgrade.

“Osoba koja mi je pomogla platila je i taksi 1000 dinara, a uslužni taksista koji nije hteo ni do ulaza zgrade da me odveze, nije se setio ni kusur da vrati”, rekla je Leona, zahvalna nepoznatoj osobi na pomoći.

Ovo nije kraj Leoninih muka. Nakon što se okupala i presvuka otišla je u policijsku stanicu Savski Venac da prijavi napad, gde je dežurni policajac pitao: “Šta ti treba da se oblačiš tako?”

On je na brzinu napisao zapisnik koji je Leona potpisala, ali nije joj dao kopiju i poslao je u Urgentni centar da joj utvrde povrede.

U Urgentnom centru lekar specijalista joj je konstatovao prelom zgloba desne šake, posekotine po glavi i telu.

Nakon ukazane neophodne pomoći Leona se vratila u policijsku stanicu da preda izveštaj lekara specijaliste.

Dežurni inspektor je na zahtev Leone da se otkriju krivci kukavičkog napada odgovorio: “Sad su praznici i za vreme njih nećemo raditi na prijavi. I Kenedi je ubijen pa se ne zna jos ko je kriv.”

“Egal” zahteva da policija učini sve na hvatanju napadača i njihovom privođenju pravdi. Takođe, neprihvatljivo je ponašanje policijskih službenika koji su svojim komentarima dodatno viktimizovali žrtvu napada. Posebno je začuđujuće ovakvo ponašanje ukoliko svi znamo da policija i Ministarstvo unutrašnjih poslova često ističu da su obučili stotine svojih radnika za rad sa LGBT zajednicom.

Lezbijada 2017.

Posted on by sdadmin

U organizaciji ZbeLe Na Trona, u Zagrebu, na Savskom nasipu, će se 13. svibnja održati prve LezBijske olimpijske igre u Hrvatskoj, a i šire. 

“Želimo da konačno postane vidljivo da je sport i ženska stvar. Da Blanke ne postanu najpoznatije tek kad počnu osvajati zlata koja posvećuju Bogu, da kada nam se kući vrati medaljom ovjenčana sportašica članci o njezinom uspjehu ne budu posvećeni porijeklu njezinog koplja, da o košarkašicama ne čitamo kao o zanosnim ljepoticama, dok paralelno razna muška imena pune rubrike naših novina svojim najbanalnijim uspjesima (Mirko i Žirko iz Babine grede prvi su blizanci koji su na Veslački kup 2017 izašli u žutim dresovima). Sport je oduvijek bila i ženska stvar, ali mi ćemo je konačno kao takvu i proklamirati! Pa ako je potrebno da je polezBijamo, so lez it be!”, poručuju organizatorice. 

Kako je LGBTIQ zajednica poznata po raznim sportskim događanjima, turnirima i druženjima, u program su ovoga puta uključeni/e i pojedinke i pojedince kojima muzika, osim za čaganje, koristi i kao podloga za treniranje i nizanje sportskih uspjeha. Lezbijadu ne financira Hrvatski sportski savez, pa će broj natjecanja biti mrvicu skromniji.

“Ipak, odlučile smo olakšati sudjelovanje i razbiti strah od prijava osmislivši sportove koji su dobro poznati gotovo svakoj lezBijki i svima koji_e žele sudjelovati na LezBijskoj olimpijadi. Pripremile smo ukupno osam nedisciplina, a na vama je samo da okupite svoje timove (po timu je dopušteno maksimalno 5 članica i/ili članova)”, poručuju organizatorice. 

Dnevni program: 

14:00 – 17:00
Glazbeni program by DJane Bo
Veganski roštilj (sejtan 666, grilano povrće, varivo i salate)
Chill, sport i rekreacija (osigurani suncobrani, dekice, lopte, reketi i loptice za badminton, kao i karte za Uno, šah i ostali sadržaji za nešto mirnije sportašice)

17:00 – 20:00
Lezbijada – nediscipline:

Otvaranje pive upaljačem u vis, točenje pive u plastične čaše, eksanje pive
Lakiranje noktiju s preponama (jedna osoba drži ruke na preponama osobe koja joj lakira nokte)
Otkopčavanje grudnjaka na 100cm leđno (po principu kamikaza)
Preskakanje lezBića (jedna iz tima preskakuje ostale)
Skok u stan (lezBijska selidba – vreće, kutije i transporteri za mačke se prebacuju s točke A na točku B)
Motanje duhana na travi (dakle mota se 5 cigareta, žiri ocjenjuje brzinu i estetiku)
Muf na dah (jedna osoba bez ruku jede muffin koji je u papirnatoj košuljici)
Treasure Hunt: Crazy Cat Lady (skupljanje plišanih mačaka po livadi)

Prva tri pobjednička tima imaju osigurane nagrade i vječnu slavu!

NOĆNI PROGRAM:

20:00 – 23:00 DJane Patsy Stone, DJane Nori Gnom, DJane Iva
23:00 – 00:30 DJane Alma
00:30 – 02:30 DJane Lucija
02:30 – 04:30 DJane Ana Antonova
04:30 – 06:00 DJane Ivna Yi

PODRŠKA UDRUZI

Dnevni program: Prijedlog donacije – 10kn (dobijete narukvicu, imate free klopu)
Natjecateljski timovi – kotizacija od 10kn po osobi (također free klopa)
Noćni program: Upad nakon 23h – minimalna donacija 20kn

Stay tuned za svakodnevne novosti glede događanja, kao i mogućnosti osvajanja narukvica!

*Iako je LezBijska olimpijada namijenjena prvenstveno lezbijkama i biseksualkama, na događaj i samo natjecanje pozvani su svi podržavatelji i podržavateljice LGBT+ zajednice, bez obzira na njihove rodne, seksualne i ostale identitete, kao i njihovi ljubimci!

Tri načina na koje antifeminizam šteti svima

Posted on by sdadmin

Početkom godine predavala sam kolegij o ljudskoj spolnosti.

Toga je dana tema bila zakonodavstvo vezano za reproduktivno zdravlje, i kako sam pripremala prezentaciju i dijelila potpisne liste, čuo sam dio razgovora među studentima. Jedna je studentica došla u majici s natpisom “feminist”, a njezina joj je kolegica rekla: “sviđa mi se tvoja majica, ali ne smatram se feministkinjom jer se zalažem za prava za sve. Više mi se sviđa izraz “humanist/kinja”. Tada se ubacila treća: “Također. Ili ‘ekvalist”, jer ne mislim da su žene bolje od muškaraca.”

Da se razumijemo, nisam stekla dojam da je bilo tko od njih aktivni/a antifeminist/kinja. No, kako sam ih prisluškivala, shvatila sam da postoji nesporazum oko toga što feminizam jest, a što nije. Tko od njega ima koristi, a kome navodno šteti.

Dakle, samo da razjasnimo, važno je shvatiti da feminizam u svojoj srži ne podrazumijeva ijedan (ne)rod superiorniji drugima. Niti se radi o pokretu čiji je cilj unaprijediti prava jedne grupe na štetu druge.

Temeljni je cilj feminizma zapravo zatrti sve manifestacije rodno utemeljenog ugnjetavanja, a svi/e feministi/kinje znaju da je to moguće tek u okviru borbe protiv brojnih oblika diskriminacije. Ipak, zbog složene kombinacije blatantne mizoginije, najobičnijeg nesporazuma i brojnih pogrešnih koraka unutar feminističkog pokreta, mnogi ljudi ne shvaćaju kako feminizam može koristiti svim (ne)rodovima.

Također, nekim je ljudima još uvijek teško prihvatiti ideju da antifeminizam zapravo šteti ljudima svih (ne)rodova, uključujući muškarce.
Uzevši to u obzir, evo što biste trebali/e znati.

1. Patrijarhat šteti svima

Iako pojedinci mogu imati patrijarhalne ideje, kad govorimo o “patrijarhatu”, ne prebacujemo odgovornost ni na koga pojedinačno. Umjesto toga, ukazujemo na nepravedan društveni sustav koji promovira oštro podijeljene rodne uloge, ugnjetavajući tako osobe svih (ne)rodova. Ovaj sustav često se sastoji od društvenih, političkih i / ili ekonomskih mehanizama koji promiču dominantnost cis muškaraca nad svim drugim (ne)rodovima.

Jedan od najistaknutijih glasova za propitivanje patrijarhata feministkinja je bell hooks koja od 1970-ih piše i podučava o radikalnim društvenim pitanjima.

hooks patrijarhat definira kao “političko-društveni sustav koji inzistira na činjenici da su muškarci inherentno dominantni i superiorni svemu i svima koje se smatra slabima, osobito ženama, te da imaju pravo dominirati i vladati nad slabima i održavati tu dominaciju kroz različite oblike psihološkog terora i nasilja”.

Ovo viđenje patrijarhata implicira da su i muškarci žrtve represivnog sustava. Kako? Na bezbroj načina.

Na primjer, budući da patrijarhalna društva očekuju od muškaraca da budu seksualni, nasilni, dominantni i bez emocija, a kada netko ne ispuni ova rigidna očekivanja, vrlo ih se rano kažnjava. Sjetite se svakog djeteta kojemu je netko rekao da “dječaci ne plaču”. A onda razmislite o tome kako ova djeca odrastaju uz pretpostavku da je toksični maskulinitet jedini način da se obrane od jedne od omiljenih strategija patrijarhata: stalnog podsjetnika da nema ništa gore nego da ih se doživi feminiziranima.

Na prvi pogled, čini se da su rodne manjine jedina žrtva patrijarhalnog stava. Ali kada zagrebemo ispod površine, postaje jasno da je to daleko od istine.

2. Osnova antifeminizma često je neusklađena sa stvarnim vrijednostima

Uvijek su postojali ljudi koji će se protiviti naporima za bolje razumijevanja rodnih uloga i koji se protive proširenju prava tradicionalno marginaliziranim grupama.

Na primjer, bilo je protivljenja ženskom pravu glasa, bilo je protivljenja kontracepcijskoj piluli, i još uvijek postoji otpor borbi za temeljna ljudska prava za ljude svih rodnih identiteta i seksualnih orijentacija.

No suvremeni antifeministički pokret proizašao je iz specifičnog protivljenja pravu na pobačaj i – o, moj bože, kako to još nije prošlo?! – Amandmanu o jednakim pravima (Equal Rights Amendment).

Izvorno, s tim vrućim krumpirima dobacivalo se iz konzervativnih, vjerskih pobuda. Ali nedugo nakon toga, ti su stavovi prerasli u pravi antifeministički pokret. U sve više sekularnoj zemlji očekivalo bi se da će većina ljudi prozrijeti religioznu motivaciju za takve stavove. Međutim, u antifeminističkim krugovima to se baš i ne događa. Djelomično zato što je uobičajeno iz religije odabrati samo ono što kome odgovara, i to često sasvim dobro funkcionira. 

U drugom kontekstu – recimo, kada koristite religiju samo kako biste opravdali svoje pravo da ugnjetavate nekog drugog (kao nekad robovlasnici ili danas osobe koje pokušavaju osporiti prava nizu marginaliziranih grupa) – i ne toliko.

Danas mnogo buke oko antifeminizma dižu pojedinci koji sebe nazivaju “aktivistima za prava muškaraca”. Oni tvrde da su npr. zakoni o skrbništvu i alimentaciji nepravedni prema muškarcima. Neki čak  vjeruju u feminističku zavjeru s ciljem da ih se lažno optuži za silovanje. Osim toga, skloni su se pozivati na zamišljenu povijest u kojoj su iz nevjerojatno tradicionalnih rodnih uloga proizlazili sklad i prosperitet, ako ne i za sve, onda barem za bijele muškarce koje mnogi od tih momaka tvrde da predstavljaju.

Dakako, ne smijemo zaboraviti niz rodnih manjina koje se protive feminizmu.

Ipak, važno je razlikovati one koji se protive feminizmu od oni koji se odluče ne svrstati uz feministički pokret ili onih koji se ne nazivaju feministima. Mnogi ljudi imaju sasvim valjane razloge za to. Feminizam kao pokret zaista je imao posrtaja. Povijesno gledano, svjedočili/e smo pokušajima bijelih sufražetkinja da marginaliziraju crne žene i njihovu uloge u pokretu. Svjedočili/e smo feministkinjama drugog vala koje su, navodeći “pošast boje lavande”*, uskraćivale lezbijkama sudjelovanje u pokretu. A svjedočili smo i događajima koji isključuju trans osobe, kao što su Michigan Womyn’s Festival, koji je na sudjelovanje pozvao osobe koje su “rođene kao žene, odgojene kao djevojke i koje se i dalje identificiraju kao žene”.

Nakon svega, još i danas moramo objašnjavati zašto je intersekcionalnost nužna, propitivati dominantnosti bijelog feminizma i prokazivati korporativni model osnaživanja.

No postoji razlika između izbora da se ne identificiramo kao feministkinje u svjetlu nekih od tih pitanja i aktivnog podrivanja borbe protiv osnovnih postavki na kojima se feminizam temelji. I doista, mnoge protivnice feminizma ne bave se unutarnjim problemima pokreta, nego žive u iluziji da se podržavanjem feminizma protive pravima muškaraca (što nije istina) i da ne smiju prihvatiti stvari poput ženstvenosti ili obiteljskog života.

U konačnici, svi imamo pravo na vlastite stavove. Ali što ljudi bolje razumiju motivaciju antifeminističkog pokreta, to je manje vjerojatno da će ga podržati.

3. Protivljenje feminizmu ustvari znači protivljenje jednakoj raspodjeli moći.

Feminizam preispituje tradicionalne strukture moći u društvu; zato ima smisla da se osobe koje imaju koristi od tih struktura protive svemu s potencijalom da ih poremeti. No iako zabrinjavajuće logično, nije baš da mnogo ljudi s antifeminističkim stavovima doista nešto dobiva od sadašnjeg stanja.

Ipak, jedna od najboljih taktika za održavanje sadašnjeg stanja je uvjeriti ljude da zaslužuju privilegije, ne zato što su se za njih izborili, nego samo zbog osobina koje posjeduju.

Na taj ih se način potiče obavljaju prljavi posao održavanja statusa quo iz uvjerenja da će promjene, dopuste li ih, naštetiti njima osobno, iako je istina često suprotna od toga. Na primjer, mnogi se muškarci ne osjećaju moćno na svom radnom mjestu (ili zbog nezaposlenosti) i u javnom životu. No patrijarhalni ih sustav potkrepljuje narativom koji ih uvjerava da imaju pravo biti glava obitelji samo zato što su muškarci. Međutim, kada se uloga glave obitelji ospori, mnogi muškarci djeluju protiv vlastitih interesa i nastavljaju podržavati sustav koji ih ponižava na temelju niza drugih osobnih karakteristika, kao što su rasa, stalež, religija ili sposobnosti.

Neki muškarci s ovim iskustvom glasno se protive feminizmu. Uzrok tome obično je nazadna pretpostavka da je za njihove probleme kriv feminizam, a ne američki patrijarhat poduprt kapitalizmom i bjelačkim šovinizmom. No to zapravo samo ojačava sustav u kojem tek dominacija nad slabijima omogućuje potlačenima da osjete moć.

Ipak, feminizam je u osnovi egalitaristički pokret koji za cilj ima ne samo borbu protiv seksizma, već i svih ostalih oblika dominacije. Umjesto, dakle, da im oduzima moć, to je prilično dobar alat koji tim muškarcima može pomoći da napreduju u suočavanju sa stvarnim silama koje ih sputavaju.

***

Moj se odnos prema feminizmu s godinama mijenjao.

Od tinejdžerice s aktivističkim težnjama, preko polaznice Ženskih studija, do osobe koja se negdje oko sredine dvadesetih godina osjećala prilično razočaranom cijelom scenom, do, konačno, osobe danas posvećene radu usmjerenom ka jednakosti. Taj mi rad unutar feminističkog okvira odgovara.

I dok razumijem zašto taj okvir ne odgovara svima, više od naziva me brine da će ljudi odbaciti neku od teško stečenih dobiti od feminizma samo zato što zapravo ne razumiju srž tog pokreta ili zato što postoje snažne i složene sile koje aktivno rade na opovrgavanju njegove vjerodostojnosti, prodajući muškarcima lažnu sliku o tome tko je kriv za opresiju koju trpe.

Radi pretpostavke da feminizam šteti muškarcima ili da žene smatra superiornima drugim rodovima feminizam je prilično lako osporiti. Ali kada shvatimo da to zapravo nije feministička vizija, antifeminističke teze baš i ne drže vodu.

  Prevela i prilagodila: Silvija Jakovljević

*1970-ih godina prošlog stoljeća Betty Friedan, tada na čelu Nacionalne Organizacije Žena (National Organisation for Women), skovala je ovaj derogativni izraz za pokušaje radikalnih lezbijki (boja lavande veže se za lezbijke još od grčke pjesnikinje Sapfo) da se približe feminističkom pokretu, smatrajući je da bi uključivanje lezbijki u pokret on izgubio na kredibilitetu (op. prev.)

Trnjanski kresovi 2017.

Posted on by sdadmin

Trnjanski kresovi, 6. svibnja od 10 do 22 sata, gorjet će po treći put otkad je 2015. obnovljena narodna tradicija obilježavanja i slavljenja Dana oslobođenja našeg grada (8. svibnja 1945.) od nacifašističkog okupatora i kvislinške ustaške vlasti tijekom Drugog svjetskog rata. Povodom 70. obljetnice Dana oslobođenja oživljena je proslava koja datira iz 80-ih godina prošlog stoljeća i upaljen je jedan krijes, a već su sljedeće, 2016. godine zasjala dva! Ove godine njihov broj opet će se povećati, dnevni sadržaji dodatno će narasti, a večernji i noćni glazbeni program na Trnjanskom nasipu i u klubu Močvara (8. Antifa Night) zajedno s kresovima zagrijat će sva prisutna srca.

Iz Maza poručuju: 

Na mjestu gdje su snage partizanskih odreda i Narodnooslobodilačke vojske ušle u Zagreb prije 72 godine, zajedno ćemo ponovno reći odlučno NE falsificiranju hrvatske i jugoslavenske antifašističke prošlosti, izjednačavanju komunizma i samoupravnog socijalizma s nacizmom i fašizmom te ćemo se usprotiviti reafirmaciji ustaštva nauštrb pobjedničkog partizanskog pokreta i Narodnooslobodilačke borbe, koji su Hrvatskoj stvorili autentično mjesto na svijetloj strani suvremene civilizacije.

Naša motivacija za obnovu tradicije Trnjanskih kresova sve je veća, dok je razloga za borbu nažalost sve više ― postrojavanja crnokošuljaša, medijski napadi na kritičku misao i fizički na one koji su drugačiji, obrušavanja na (nezavisne) medije i kulturne institucije te svakodnevne prijetnje svim pravima stečenima upravo antifašističkom borbom i socijalističkom revolucijom, od seksualnih i reproduktivnih prava žena, preko prava na rad, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu do prava na stambeno zbrinjavanje ― zahtijevaju naš otpor i neprekidnu borbu!

Antifašizam koji danas želimo živjeti takav je koji podrazumijeva dosljednu borbu za političku, društvenu i ekonomsku ravnopravnost te solidarnost sa svim manjinskim i ugroženim socijalnim grupama. Naše zajedništvo nije samo prva, već i posljednja linija obrane svega što je dosad izboreno, no i temelj onoga što će tek doći! Tako ćemo i ove godine simboličnom gestom odati počast borbi kojoj dugujemo mnogo, ali najviše da je nastavimo.

✭ Neće proći! ✭

TRNJANSKI KRESOVI 2017. / PROGRAM

― subota, 6. svibnja / Trnjanski nasip kod Mosta slobode

od 10:00 do 22:00

― 10-12 h / RADIONICA: Vrtna gredica bez kopanja

Gredice bez kopanja odlična su ideja za vrtlare početnike, a i dobro rješenje kako u kratkom roku napraviti vrt i to još bez pol’ muke. Polaznici će naučiti kako izraditi gredicu za povrtnjak koja je jeftina i nije radno intezivna. Naučit će osnove formiranja vrta te kako posaditi povrće i koristiti vrtni alat. Voditelj radionice je Damir Mihaljević, iskusan vrtlar koji vrtlari od najranijeg djetinjstva. Aktivan je član ZMAG-a, a područje kojim se bavi u udruzi su vrtlarenje i prirodna gradnja.

Radionice su namijenjene djeci od 7 do 14 godina. Maksimalan broj polaznika je 12.
Prijave na radionice@upogoni.org

― od 14 h / NASTUP: Nomad Jam

Nomad Jam je putujući anarho-muzički kolektiv, uvijek u niskom startu za dobro zezanje i izvrstan jam session. Svirci na nasipu mogu se pridružiti svi i jammati s ljudima koje ne poznaju, okušati se u raznim instrumentima i produkcijskim vratolomijama. Jamovci će cijeli dan biti uz nas, nošeni dobrim duhovima i raskošnim notama. Nomad jam je nepripremljeni bezhijerarhijski muzičko-politički eksperiment inkluzije u sviranje i politiku. Neka tako bude!

― 14-16 h / RADIONICA: Prosvjedno bubnjanje

Drum’n’bijes je mala samoorganizirana prosvjedna antifa ritam sekcija. Oformilo ju je nekoliko bubnjarki, koje su se dosad ad hoc okupljale i bubnjale na marševima i prosvjedima. Osim što će i ove godine pratiti paljenje kresova, održat će i radionicu prosvjednog bubnjanja!

Radionice su namijenjene svima, a maksimalan broj polaznika je 12.

Prijave na petra@zagreb-pride.net

― 14-16 h / RADIONICA: Izrada zmajeva ― Zmajoljupci

Radionica izrade zmajeva za djecu i odrasle. Vraćamo se u djetinjstvo i prenosimo ljubav prema zmajevima i vjetru na neke nove klince!

Radionice su namijenjene svima, a maksimalan broj polaznika je 12.

Prijave na mladi.antifasisti@gmail.com

― 14-16 h / RADIONICA: Zračne akrobacije ― Tricycle Trauma

Radionica je namijenjena početnicima koji se žele okušati u zračnim akrobacijama. Riječ je o cjelovitom treningu koji se odvija u tri dijela: zagrijavanje, osnove ponašanja na zračnom aparatu (držanje tijela, penjanje, održavanje u zraku, a potom i same figure) i istezanje. Osim na trapezu, Tricycle Trauma rado plešu na svili i drugim zračnim apartusima. Pridružite im se na ovoj zabavnoj zemljano-zračnoj radionici!

Voditeljice radionice su Tricycle Trauma ― zračni duo Ivana Pedljo i Lidija Šola iz Triko Cirkus Teatra. Broj polaznika je ograničen na 10. Prijave na mladi.antifasisti@gmail.com

― 16-18 h / RADIONICA: Cirkus ― Cirkorama

Na poligonu koji oponaša dječje igralište, djeca će pod budnim okom cirkuskih pedagoga/inja imati priliku usvojiti osnove akrobatike, ekvilibrizma i žongliranja. Cilj radionice je u kontroliranim uvjetima upoznati djecu pomoću igre i mašte s cirkuskim vještinama kao dijelom svakodnevnice, primjenjivima u socijalizaciji djeteta i razvoju psihomotorike, a pritom će se i dobro zabaviti.

Voditelji radionice su pedagozi iz Cirkorame, kolektiva koji se bavi promicanjem cirkuske umjetnosti. Postavljanjem cirkuskog šatora kao neovisnog edukacijskog i izvedbenog prostora na različite lokacije Cirkorama sa suradničkim organizacijama radi na širenju i osnaživanju cirkuske scene u regiji.

Radionica je organizirana u suradnji s platformom Upgrade i kampanjom Zagreb: otvoreni grad, a namijenjena je djeci od 6 do 12 godina. Prijave na na mladi.antifasisti@gmail.com

―17-18 h / RADIONICA: Feministička samoobrana i zaštita

U surovom svijetu patrijarhata, riječi ponekad nisu dovoljne za odbijanje raznih vrsta napada koje nam je taj seksistički svemir u stanju prirediti. Upravo je zato ovo nešto primjenjivo i korisno za sve nas: radionica Feminističke samoobrane i zaštite u režiji feminističkog kolektiva fAKTIV.

Voditeljica radionice je Jasna Jasna Žmak, 5. kyu (Bijeli Lotos KEMPO). Prijave na feministicki.kolektiv.faktiv@gmail.com. Broj sudionica je ograničen.

― 17-19 h / RADIONICA: Jestivi tornjevi od plastičnih boca

Djeca će na radionici slagati toranj od plastičnih boca. U boce će posaditi presadnice: salate, jestivo cvijeće i drugo. Voditeljica radionice je Zelena Andreja, koja već niz godina uzgaja povrće, začine i voće na krovu zgrade u kojoj živi. Vrt je eksperimentalne prirode s jedinom konstantom da se u njemu koriste isključivo tehnike organskog uzgoja. O svom projektu vodi blog Urbanavrtlarka.com, piše i za novine (Dom i dizajn @ Jutarnji list) te pravi reportaže za televiziju (emisija Gradionica vrtova @ HRT 1).

Radionice su namijenjene djeci od 10 do 14 godina, a maksimalan broj polaznika je 14. Prijave na radionice@upogoni.org

― u 19 h / PERFORMANS: Drum’n’bijes

― u 19 h / PALJENJE KRESOVA

― 19:15-20:30 h / NASTUP: Antifašistički i feministički zborovi

Partizanski zbor

Antifašistički zbor sastavljen primarno od članica i članova Saveza antifašističkih boraca i antifašista. Repertoar je prepun klasika narodnooslobodilačke borbe.

Domaći Gosti
Zbor Domaći Gosti divna je inicijativa CMS-a da se putem muzike i pjesme približe kulture koje inače nisu bliske jedna drugoj te da se pjevanjem ukaže na težak položaj i diskriminaciju migranata, kako bi se oraspoložili, socijalizirali i upoznali nove ljude. Zbor je tek izašao “iz ljuske” ali su osjećaji i energija divni, jer su tim ljudima potrebni pomoć i podrška u svakom smislu.

Zbor Xop

ZborXop je mješoviti ansambl, inače muzička sekcija Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, koji izvodi srpske tradicionalne pjesme. Kad u zboru ima puno muških članova, onda fali žena. Sad kad ima puno žena, očajno fale muški članovi. Rijetko u balansu. Ali dosadno nije nikad.

Le Zbor
Le Zbor je prvi mješoviti lezbijsko feministički zbor u regiji i uopće u ovom dijelu Europe. Krasi ga glas o savršenom spoju kulturno-umjetničkog aktivizma i lakih nota. Od 2005., otkako djeluje, etablirao se kao promotor ljudskih prava i kulturno-umjetničkog aktivizma među mlađom (aktivističkom) populacijom, a i šire.

Kamene Babe
Glazbeni kolektiv Kamene Babe je vokalno – instrumentalna skupina od dvanaest članova koji istražuju, pjevaju i sviraju tradicijsku glazbu Hrvatske i Balkana.

― 20:30-22 h / NASTUPI: Kantautorice

Ognjen Ćudnoređe Bašić

Legendarni zagrebački kantautor poznat po vrhunski opičenom stage performansu. Svoju glazbu i tekstove opisuje kao “fusion rock tragikomedija na sjecištu ludosti i mudrosti, ozbiljnosti i humora, arta i kiča, inovacije i krađe, apokalipse i utopije…”

Elephant & The Moon
Elephant and the Moon (Petar Vranić) kantautor je iz Zagreba koji kombinira folk-rock, punk-rock i americanu. Njegove pjesme o ljubavi, gubitku, čežnji i putovanjima pričaju priče o dopadljivim luzerima i pijanim ljubavnicima. Nakon što je odsvirao više od 300 koncerata diljem Hrvatske i Europe (uključujući festivale InMusic i Sziget u Mađarskoj) te izdao dva singla, sad snima svoje prvo službeno LP izdanje. Na Trnjanskim kresovima će dati oduška svom antifa pripovijedanju!

Sara Renar
Sara Renar je nagrađivana zagrebačka kantautorica koja iza sebe ima tri studijska albuma (Djeca (2014.), Jesen (2015.) i Tišina (2016)). Bila je nominirana za nagradu Porin u kategorijama najboljeg alternativnog albuma (dvaput) te albuma godine, a osvojila ju je za najbolju žensku vokalnu izvedbu. Na festivalima Poezika i Kantfest u Beogradu primila je glavne nagrade stručnih žirija. U posljednje tri godine Sara je odsvirala oko 250 koncerata diljem regije, a njeni koncerti vrlo često su rasprodani. Sada napokon stiže i na Trnjanske kresove!

― od 22 h / 8. ANTIFA NIGHT @ Močvara (VRATA: 21 h)

Mašinko / Ponor / Sentence / Saućešće / after: DJ Vlaja

Karte po pretprodajnoj cijeni od 30 kn možete kupiti u Dirty Old Shopu (Tratinska 18). Na ulazu će koštati 40 kn. Kupnjom karte u pretprodaji podržavate Trnjanske kresove (i scenu :), kao i 8. Antifa Night te Mrežu antifašistkinja Zagreba.

 

Feministička samoobrana i zaštita na Trnjanskim kresovima

Posted on by sdadmin

U surovom svijetu patrijarhata, riječi ponekad nisu dovoljne za odbijanje raznih vrsta napada koje nam je taj seksistički svemir u stanju prirediti. Upravo zato nešto primjenjivo i korisno za sve nas – u sklopu Trnjanski kresovi 2017. , 6. svibnja od 17 do 18 sati će se održati radionica Feminističke samoobrane i zaštite u režiji feminističkog kolektiva Faktiv.

Nakon zagrijavanja, Na radionici će se proći neke osnovne vježbe samoobrane, naučiti kako se osloboditi neželjenog “zagrljaja”, na koji je način najefikasnije udariti tuđe međunožje i otkriti koji nam sve dijelovi tijela mogu pomoći u borbi. Radit će nam laktovi, koljena, šake i glave, ma cijelo tijelo! 

Ali više od svega radit ćemo na osnaživanju asertivnosti (čitaj: agresivnosti​, one pozitivne​) jer, kao što svaka borkinja dobro zna, “pola pobjede nalazi se u stavu! Iako se nadamo da se nijedna od nas neće naći u prilici da naučene poteze ikada upotrijebi, s obzirom na to da vjerujemo da feministički duh treba živjeti u feminističkom tijelu, radionica će nam pomoći da se​ malo​ osnažimo​ i​ u tjelesnom smjeru. Naša tijela, naša borba!​”, poručuju iz Faktiva.

Broj sudionica i sudionika radionice je ograničen, pa se prijaviti možete slanjem “simpatičnog, a borbenog maila” na feministicki.kolektiv.faktiv@gmail.com!

Voditeljica radionice je Jasna Jasna Žmak, ​5. kyu, Bijeli Lotos KEMPO.

Za sudjelovanje vam treba samo ugodna odjeća i bočica vode. (I fokuseri, ako ih netko slučajno ima)

Predstavljeni rezultati projekta ‘Kaleidoskop – unapređenja prava djece u različitim obiteljima za tolerantno društvo’

Posted on by sdadmin

Završni rezultati projekta “Kaleidoskop – unapređenja prava djece u različitim obiteljima za tolerantno društvo” koje je organizirala udruga Roditelji u akciji – Roda s partnerima ADOPTA – Udruga za potporu posvajanju i LET – Udruga za unapređenje kvalitete življenja te udrugom Zagreb Pride kao suradnicima, održana je u četvrtak 27. travnja 2017. godine.

Ciljevi projekta Kaleidoskop bili su osigurati primjenu ljudskih prava jednoroditeljskih i posvojiteljskih obitelji i životnih partnerstava s djecom, znanih kao dugine obitelji, povećati pristup različitih obitelji njihovim pravima te povećati svijest građana, ali i jednoroditeljskih, posvojiteljskih i duginih obitelji o pravima i potrebama djece u različitim obiteljima.

Rodina predstavnica, Branka Mrzić Jagatić, voditeljica projekta “Kaleidoskop” naglasila je na konferenciji kako je obitelj najvrednije mjesto za odrastanje djece, bez obzira na strukturu obitelji, i baš je zbog toga važno osigurati podršku roditeljima i njihov pristup pravima. Odgovornost za to leži na cijeloj zajednici, na donositeljima odluka, institucijama, udrugama i široj javnosti. Sve je više obitelji koje prelaze okvire “tradicionalne” i koju čine samo jedan roditelj, u kojoj je dijete posvojeno ili udomljeno, u kojima su roditelji istog spola, obitelji u kojima jedan ili oba roditelja imaju invaliditet ili su privremeno lišeni slobode. Bez obzira u kakvoj obiteljskoj zajednici djeca žive, ona trebaju imati jednake mogućnosti i jednaka prava jer je to u njihovom najboljem interesu.

Petra Matković, predstavnica udruge ADOPTA, partnerske organizacije na projektu, tom je prilikom rekla: Posvojenje je jedan od načina zasnivanja obitelji koje sa sobom nosi mnoge specifičnosti i nerijetko izlaže posvojiteljske obitelji stigmatizaciji, diskriminaciji i nejednakim pravima u odnosu na obitelji nastale biološkim putem. Neki od tih problema su nemogućnost korištenja roditeljskog dopusta u slučaju posvojenja djeteta nakon navršene 8. godine života i nemogućnost retrogradne promjene OIB-a. Osim toga, školski programi i udžbenici često su nedovoljno osjetljivi na probleme i potrebe djece koja dolaze iz posvojiteljskih obitelji. ADOPTA kontinuirano radi na unapređenju prava i uvjeta života posvojene djece i posvojiteljskih obitelji kroz zagovaranje i niz aktivnosti usmjerenih stručnoj i posvojiteljskoj zajednici. Kroz partnerstvo na projektu “Kaleidoskop” usmjerili smo se na prava sve djece u različitim obiteljima i nastojali približiti cjelokupnoj javnosti važnost razvoja tolerantnijeg društva za njihovu dobrobit.

“Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj postoji 15% jednoroditeljskih obitelji od ukupnog broja obitelji. To su podaci iz 2011. godine te se očekuje povećanje tog broja prema trenutnom trendu koji pokazuje da se svaki treći par razvodi” -izjavila je Iva Jovović iz Udruge LET. “Najveći problemi su vezani uz uzdržavanje i neplaćanje, nedoumice vezane uz provedbu i česte promjene Obiteljskog zakona te nošenje s krizom u obitelji poput razvoda ili tragičnog gubitka roditelja.”

Mia Gonan, predstavnica Zagreb Pridea istaknula je: “Osim što se roditeljska i reproduktivna prava LGBTIQ osoba trebaju proširiti, nadležne institucije, poput institucija koje su uključene u osiguravanje provedbe zakona, ali i odgojno-obrazovnih institucija su te koje moraju osigurati da se postojeća prava, kao i prava koja će se tek ostvariti, primjenjuju i da se osobe uključene u njihovu provedbu sustavno educiraju i senzibiliziraju. Društvena stigma prema LGBTIQ osobama s kojom se one susreću i unutar vlastite šire obitelji, utječe na dinamiku odnosa s njihovom djecom, te je istraživanje o LGB roditeljstvu u Hrvatskoj iz 2016. godine pokazalo da mnoge osobe iz uzorka izražavaju potrebu za stručnim savjetom oko problematike autanja djetetu i objašnjavanja društvene homofobije i transfobije. Zato je izrazito važno da sve osobe iz odgojno-obrazovnih i drugih institucija budu podrška i saveznice duginim obiteljima. 

Tijekom projekta koji je trajao 18 mjeseci za organizacije civilnoga društva i za institucije iz cijele Hrvatske održani su treninzi pod nazivom “Sve obitelji su jednake u svojoj različitosti – kako štititi i zagovarati prava djece i roditelja u različitim obiteljima”, a u cilju jačanja zagovaračkih kapaciteta organizacija civilnoga društva održane su radionice Zagovaranje za javne politike u izvedbi Centra za mirovne studije na kojima su uz Adoptu, Let, Rodu i Zagreb Pride sudjelovali i predstavnici/ce novoosnovane udruge Dugine obitelji.

Vodiči Moja jednoroditeljska obitelj, Moja posvojiteljska obitelj i Moja dugina obitelj nastali su kako bi osnažili roditelje za razgovore s djetetom o tome kako je nastala njihova obitelj i što je čini posebnom, a što sličnom drugim obiteljima dok virtualni pravni kutak pruža pravne informacije i sadržaje za roditelje iz jednoroditeljskih, posvojiteljskih i duginih obitelji. 

U suradnji s udrugom Forum za slobodu odgoja izrađena je opsežna analiza pravnoga okvira, obrazaca u javnim ustanovama te nastavnoga materijala za prva četiri razreda osnovne škole pod nazivom “Pogled prema različitim obiteljima – Jednoroditeljske, posvojiteljske i dugine obitelji kroz analizu zakonodavstva, osnovnoškolskih udžbenika i formulara”.

Slikovnica Naše obitelji i istoimeni animirani film nastali su u suradnji s tvrtkom Igubuka d.o.o., a cilj im je bio prenijeti poruku o toleranciji, o različitim oblicima obitelji kojima je zajedničko to da su najvrednije mjesto za odrastanje. 

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org