Irska bi mogla na referendum o odbacivanju zakona o pobačaju

Irski bi parlament do kraja iduće godine mogao doći u poziciju odlučivanja o održavanju referenduma za odbacivanje striktnih zakona o pobačaju, i to ako saziv građana/ki predloži da bi glasovanje trebalo biti održano kako bi se proširilo pravo na pobačaj.

Pravila i regulacije po pitanju pobačaja u ovoj katoličkoj zemlji među najstriktnijima su u svijetu, a premijer Enda Kenny ovog mjeseca sazvao 99 članova/ica javnosti da savjetuje Vladu o ovoj politički obojenoj temi.

Saziv građana/ki je zamoljen da dostavi svoj izvještaj u prvoj polovici 2017. godine, nakon čega će Vlada odmah zasjesti i donijeti odluku u sljedećih šest mjeseci. Ako saziv predloži referendum, trebat će ga odobriti parlament, nakon čega bi referendum potencijalno mogao biti raspisan tijekom 2018. godine.

Tisuće aktivista/kinja koji/e su prošlog mjeseca tražili odbacivanje osmog amandmana Ustava, koji izjednačuje pravo na život majke i nerođenog djeteta, pritiskali su Vladu da ne odugovlači s odlukom.

Pobačaj je već dugo kontroverzna tema u Irskoj, gdje je potpuna zabrana odbačena tek 2013. godine dopustivši tako pobačaj ako je život žene ugrožen. Aktivisti/kinje protiv pobačaja zahtijevaju da se ne donose bilo kakve druge iznimke.

Zatrpajmo mejl predsjednice RH: Osudite izjave Zvonka Rumboldta!

Prošli je vikend održana konferencija “Obitelj i škola: ključ odgoja za vrijednosti” udruge U ime obitelji na kojoj je bivši dekan Medicinskog fakulteta u Splitu Zvonko Rumboldt izjednačio homoseksualnost i biseksualnost s pedofilijom i zoofilijom, što je potaknulo LGBT aktiviste/kinje da se obrate predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović pod čijim je visokim pokroviteljstvom konferencija i održana.

Ako je sve “znanstveno” utemeljeno, rekao je Rumboldt, i ako za znanost homoseksualnost i biseksualnost nisu poremećaji, pa takvi parovi imaju pravo legalizirati svoje brakove, zašto onda ne legalizirati i pedofiliju, kao i, primjerice, “vezu” između čovjeka i životinje, upitao je profesor, a prenio Novi list.

Gordan Duhaček je na CroL-u pozvao da pišemo predsjednici i tražimo osudu izrečenoga, a aktivist Antonio Dominik podijelio je pismo koje je poslao Grabar-Kitarović i na taj način pozvao ostale da mu se pridruže u slanju pisma na ured@predsjednica.hr.

“Biti gay u Hrvatskoj jako je teško. Onog trenutka kad izađem iz stana moram paziti što ću reći jer me zbog samog spomena moje seksualne orijentacije netko na cesti može pretući. Pokušat ću to ilustrirati primjerom: moja prijateljica može se u tramvaju bez bojazni požaliti da joj dečko uvijek presoli ručak, ali mene takva izjava može pospremiti u bolnicu”, napisao je Dominik i dodao kako je predsjedničina šutnja za njega jako opasna.

“Naime, za koju godinu, kao profesor, morat ću se zaposliti u nekoj školi. Znate li koliko je to teško — zaposliti se u školi i raditi u školi — ako me moj budući poslodavac i ostatak društva stavljaju u isti koš s pedofilima? Zato Vas molim da se jasno ogradite od izjava profesora Rumboldta. Također, bilo bi mi jako drago kad u budućnosti ne biste sponzorirali događanja na kojima se očekuju diskriminirajuće izjave”, stoji u pismu.

Inicijativi se pridružila i LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’. Pišimo!

Žene na Islandu otišle s posla u 14.38 kako bi prosvjedovale protiv jaza u plaćama

Nejednakost plaća pokazuje kako žene diljem Europe zapravo rade besplatno. Tisuće zaposlenica diljem Islanda u ponedjeljak su napustile svoja radna mjesta u 14:38 kako bi prosvjedovale protiv činjenice da zarađuju manje od muškaraca.

Island je prva država na svijetu po pitanju rodne ravnopravnosti, no žene ipak zarađuju u prosjeku 14-18 posto manje od svojih kolega. Sindikati i ženske organizacije ističu da u svakodnevnom osmosatnom radnom vremenu žene rade bez plaće od 14:38 sati.

Nakon što su napustile urede, trgovine, tvornice i škole gdje su radile, tisuće su se žena skupile na Austurvöllur trgu u centru Reykjavika. Pretpostavlja se da su manji slični prosvjedi održavani diljem zemlje.

Ovo nije prvi takav prosvjed: 24. listopada 1975. Islanđanke su odlučile uzeti “slobodan dan”. Procjenjuje se da je 90 posto žena sudjelovalo u prosvjedu odlazeći s posla, odbijajući kuhati i brinuti se o djeci da bi skrenule pozornost na važnost svoje uloge u društvu, ali i na istovremeni manjak političke moći i potplaćenost u odnosu na muškarce.

2005. žene su otišle s posla u 14:08 – iste minute kada započinje njihov neplaćeni rad.

2008. je to bilo u 14:25.

Kroz jedanaest godina, stekle su se manje od tri minute godišnje u eliminaciji nejednakosti plaća muškaraca i žena, izvještava islandski portal na engleskom jeziku Grapevine.

Ako se ovaj proces nastavi kretati istim tempom biti će potrebne 52 godine da bi se u potpunosti eliminirao rodni jaz u zaradi muškaraca i žena diljem Islanda.

Gylfi Arnbjörnsson, predsjednik Islandske konfederacije rada, izjavio je za islandsku službenu nacionalnu televizijsku kuću RÚV, da je rodna diskriminacija u Islandu ilegalna već 60 godina. Ugovori o plaći mogu u razmatranje uzeti prethodnu edukaciju i tip posla, ali ne i to je li netko muškarac ili žena.

“Nitko neće čekati 50 godina da bi se postigao cilj”, izjavio je Arnbjörnsson. “Nije bitno radi li se o nejednakosti plaća na temelju rodne pripadnosti ili na temelju bilo čega drugoga. Neprihvatljivo je reći da ćemo to ispraviti kroz 50 godina. To je cijeli životni vijek”.

Nažalost, usprkost potplaćenosti, žene u Islandu su u boljoj poziciji od žena u mnogim drugim djelovima Europe. Prema recentnom istraživanju, koje je pokazalo da žene u Islandu zarađuju 14 posto manje, žene u Velikoj Britaniji zarađuju gotovo 20 posto manje od muškaraca. To bi značilo da žene u Britaniji rade besplatno od 19. listopada do kraja godine.

Dvadesetšestogodišnjakinja iz Reykjavika koja je sudjelovala u prosvjedu istaknula je poraznost anketa.

Za Refinery29 kaže: “Znamo da niti jedna država na svijetu još nije postigla rodnu ravnopravnost, ali današnji dan nas podsjeća na to da čak ni država koja je navodno na vrhu te ljestvice ne plaća jednako žene i muškarce”.

Preveo i prilagodio Domagoj Kučinić

Kada žene počinju raditi besplatno zbog jaza u plaćama?

Koristeći posljednje podatke Europske Unije, kao i odabrane europske studije o rodnom jazu u plaćama, londonski Expert Market napravio je prikaz razlike u plaćama žena i muškaraca diljem Europe. Koristeći prosječnu zaradu žena u svakoj državi kao postotak od plaće muškaraca, Expert Market je izračunao od kojeg dana žene u Europi počinju raditi besplatno.

Gledano prema rodnom jazu u plaćama, u Srbiji će žene početi raditi besplatno 23. studenoga, s 11 posto razlike u plaćama, pokazao je izvještaj londonskog Expert Marketa. Najmanji jaz između plaća žena i muškaraca u Europi je u Sloveniji, a najveći u Bosni i Hercegovini, gdje muškarci zarađuju čak 46 posto više od žena.

U Sloveniji žene u prosjeku prime 96,8 posto plaće muškaraca, tako da će besplatno početi  raditi “tek” 18. prosinca, a među prvih deset s malom razlikom u plaćama su i Malta, Poljska, Norveška i Italija.

U Hrvatskoj su žene za 7,4 posto manje plaćene od muškaraca, dok ta razlika u Makedoniji doseže postotak od 18 posto, a u Albaniji 17,4 posto.

U prosjeku u Europi žene zarađuju 17 posto manje od muškaraca, što znači da Europljanke besplatno rade od 31. listopada pa sve do kraja godine.

Performans u Sarajevu: Naši životi postoje i izvan četiri zida

LGBTI aktivistkinje izvele su u utorak na glavnom trgu u Sarajevu performans Naši životi postoje i izvan četiri zida kojim su željele/i skrenuti pažnju na potrebu vidljivosti LGBTI osoba, na strah od autanja zbog diskriminacije i nasilja koje se dešava LGBTI osobama.

{slika}

“Ja bih da znam šta vama mijenja sviđa li se meni muškarac ili žena?!”, “Ormar je za odjeću, a ne za lezbejke”, “I lezbejke su ljudi”, “Postojim i ja, ponosno”, “Da li je sloboda ako ne mogu slobodno da volim žene?”, neke su od poslanih poruka na performansu u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra

{slika}

“Akcijom Naši životi postoje i izvan četiri zida željele/i smo da skrenemo pažnju na probleme s kojima se LGBTI osobe suočavaju svakodnevno. Želimo da poručimo da naša vidljivost u javnom prostoru dovodi do bržeg prihvaćanja, i tako smanjivanja diskriminacije i nasilja. Naša okolina mora da vidi i shvati da su i LGBTI osobe dio društva i da imamo pravo da se slobodno i bez straha krećemo ulicama našeg grada”, poručile su organizatorice. 

Drugotna na sav glas: Ponosne neposlušnice pomažu lokalnim ženskim akcijama

SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost pokrenula je kampanju “Drugotna na sav glas!” u svrhu financijske podrške lokalnim ženskim inicijativama širom Hrvatske.

Potaknuti nedavno objavljenim i izrečenim klerikalnim patrijarhalnim koncepcijama roda u Glasu koncila, izjavom kardinala Puljića i sve češćim skupovima i istupima gdje se žene svodi na  “drugotne”, “štrace” i “neposlušne”, SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost odlučila je reagirati kampanjom naziva “Drugotna na sav glas!”.

{slika}

Kampanjom zaklade SOLIDARNA prikupljaju se sredstava za ženske inicijative koje su usmjerene na akcije solidarnosti, posebno iz onih sredina gdje podrška borbi za ženska prava često izostaje.

Kampanjom ćemo glasno odgovoriti da isključiva i diskriminatorna Hrvatska koja ne poštuje dostojanstvo i ne prepoznaje vrijednost polovice stanovništva nije Hrvatska kakvu mi želimo. Cilj kampanje je osvijestiti štetnost ovakvog diskriminatornog i uvredljivog govora te otvoriti prostor za sve one glasove koji se zalažu za rodnu ravnopravnost i društvenu, ekonomsku i političku participaciju žena.

{slika}

Kampanju podržavaju brojna poznata lica, među kojima su i glumice Ksenija Marinković, Lucija Šerbedžija, Katarina Bistrović-Darvaš, Urša Raukar, Lukrecija Tudor, pjevačica Ivanka Mazurkijević, voditeljica Daniela Trbović i teatrologinja i spisateljica Mani Gotovac

Uz jasan izraz podrške protiv javnog diskriminatornog govora, građani/ke se mogu uključiti u akciju donacijom sredstava putem donatorske platforme www.solidarna.hr/donirajte. Na poklon će dobiti majice s natpisima Drugotna, Štraca i Neposlušna u tamno ružičastoj i crnoj varijanti, a majice će se moći preuzeti u Zagrebu, Rijeci, Poreču, Osijeku, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku.

{slika}

Prikupljena sredstva usmjerit će se na dodjelu malih financijskih potpora za ženske inicijative i udruge širom Hrvatske usmjerene na političku, ekonomsku i društvenu ravnopravnost i javno izražavanje svih osoba. Javni natječaj za dodjelu sredstava zaklada SOLIDARNA raspisat će povodom Dana ljudskih prava 10. prosinca 2016.

{slika}

Kampanju podržavaju brojne organizacije civilnog društva (Info zona Split, Centar za građanske incijative Poreč, Volonterski centar Osijek…), dizajnerski dućani i ugostitelji diljem Hrvatske.

Više o kampanji i načinu doniranja može se pročitati na službenim stranicama: www.solidarna.hr/donirajte ili na www.facebook.com/drugotna.