sdadmin, Author at Libela - Page 468 of 1806

Panel ‘Socijalizam na izmaku’

Posted on October 4, 2016 by sdadmin

U četvrtak, 6. listopada u 18 sati u Galerija Nova održat će se panel ‘Socijalizam na izmaku’.

U skladu sa selektivnim sjećanjem post-jugoslavenskih društava, istraživanja koja se bave krajem našega socijalizma događajima koji su prethodili raspadu SFRJ najčešće pristupaju iz perspektive novouspostavljenih država i novih društvenih odnosa. Četrdesetpetogodišnje iskustvo socijalističke Jugoslavije, s pripadajućom organizacijom društvenog života, pritom se promatra kao svojevrsno zastranjenje u povijesnom kontinuitetu predjugoslavenskog i postjugoslavenskog vremena.

U ovakvom poimanju jugoslavenskog iskustva možda leži i razlog što mnogi aspekti završne faze jugoslavenskog socijalizma nisu istraženi. Neke pojave iz osamdesetih godina koje su percipirane kao nagovještaj demokratskih promjena (civilno društvo, identitetska pitanja, omladinski časopisi) temeljito su dokumentirane. Radničke mobilizacije i čitav niz fenomena koji upućuju na kontinuitet u politikama i iskustvu prekarizacije rada, kao i širine ideoloških pomaka u smjeru “post-socijalizma”, ostali su nedovoljno proučeni.

Drugim riječima, istraživanja koja se bave krizom SFRJ, u skladu s percipiranom nedemokratičnošću jugoslavenskog socijalizma, najčešće se bave strategijama elita i zanemaruju iskustva širih društvenih slojeva, radnika i građana kao neautentično. U istom kontekstu, u skladu s prevladavajućim narativom da se radi o historijskoj neminovnosti, povratak kapitalizmu privlači manje pažnje, pa se tako i strategije aktivne delegitimacije socijalizma doimaju kao puki zdravorazumski stavovi.

Na panelu će govoriti Danijela Dolenec (FPZG), Marko Grdešić (FPZG) i Paul Stubbs (EIZ)

Panel organiziraju Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju i Centar za mirovne studije u sklopu izložbe “Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo 1988.-1991.”.

Iz rubrike ‘vjerovali ili ne’: u Zagreb stiže još jedan festival konzervativizma – TradFest!

Posted on October 3, 2016 by sdadmin

Nakon određivanja što je to brak, marširanja za zabranu abortusa, tko smije dobiti novac i sličnih ‘određivanja’ dobro znana ekipa će se sastati na TradFestu!

Naime, radi se o manifestaciji koja će se održati između 24. i 27. listopada u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Sigurno se pitate tko će se biti govornici/e tog festivala? I bez ovih podatka biste barem pet, šest imena odmah pogodili.

Radi se o kardinalu Raymond Leo Burkeu, kardinalu zaštitniku Suverenog vojnog malteškog reda, dr. sc. Viceu Johnu Batarelu, predsjedniku zaklade Vigilare, zamjeniku iste zaklade dr. sc. Luki Popovu te članu uprave mr. sc. Hrvoju Serdarušiću, Krešimiru Planiniću iz udruge/stranke U ime obitelji, sestri Ladislava Ilčića Kristini Pavlović iz udruge GROZD, don Damiru Stojiću, Karolini Vidović Krišto, dr.sc. Stjepi Bartulica, John-Henry Westenu, osnivaču portala Life site news i mnogim drugim hrvatskim i inozemnim gostima/čama.

Glavni govornik, onaj kojim se, sudeći po veličini fotografije u Vigilareu najviše ponose, Raymond Leo Burke poznat je po u potpunosti zastrašujućim izjavama poput one u kojoj je za pedofiliju u Katoličkoj crkvi okrivio “radikalni feminizam”. U intervjuu za ‘The New Emangelization’, portalu čiji moto kaže da su posvećeni privlačenju muškaraca Isusu Kristu, kako je prenio Independent, najprije je objasnio kako radikalne feministkinje napadaju Crkvu i društvo od 1960 –ih dovodeći tako muškarce u mariginalizirani položaj. U intervjuu tvrdi i kako je feministički pokret doveo do nedovoljno razvijenog identiteta muškaraca što ih dovodi do brojnih ovisnosti poput “pornografije, promiskuiteta, droge i sličnog”. Konfuzija koju je radikalni feminizam unio u živote mladih mušakaraca, tvrdi kardinal, dovela je do “perioda vremena kada su “muškarci koji su bili feminizirani i zbunjeni oko vlastitog sekuslanog identiteta postajali svećenici i nažalost neki od tih muškaraca su seksualno zlostavljali maloljetnike”. Pedofiliju u Crkvi potom je nazvao “tragedijom koju Crkva oplakuje”.

Spomenuti intervju kardinal je dao nakon što je smijenjen s važnog mjesta prefekta Vrhovnog sudišta Apostolske signature i nakon što je utješen bio tek simboličnom pozicijom kardinala-patrona Suverenog vojnog malteškog reda još u studenom 2014. godine. Papa Franjo ga je, naime, te godine uklonio s pozicije na koju ga je postavio Benedikt XVI. 2008. godine, koji ga je 2010. i proglasio kardinalom.

Raymond Leo Burke inače je strogi protivnik jednakopravnosti LGBT osoba, a posebno se proslavio kada je tijekom perioda između 2003. – 2008. kao nadbiskup u St. Louisu zagovarao da se “katoličkim političarima koji se ne protive pravu na abortus uskrati pričest, kao i trajnim i nepokajanim teškim grešnicima”, ali i po tome što je Demokratsku stranku nazvao “strankom smrti”, pisao je Jutarnji list.

U nedavnijim intervjuima naglašavao je kako se Europa mora “obraniti od islama” tvrdeći kako se “islam želi zavladati svijetom”, a obrana je, naravno, pomirenje i ustrajanje u kršćanskim korijenima ne samo u Europi, već i u SAD-u.

Kako stoji na stranici festivala, riječ je o “godišnjoj međunarodnoj manifestaciji tradicionalnih i konzervativnih lidera, mislilaca i aktivista koji svojim djelovanjem potiču uspostavu tradicionalnih i konzervativnih vrednota u Hrvatskoj i svijetu”

Nadalje stoji da je TradFest ‘”festival tradicije i konzervativnih ideja nasuprot tzv. ‘naprednih’ i militantno-sekularnih ideja i politika koji su na nasilan i revolucionarni način pokušali zatomiti, kao što i danas nastoje uništiti, izvorne tradicionalne, konzervativne i kršćanske temelje kulture u Hrvatskoj, Europi i Zapadnom svijetu.“

Cilj istoga je da potakne promišljanje i djelovanje “tj. reakciju na negativne ‘napredne’ pojave”. Povratkom na tradiciju i konzervativne vrednote, smatraju organizatori, ostvarit će se poticajno društveno okruženje za obitelj i razvoj kreposti.

Program će se odvijati u večernjim satima, a sastojat će se od različitih predavanja i okruglih stolova, od kojih su upečatljivi: ‘Obrana obitelji i života u Suvremenoj Europi – poljsko iskustvo’, ‘Tradicionalno i konzervativno nasuprot militantnog sekularizma u Hrvatskoj i Europi’, ‘Tzv. spolni odgoj i rodna ideologija u Hrvatskoj, Europi i svijetu’.

Nakon što pohod na vlast i određivanje vrijednosti nije doživio željeni uspjeh, za očekivati je će ovaj festival iznjedriti još poneku ideju što treba odrediti, ograničiti i na koje načine to postići.

Senat Sveučilišta u Zagrebu razriješio Vlatka Previšića!

Posted on October 3, 2016 by sdadmin

Senat Sveučilišta u Zagrebu razriješio je dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Vlatka Previšića, potvrdio je nakon sjednice Senata rektor Damir Boras.

Naime, nakon silnih previranja na FFZG-u zbog forsiranja suradnje s Katoličko bogoslovnim fakultetom unatoč protivljenju većine studenata i studentica, prijava protiv profesorica Galić i Čačinović, raspuštanja Studentskog zbora, unajmljivanja zaštitara i ostalih produkta Previšićeve samovolje čini se da će on napokon odstupiti s dužnosti.

Naime, nedavnim očitovanjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zaključeno je da Previšić ne može ni po kojoj pravnoj osnovi obnašati dužnost dekana nakon 70te godine života, stoga njegovo upravljanje fakultetom završava s novom akademskom godinom, 3. listopada.

Nakon razrješenja, novinari/ke neslužbeno doznaju da je vršiteljem dužnosti imenovan dosadašnji prodekan, povjesničar Željko Holjevac. Više informacija o rezultatima sjednice očekujemo uskoro.

Tisuće žena u Poljskoj prosvjeduje protiv zabrane pobačaja

Posted on October 3, 2016 by sdadmin

Odjevene u crno, mašući crnim zastavama, tisuće Poljakinja prosvjeduje diljem zemlje protiv potpune zabrane pobačaja u Poljskoj

Žene sudjeluju u općem štrajku kako bi upozorile na opasnosti zabrane pobačaja. Takozvani crni štrajk podrazumijeva da žene u Poljskoj danas nisu otišle na posao, nisu otišle na fakultete, neće obavljati svakodnevne životne aktivnosti. Umjesto toga, odjevene u crno, održavaju demonstracije i druge javne akcije.

Dok je participacija u štrajku u ruralnim mjestima manja, u gradovima se okuplja mnoštvo ljudi. Ispred sjedišta stranke ‘Pravo i pravda’ žene su formirale ljudski lanac pod nazivom “Zid gnjeva”. Također, nosile su brojne transparente te su skandirale “Žene će srušiti ovu vladu” , “Zakon krši naša prava” i sl. Čak je bilo i situacija u kojima se jedan restoran u Varšavi zatvorio kako bi zaposlenice mogle participirati na protestu. Također, u jednom muzeju u Krakovu se ni jedna žena nije pojavila na poslu.

Velik broj Poljakinja je umoran od neprestanih napada na osnovna reproduktivna i ljudska prava. “Mnoge žene i djevojke u ovoj zemlji osjećaju da nemaju nikakvu moć, da nisu ravnopravne i da nemaju pravo na vlastito mišljenje. Ovo je prilika da nas se vidi, ali i da nas se čuje”, kazala je Magda Staroszczyk, koordinatorica štrajka.

Poljska već sad ima jedan od najrestriktivnijih zakona u Europi po pitanju abortusa. Zasad je on dopušten samo u slučaju ako postoji ozbiljna abnormalnost fetusa, ozbiljna opasnost po zdravlje i život majke ili ako je trudnoća posljedica silovanja ili incesta. Novi zakon želi kriminalizirati i te slučajeve, te kazniti žene i do pet godina zatvora u slučaju prekida trudnoće. Liječnici/e koje će izvoditi zahvat, također mogu biti kažnjeno gonjeni/e te im prijeti zatvorska kazna.

Kritičari/ke zakona boje se da bi čak i žene kojima se dogodi spontani pobačaj mogle biti pod kriminalnom sumnjom ako se usvoji ovakav zakon.

Žene su na štrajku odlučile nositi crninu u znak žalovanja zbog gubitka reproduktivnih prava, ali i u znak upozorenja da bi donošenje ovakvog zakona mnogo rezultirati gubitkom života značajnog broja žena.

Ovaj protest inspiriran je štrajkom žena na Islandu, prije više od 40 godina, tzv. Crnim ponedjeljkom. Naime, u listopadu 1975. godine više od 90 posto žena na Islandu je odbilo raditi, kuhati ili paziti na djecu na jedan dan.

Kako bi se pokazala solidarnost sa ženama u Poljskoj, inicijativa Obrani pravo na izbor, danas u 18 sati, organizira prosvjed podrške pod nazivom Podrška Općem štrajku žena u Poljskoj.

BIH: Ne postoji svijest političkih subjekata o LGBTI problemima i potrebama

Posted on October 3, 2016 by sdadmin

Prema analizi koju je radio Sarajevski otvoreni centar (SOC) 2013. godine, izražena je izuzetno slabo razvijena svijest političkih subjekata o prisutnosti i potrebama LGBTI osoba u društvu, iako je više nego očigledno da je položaj LGBTI osoba u patrijarhalnom i konzervativnom bosanskohercegovačkom društvu veoma nepovoljan.

“S obzirom na to da su pitanja koja se odnose na prava LGBTI zajednice rijetko na dnevnom redu političke svakodnevnice, to ukazuje na nedostatak sluha i senzibiliteta političkih elita da jasno iskažu stav o pitanju LGBTI osoba”, navodi se u analizi.

U ovom tekstu govori se i o homofobnim izjavama domaćih političara, kao na primjer izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iz 2007. godine, gdje Dodik kaže: “Neću dopustiti ulazak raznih pedera u moj kabinet.”

Dodiku se u homofobnim izjavama pridružio još jedan visokopozicionirani političar, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji se oglasio povodom Queer Festivala 2008. godine.

“(…) To je stvar koja će se proširiti ako je pustite. To treba iza četiri zida”, rekao je tada Izetbegović.

Veći problemi i prioriteti

Kao jedna od stranaka koje se otvoreno zalažu za prava LGBTI osoba navodi se Naša stranka.

Vibor Handžić, kandidat Naše stranke za Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo, kaže da je stav ove stranke poznat što se tiče LGBTI osoba.

“Mi smo liberalna stranka, najviše u domenu zaštite temeljnih i individualnih ljudskih prava svakog pojedinca, koja su univerzalna, bilo da se radi o religijskoj, etničkoj, seksualnoj, rodnoj ili starosnoj pripadnosti”, kaže on i dodaje da se ne može odlučiti poštovati jedno ljudsko pravo, a druga zanemarivati.

Handžić kaže da, iako je BiH potpisnica međunarodne konvencije o ljudskim pravima, ne poštuje sve propise te konvencije.

“BiH skoro svaku konvenciju koju je potpisala i ratificirala na međunarodnom nivou, uključujući i ovu o ljudskim pravima, u velikom omjeru krši”, kaže on.

Handžić kaže da se u bh. političkim okvirima slabo vodi računa o pravima LGBTI osoba i da se ljudskim pravima pristupa selektivno.

Boris Riderle, kandidat SDA za Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo, smatra, međutim, da postoje ugrožene populacije kojima treba fokus više nego LGBTI osobama.

“Imamo mi većih problema od LGBTI populacije: djeca bez roditelja, stari, penzioneri… Sve su to neke ugrožene kategorije kojima je potrebno puno više medijskog prostora nego LGBTI populaciji”, kaže on i dodaje da u njihovom izbornom programu nema pitanja povezanih sa LGBTI populacijom.

Handžić ne dijeli ovo mišljenje. On kaže da se problemi ne trebaju rangirati i svrstavati, već da se svaki treba rješavati onoliko koliko je to moguće u datom času.

“Probleme ne treba rješavati tako da se jedni stavljaju u stranu, a drugima se daju prioriteti. Trebamo se maksimalno posvetiti i pokušati rješavati svaki problem onoliko koliko je to moguće”, kaže on.

Lejla Huremović, koordinatorica programa u Sarajevskom otvorenom centru (SOC), kaže da LGBTI osobe nisu izolovan dio društva, one su građani i građanke kao i svi ostali koji žive, rade i bore se sa istim problemima.

“LGBTI osobe su i djeca bez roditelja, srednjoškolci/ke i studenti/ce, penzioneri/ke, osobe s invaliditetom, beskućnici/e, nezaposleni/e. I pored svih problema s kojim se susreću zbog ekonomskih, socijalnih i svakodnevnih situacija, suočavaju se i s nerazumijevanjem, stigmatiziranjem, nasiljem i diskriminacijom samo zato što su to što jesu LGBTI osobe”, kaže ona.

Opredjeljenje za borbu za ravnopravnost

Jedna od političarki koje su aktivno uključene u probleme LGBTI populacije je Dajana Bakić, kandidatkinja SDP-a BiH za Gradsko vijeće Tuzla. Bakić iza sebe ima 11 godina aktivnog političkog angažmana s fokusom na ljudska prava i rodnu ravnopravnost. Jedna je od osnivačica i aktuelna direktorica Tuzlanskog otvorenog centra, organizacije koja zagovara prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans, interspolnih osoba i žena.

Ona kaže da svijest o LGBTI osobama kao biračkom tijelu nije razvijena, ali da glasovi ne smiju biti primaran razlog zašto integrisati LGBTI teme u političke i izborne programe stranaka, već jasno opredjeljenje za borbu za ravnopravnost i protiv svih oblika diskriminacije.

Bakić kaže da je Socijaldemokratska partija BiH u svom Statutu i političkom Programu jasno opredijeljena za uvažavanje, poštovanje i ostvarivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda čovjeka, neovisno o njihovim različitostima, tako i seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, te za borbu protiv diskriminacije, homofobije i transfobije.

“SDP BiH snažan je protivnik politike podjela i naš izborni program je u tom dijelu vrlo jasan i nedvosmislen. U lokalnim zajednicama se moramo izboriti kroz organe vlasti i nevladin sektor da se zajednički suprostavimo stalnom nasrtaju fašizma na pojedince/pojedinke i građane/građanke, na demokratiju i sve ljudske vrijednosti”, kaže ona i dodaje da Forum mladih SDP BiH ima usvojenu Rezoluciju o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, a Forum žena SDP BiH Javnu politiku za ravnopravnost LGBTI osoba, što smatraju strateškim dokumentima koje vijećnice i vijećnici, odbornice i odbornici trebaju koristiti u kreiranju pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama.

Lejla Huremović kaže da iako se problemi LGBTI osoba trebaju rješavati na višim nivoima vlasti (entitetskim, državnim), lokalni nivoi mogu također puno toga uraditi kako bi pružili podršku LGBTI osobama. Kao jedan od primjera navodi uključivanje prava LGBTI osoba u lokalne akcione planove i druge zakonske dokumente.

“Ono što je isto tako važno jeste da mogu javno osuditi nasilje koje se dešava. Imali smo slučaj napada na Merlinka festivalu 2014. godine, kada je izostala javna osuda općinskih i kantonalnih vlasti. Također, svojim prisustvom na kulturnim i drugim javnim događajima LGBTI tematike mogu da pokažu podršku LGBTI osobama. Političari/ke i zaposlenici/e javnih institucija moraju shvatiti svoju obavezu i važnost podrške te izaći iz krugova šutnje i zaobilaska rada na pravima LGBTI osoba, jer i LGBTI osobe su dio ovog društva, plaćaju porez i imaju pravo na jednake šanse i ravnopravan i dostojanstven život”, kaže ona.

Iako su problemi LGBTI osoba većinom na nivou zakonodavstva (npr. donošenje Zakona o istospolnom partnerstvu) te se na lokalnim izborima ne može učiniti mnogo, bitno je da su stavovi i programi političkih opcija poznati njihovim biračima kako bi za izbore donijeli informisanu odluku i glasali za kandidate koji najviše odgovaraju njihovim vlastitim shvatanjima i opredjeljenjima.

Rezultat Hasanbegovićeve čistke: od 1. listopada 280 novinarka i novinara bez honorara i plaća

Posted on October 3, 2016 by sdadmin

Završetkom programa bespovratnih potpora neprofitnim medijima Ministarstva kulture, koji je u posljednje tri godine osnažio treći medijski sektor, 280 novinara i novinarki sa zadnjim danom rujna ostalo je bez prihoda za život, priopćilo je u subotu Hrvatsko novinarsko društvo (HND), koje od budućeg ministra ili ministrice očekuje hitno rješenje za ‘goruće probleme na medijskom polju’.

Budućnost 20 neprofitna medija, u kojima je radilo 30 stalno zaposlenih novinara/ki i 250 vanjskih suradnika/ca, neizvjesna je, a to je, kaže se u priopćenju, rezultat političkog djelovanja ministra kulture na odlasku Zlatka Hasanbegovića.

On je, navodi HND, u siječnju ove godine ukinuo program sufinanciranja neprofitnih medija, raspustio stručno povjerenstvo koje je te potpore dodjeljivalo te stopirao program potpore medijima zajednice za koji je Ministarstvo u prošlom mandatu osiguralo 30,6 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Tako su Hasanbegovićevim ‘radom’ prekinuti programi koji su barem djelomično zaustavljali trend odlazaka profesionalnih novinara i novinarki na burzu, kao i potpunog društvenog i materijalnog urušavanja profesije, ističe HND.

Neprofitni mediji nisu bili financirani iz proračuna

Usprkos raširenih tvrdnji kako se na te portale trošio novac poreznih obveznika/ca, treba naglasiti kako je rad neprofitnih medija sufinanciran sa nešto manje od tri milijuna kuna od prihoda igara na sreću Hrvatske lutrije, dakle, pojašnjava HND, ne iz proračunskog novca.

Ta skromna sredstva bila su dostatna da pojedini portali zaposle prosječno po jednog novinara ili novinarku za neto plaću od oko 4.000 kuna, a honorari vanjskih suradnika/ca nerijetko su dosezali tek par stotina kuna mjesečno.

Ističe da važnost neprofitnih medija leži u obradi društveno važnih tema za koje komercijalni mediji rijetko pokazuju interes. Navodi da se za dosadašnji model financiranja neprofitnih medija zainteresirala Europska federacija novinara i druge novinarske organizacije, čija je zajednička delegacija nedavno boravila u Hrvatskoj, pohvalivši ga kao “jednu od rijetkih pozitivnih stvari na novinarsko-medijskoj sceni u nas”.

“Način na koji je Zlatko Hasanbegović vodio Ministarstvo kulture, posebno kada je riječ o medijima, smatramo ozbiljnim ugrožavanjem demokracije i pluralizma. Učinjen je golem korak unatrag kada je riječ o slobodi medija i pravu na slobodu izražavanja, dok je istodobno ohrabren revizionizam, čime su protudemokratske i totalitarne ideje dobile pravo građanstva. Izborom Hasanbegovića za ministra teško je narušen ugled Republike Hrvatske u međunarodnim krugovima”, ocjenjuje HND.

Novi ministar treba u što kraćem roku popraviti štetu i riješiti goruće probleme

Hrvatsko novinarsko društvo od budućeg mandatara očekuje da ‘ozbiljno povede računa’ o osobi koja će voditi ti ministarstvo ‘kako bi se u što kraćem roku sanirala šteta koju je svojim djelovanjem počinio’ odlazeći ministar.

“Kako u medijskom, tako i ukupnom kulturnom prostoru, s kojim je sustavno odbijao bilo kakvu komunikaciju, a pogotovo suradnju, a u svoj resor pripuštao tek svoje svjetonazorske istomišljenike kojima je isključivost i netolerancija prema drugima i drugačijima glavna odrednica djelovanja”, ocjenjuje HND.

Od novog ministra, ili ministrice, traži da hitno riješi goruće probleme na medijskom polju te da s HND-om, kao strukovnom novinarskom udrugom, te predstavnicima/ama medija što prije otvori dijalog radi donošenja medijske strategije u skladu s najboljim demokratskim praksama, koja treba sadržavati i rješenje za sustavno financiranje trećeg medijskog sektora, kaže se u priopćenju koje je potpisao predsjednik HND-a Saša Leković.