Novčana kazna TV SA zbog priloga o kodeksu ponašanja i odijevanja na Univerzitetu u Sarajevu

Regulatorna agencija za komunikacije izdala je rješenje kojim kažnjava Televiziju Sarajevo sa 2.500 KM zbog kršenja Kodeksa o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u prilogu o kodeksu odijevanja i ponašanja na Univerzitetu u Sarajevu koji je emitovan u julu 2018. godine. Radi se o dobivenoj žalbi Sarajevskog otvorenog centra, čije priopćenje prenosimo:

Tijekom informativne emisije “BH Dnevnik” prikazani su kadrovi sa javne rasprave održane na Fakultetu političkih nauka, pri čemu je voditeljica komentirala ponašanje i odijevanje prisutnih na skupu, a ne sam sadržaj skupa o kojemu se razgovaralo, te je sve vrijeme u razgovoru sa gostom emisije, Harisom Zahiragićem, pitanjima i komentarima navodila kako je ovakvo odijevanje i ponašanje osoba koje je komentirala neprikladno.

Sarajevski otvoreni centar tada je uputio žalbu Regulatornoj agenciji za komunikacije i Agenciji za ravnopravnost spolova, ukazujući na kršenje člana 21. Zakona o ravnopravnosti spolova, prikazujući učesnike_ce javne rasprave na omalovažavajući način i ističući njihova tijela i fizički izgled kao problem, bez da navede njihove argumente iznesene na predmetnoj javnoj raspravi.

Na osnovu SOC-ove žalbe, u januaru ove godine Agencija za ravnopravnost spolova izdala je PreporukuTeleviziji Sarajevo jer je “utvrđeno da postoje elementi povrede Zakona o ravnopravnosti spolova”, a sada je Regulatorna agencija i novčano kaznila TVSA.

Sarajevski otvoreni centar pozdravlja odluku Regulatorne agencije za komunikacije, koja pokazuje kako je neophodno prijavljivati i ukazivati na slučajeve kršenja ljudskih prava. Nadamo se i da će se Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH oglasiti u slučaju spornog Kodeksa oblačenja Sveučilišta u Mostaru. Naime, SOC se u februaru ove godine žalio na Kodeks kojim se pokušava određivati šta je “pristojna” ženska odjeća, a studentice sa hidžabom ili nikabom primoravaju da traže dozvolu dekana da prisustvuju nastavi.

Aktivistkinja za LGBTIQ prava ubijena u Rusiji

Istaknuta ruska aktivistkinja za LGBTIQ prava Yelena Grigoryeva ubijena je u blizini svog doma u Sankt Peterburgu. Grigoryeva je nasmrt izbodena večer nakon što se njezino ime našlo na web stranici koja je nudila nagrade osobama koje napadaju LGBTIQ aktiviste/kinje.

Njezini prijatelji/ce ističu kako je aktivistkinja u zadnje vrijeme primala prijetnje smrću te bila žrtvom zločina iz mržnje, a sve je to prijavila policiji. Policija nije potvrdila prijetnje smrću.

Portal Fontanka navodi kako je priveden osumnjičeni za ubojstvo.

Osim borbe za LGBTIQ prava, Grigoryeva se protivila ruskoj aneksiji Krima, lošem tretmanu zatvorenika/ca i ostalim kršenja ljudskih prava.

U kolovozu prošle godine nekoliko desetaka LGBTIQ aktivista i aktivistkinja uhićeno je tijekom prosvjeda u Sankt Peterburgu za prava LGBTIQ osoba. Međutim, podsjetimo se kako su ruske vlasti, predvođene Vladimirom Putinom, 2013. godine kriminalizirale LGBTIQ prava i zabranile ‘promicanje homoseksualne propagande’. Kako prenosi The Moscow Times, prema nezavisnoj anketi provedenoj od strane Levada Center u travnju 2019. godini, 47% ispitanika/ica smatra kako ‘lezbijke i gejevi trebaju imati ista prava kao i svi ostali građani/ke Rusije’.

U siječnju 2018. godine, ruski aktivist za ljudska prava Konstantin Sinitsin također je ubijen u blizini doma u Sankt Peterburgu. Policija je tvrdila kako je umro uslijed teških tjelesnih ozlijeda koje je zadobio braneći se od pljačkaša.

Poljska: Na prvom Maršu ravnopravnosti u Bjalistoku privedeno 20 osoba

Prvi ‘Marš ravnopravnosti’ u Bjalistoku na istoku Poljske, ovaj vikend, obilježilo je privođenje 20 osoba zbog izgreda te bačenih cigli, petardi, flaša i trulih jaja na sudionike/ice marša. Od toga je šesnaest osoba kažnjeno novčanim kaznama, a četiri će osobe odgovarati za napad, uključujući i onaj na policajce.

“Najozbiljniji izgred tijekom marša u Bjalistoku dogodio se blizu katedrale, kada su protivnici marša pokušali blokirati marš i na policiju su bacali cigle i flaše. Policajci su morali upotrijebiti šok bombe, biber sprej i fizičku silu”, kazala je ministrica unutarnjih poslova i administracije Elzbieta Witek.

Pokušaj poljskih nogometnih huligana da zaustave prvu povorku ponosa u Bjalistoku završio je lakšom povredom jedne žene, dok su tri sudionika zadobili opekline.

 “Nije bilo i nema dozvole za huliganske izgrede koji krše prava drugih. Policija garantira sigurnost bez obzira na parole, pogled na svijet ili uvjerenje građana/ki”, dodala je Witek.

Protiv prve povorke ponosa u Bjalistoku, iako se takvi marševi održavaju u drugim poljskim gradovima već godinama, prosvjedovali su, uz huligane, i poljski nacionalisti te Poljska pravoslavna crkva. ​Stotine ljudi su se molile ispred katedrale za vrijeme marša. Prema policijskim podacima u demonstracije protiv marša bilo je uključeno oko 4000 osoba.

S druge strane, na povorci se okupilo oko 1000 sudionika/ica koji su kroz grad marširali sa zastavama duginih boja, transparentima i sloganima poput ‘ljubav nije grijeh’. Dok su protivnici uzvikivali ‘Bjalistok slobodan od perverznjaka’ sudionici su uzvikivali ‘Poljska slobodna od fašista’.

Sve to vrijeme, gotovo tri sata, marš je bio pod policijskim osiguranjem.

Mislim da je način na koji vodeći političari ove zemlje javno govore o LGBT[Q] pitanjima rezultirao time da se ostali građani/ke Poljske manje boje koristiti govor mržnje“, kazala je Joanna Gluszek, jedna od organizatorica marša za CNN.

Marš ravnopravnosti održan je u atmosferi tenzija i zbog ideje desničarskog provladinog tjednika, “Gazete polske” koji je objavio naljepnice “Zona bez LGBT” s precrtanom dugom, koje je odlučio dijeliti svojem čitateljstvu.

“Iako je marš održan uz mnoge prepreke, nadam se da je ovo početak promjena. Sudionici/e marša, većinom građani/ke Bjalistoka, nisu dopustili/e da ih se prestraši i pokazali/e su da nas nije strah“, kazala je Gluszek u poruci nakon marša.

Natječaj za Nagradu za civilno društvo za 2019.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspisao je natječaj za Nagradu za civilno društvo za 2019. Ovogodišnja je tema Više žena u europskom društvu i gospodarstvu, a nagradit će se inovativne inicijative i projekti čiji je cilj borba za jednake mogućnosti za žene i muškarce i jednako postupanje prema njima u svim sferama gospodarskog i društvenog života. Rok za podnošenje prijava je 6. rujna.

Za Nagradu EGSO-a za civilno društvo mogu se prijaviti sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, ali i pojedinci. Mogu se prijaviti samo inicijative ili projekti koji su već provedeni ili su u tijeku.

Izabrat će se najviše petoro dobitnika koji će dobiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 6. rujna 2019. u 10:00 sati, a svečanost dodjele nagrada održat će se 12. prosinca 2019. u Bruxellesu.

VIŠE O TEMI OVOGODIŠNJE NAGRADE

EGSO – glas europskih sindikata, nevladinih organizacija i organizacija poslodavaca na razini EU-a – u više je navrata upozorio na kontinuiranu rodnu segregaciju i diskriminaciju na europskim tržištima rada i u društvu. Šezdeset godina nakon što se EU Ugovorom iz Rima obvezao na ostvarivanje cilja uklanjanja razlike u plaćama, ta razlika još uvijek iznosi oko 16 %, dok razlika između spolova u mirovinama iznosi golemih 38 %.

Žene čine 51 % stanovništva EU-a, ali samo 67 % žena radi. Od svih poduzetnika samo 31 % njih su žene. Zbog kućanskih i obiteljskih obaveza veća je vjerojatnost da će se žene zaposliti na nepuno radno vrijeme ili na nesigurnim radnim mjestima, što pak dovodi do manje zarade. I dalje su izrazito nedovoljno zastupljene u tijelima u kojima se donose političke i gospodarske odluke, kao što su upravni odbori trgovačkih društava.

Rodni stereotipi prožimaju sve sfere života. Mediji često perpetuiraju rodne uloge, stereotipe ili norme pa čak i prikazuju ponižavajuće slike žena. Suočen s najnovijim primjerima nazadovanja u pogledu ženskih prava u Europi i mračnim procjenama da će za ostvarivanje ravnopravnosti žena i muškaraca biti potrebno više od sto godina, EGSO je nedavno pozvao na političku predanost postizanju ravnopravnosti žena i muškaraca u Europi.

EGSO će ovogodišnju Nagradu za civilno društvo dodijeliti izvanrednim projektima i inicijativama koji se bave barem jednim od sljedećih pitanja:

  • borbom protiv rodnih stereotipa, diskriminatornog društvenog ponašanja i predrasuda u svim područjima gospodarskog i društvenog života ili podizanjem svijesti o tim pitanjima,
  • podizanjem svijesti o posljedicama rodnih stereotipa nastalih u okviru medijskih sadržaja,
  • poticanjem sudjelovanja žena u zanimanjima u kojima tradicionalno dominiraju muškarci, kao što su zanimanja iz sektora prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te borbom protiv rodne segregacije u obrazovanju,
  • suzbijanjem rodno uvjetovanih razlika u plaćama i mirovinama,
  • poticanjem ženskog poduzetništva, jednakosti u donošenju odluka, ekonomske neovisnosti žena i ravnoteže između poslovnog i privatnog života,
  • rješavanjem posebnih problema s kojima se suočavaju žene u osjetljivom položaju, kao što su samohrane majke, žene s invaliditetom, migrantice, pripadnice etničkih manjina ili niskokvalificirane radnice.

Cjelokupan opis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na našim internetskim stranicama – Nagrada EGSO-a za civilno društvo

O NAGRADI ZA CIVILNO DRUŠTVO

EGSO je pokrenuo Nagradu za civilno društvo, koja se ove godine dodjeljuje jedanaesti put, kako bi nagradio i potaknuo inicijative i postignuća organizacija civilnog društva i/ili pojedinaca kojima se daje znatan doprinos promicanju zajedničkih vrijednosti na kojima počiva europska kohezija i integracija. Nagrada za civilno društvo 2018. odnosila se na identitete, europske vrijednosti i kulturnu baštinu u Europi.

Ljubazno vas pozivamo da potaknete organizacije civilnog društva u svojoj zemlji da se prijave za EGSO-ovu Nagradu za civilno društvo 2019. i na taj način pomognete vrijednim projektima da osvoje priznanje.

Prijavi se na trening ‘Interkulturni medijatori’

Centar za mirovne studije poziva vas da se prijavite na trening Interkulturni medijatori. Edukacija je namijenjena osobama koje već rade ili su tek zainteresirane raditi u plurikulturnom okruženju i doprinositi razvoju interkulturnih zajednica i društva.

Ako ste socijalni radnik/ca, odgajatelj/ica, nastavnik/ca, stručna/i suradnik/ca u odgojno-obrazovnoj ustanovi, volonter/ka u radu na integraciji ili se na koji drugi način bavite izgradnjom uključivih zajednica – prijavite se!

Iako je naizgled kulturno homogeno društvo, Hrvatska u svojoj suvremenijoj povijesti dobro poznaje tradiciju migracija, bilo da se radi o emigraciji ili imigraciji, romskim zajednicama, postojanju autohtonih i dolasku novih manjina. Također, procesi migracija koji se odvijaju u posljednjih nekoliko godina kao posljedica ratova, klimatskih promjena i ekonomskih previranja postavljaju nas u situaciju u kojoj je nužno učiniti dodatne osobne i institucionalne napore za izgradnju interkulturnog društva.

Cilj programa Interkulturni medijatori je potaknuti dvosmjeran proces gradnje interkulturnog društva: osposobiti članove društva i predstavnike institucija (socijalne radnike, nastavnike , volontere) za gradnju osobnih, društvenih i institucionalnih pretpostavki za izgradnju interkulturnog društva, za podršku osobama drugih kultura da sa što manje stresa i muke započnu i žive kvalitetan život u našem društvu.Obrazovne module vode osobe s iskustvom u radu na integraciji stranaca u hrvatsko društvo, s teorijskim poznavanjem tema i praktičnim iskustvom u radu.

Prijaviti se možete do 15. kolovoza ispunjavanjem prijavnog obrasca i slanjem na prijave@cms.hr s naznakom: Za interkulturne medijatore 2019.

Edukacije je organizirana u 3 modula u kolovozu i rujnu, provode se petkom i subotom u Zagrebu, u Kući ljudskh prava (Selska cesta 112c), petkom od 10 – 17 i subotom od 10 – 15 sati. 

1. Modul: 30 . i 31. kolovoza: Migracije i izbjeglištvoVoditeljice: Julija Kranjec i Tea Vidović, Centar za mirovne studije

Teme: Obilježja suvremenih migracija. Uzroci i posljedice migracija; Različitosti, predrasude,  diskriminacije; Postojeće integracijske politike i praksa u RH

2. Modul, 13. i 14. rujna: Kulturni obrasci i interkulturalnostVoditeljice: Petra Kremenjaš i Željka Mazzi

Teme: Kulturni identitet, Etnocentrizam kulturalna usmjerenost komunikacije, Stilovi komunikacije

3. Modul: 27. i 28. rujna: Razumijevanje sukoba i posredovanje Voditeljice Lovorka Bačić i Lana Jurman, Centar za mirovne studije

Teme: Kako koristimo komunikaciju i moć: podrška i suradnja; Sukobi, diskriminacija, nasilje – distinkcija; Medijacija/posredovanje 

U ovaj ciklus interkulturnih medijatora možemo uključiti 16 sudionika/ca. Prednost za sudjelovanje imaju osobe koje već rade na integraciji, a nisu imale priliku pohađati srodne edukacije.

O rezultatima selekcije obavijestit ćemo vas nakon 19. kolovoza.Edukacija je za sudionike i sudionice besplatna. Organizator pokriva troškove prehrane u vrijeme trajanja edukacije, putni trošak i smještaj za osobe koje dolaze izvan Zagreba. 

Povijesni uspjeh Dane Budisavljević: Film o ženi koja je spašavala djecu iz ustaških logora osvojio Pulu

‘Dnevnik Diane Budisavljević’, redateljice Dane Budisavljević, osvojio je ukupno sedam nagrada 66. Pulskog filmskog festivala. Riječ je o prvom filmu u novijoj povijesti Pule koji je osvojio nagradu i žirija i publike i kritike.

Film, čija je radnja temeljena na dnevnicima humanitarke koja je tijekom nacističke NDH spasila više od 10.000 srpske djece iz logora, osvojio je nagradu za najbolji film službenog natjecateljskog žirija, publike Zlatna vrata Pule, Zlatnu arenu za najbolju režiju, nagradu međunarodnog žirija kritičara FEDEORA, Zlatne arene za režiju, glazbu i montažu.

Vrlo bitno za istaknuti jest kako se radi o prvom filmu ženske autorice koji je pobijedio u Puli nakon 1959. i Soje Jovanović.

“Meni se čini da se ovdje dogodilo nešto više od samog filma. Možda su ljudi prepoznali neku malu nadu da ova zemlja ne mora otići potpuno kvragu, da imamo grozne periode u povijesti, ali da smo i u tim užasnim vremenima znali i znamo biti ljudi. Priča Diane Budisavljević, njezinih suradnika i djece koju je spasila sedamdeset je godina bila neispričana, a sad se ti ljudi vraćaju da nam nešto poruče”, izjavila je Dana Budisavljević za Večernji list.