sdadmin

Lisa Simpson, crtana feministkinja i prvi feministički uzor

Posted on by sdadmin

Zanemareno, podcijenjeno, neshvaćeno – neke su uobičajene karakteristike srednjeg djeteta. Ipak, istraživanja pokazuju da su upravo navedene osobine plodno tlo za uspjeh. Stoga vam upravo predstavljamo jedno srednje dijete, osmogodišnju Lisu Simpson, koja se ne da zaj***vati.

Lisa je elokventna, glazbeno nadarena, duhovita, moralna, feministički, ekološki i protukapitalistički nastrojena filantropkinja, zagovarateljica koji smo uvijek trebali i koju ćemo trebati i ubuduće. Je li, doista, ikada postojao dosljedniji ženski uzor? Unatoč tome što je već desetljećima na ekranima, Lisa je još uvijek, kroz svoj lik i ideologiju, itekako relevantna i aktualna.

Lisa progovara u ime generacija žena i djevojaka u društvenom trenutku koji obiluje praznim i površnim utjecajima. U lako probavljivim porcijama Lisa, čini se, tisućljećima drsko zagovara feminističke ideje pred publikom koja im nije sasvim naklonjena. Naglašava problema vezane uz seksistički diskurs kojima se klince davne 1992. indoktriniralo u epizodi “Lisa vs. Malibu Stacy”. U toj epizodi prve riječi Malibu Stacy, plastične lutke koja govori, glase “ne pitaj mene, ja sam samo curica”, na što Lisa, dakako, eksplodira.

Bijesna zbog seksističke konotacije, Lisa dizajnira i daje glas novoj poslovno odjevenoj feminističkoj lutki u nadi da će osnažiti i ohrabriti djevojčice. Lutka indikativnog imena Lisa Lionheart izjavljuje “Nema toga što ne možete postići vjerom u sebe!”. Ta bi lutka sa svojim ohrabrujućim stavom definitivno bila korisna i današnjim generacijama žena i djevojaka.

Lisa je ultimativni uzor, jer iako ima i želju i sposobnosti da promijeni svijet, njezine su snage i talenti dostižni. S njom se naprosto možemo poistovjetiti. Poput većine ljudi, i Lisa je puna nesigurnosti i sumnje u vlastitu inteligenciju. Sve to služi za naglašavanje pitanja koja Lisa postavlja. Većina televizijskih serija prikazuje lijepe i samopouzdane ženske likove bez ijednog tjelesnog nedostataka, dok serija Simpsoni kroz Lisin lik prkosi tom mainstreamu, tješeći i umirujući mlade djevojke diljem svijeta.

U epizodi “Lisa, kraljica ljepote”, Lisa je očajna zbog svoje groteskne karikature i neutješno plače jer se doživljava ružnom. U pokušaju da joj osnaži samopouzdanje, Homer prijavi Lisu na natjecanje ljepote kako bi joj pokazao ljepotu koju vidi u njoj. Iako se nevoljko natječe i unatoč nelagodi i užasu zbog svega na što su protukandidatkinje radi ljepote spremne, Lisa u natjecanju ipak sudjeluje i – pobjeđuje.

Umjesto da likuje nad pobjedom, Lisa novostečenu platformu koristi za promicanje svojih političkih stavova o gradonačelnik Quimbyju. Van sebe od bijesa, Quimby nastoji svrgnuti Lisu zbog navodne tehničke pogreške, kako to već obično biva kada institucije i velesile nastoje ušutkati glasne i otvorene žene.

Serija Simpsoni u svojim se kritikama nimalo ne suzdržava, a Lisa je često njihova nositeljica. Ona je tvrdoglava, oštra i nemilosrdna, što ne prolazi neopaženo ni nekažnjeno. Lisa je, kao i druge žene koje se nađu u središtu medijske pozornosti, često demonizirana, kritizirana ili je se izruguje radi njezine otvorenosti. Kroz seriju je preobraćala i obrazovala svoje roditelje, brata, prijatelja, a povremeno i cijeli Springfield. Često su je patronizirali, ismijavali i izolirali. Unatoč tome, Lisa se ne boji bijesnih reakcija  i poniženja koje joj njezino neosviješteno društvo priređuje. Ona je odvažna i hrabra, a nepopularnost njezinih stavova ne predstavlja joj problem. Besramno se suprotstavlja svojim kritičarima i bori se za svoja uvjerenja.

Ono, pak, što Lisu čini vjerodostojnom i autentičnom feministkinjom njezin je osjećaj za pravdu i istinsku jednakost. Ona nije samo feministkinja, nego se zalaže i za prava LGBT osoba, muškaraca, politički obespravljenih, životinja i cijelog planeta. Ona je utopijski simbol. U Lisa vjerujemo.

U epizodi “Bart u budućnosti”, Lisa, ostvarena i samopouzdana žena, prikazana je kao američka predsjednica. Nadamo se, stoga, da će se baš kao u slučaju epidemije ebole i Trumpove pobjede na izborima, i ovo predviđanje pokazati točnim.

Prevela i prilagodila Silvija Jakovljević

Akcija Radnicke fronte u Jasenovcu protiv ustaševanja i fašizacije

Posted on by sdadmin

Priopćenje Radničke fronte povodom današnje akcije u Jasenovcu prenosimo u cijelosti: 

Ustaševanje i fašizacija Hrvatske se ne događaju zato što su neki ljudi ljubitelji povijesti, u kojoj pogotovo vole koljače koji su služili “nadmoćnoj njemačkoj rasi”.

Fašizacija se događa kako bi se unaprijed diskreditirale sve pozitivne tekovine bivše Jugoslavije – npr. radnička prava, javno i dostupno zdravstvo i obrazovanje, demokracija na radnom mjestu itd. 

Ta diskreditacija povijesti se pak odvija zato da nikome danas više ne bi palo na pamet tražiti društvo jednakosti, solidarnosti i socijalne pravde. Takav će odmah biti prozvan Jugoslavenom i komunistom, a u konačnici će, ako zagusti, na njega pustiti i neofašističke horde, koje – iako pričaju o velikoj hrvatskoj slavi (dok puzaju pred nacističkom Njemačkom i predaju Talijanima pola Hrvatske) i istrebljenju “nižih vrsta” – zapravo služe tome da se kapital očuva na vlasti. 

{slika}

Dok Todorić i ostali kapitalisti žive u dvorcima i voze se helikopterima, a obična raja bježi iz zemlje ili kopa po kontejnerima, one će, koji bi se možda mogli pobuniti protiv takvog lopovskog sistema, kontrolirati neofašistički plaćenici.

Pravi smisao fašizacije je da i dalje ostanete kapitalističko roblje, a utjehu nalazite u vikanju “Hrvatska, Hrvatska!”, dok vam fašistička čizma razbija zube.

Prajd u Podgorici: Tražimo podršku onih do kojih nam je najviše stalo

Posted on by sdadmin

Bez incidenata i prema planu organizatora/ica upravo je završila četvrta Povorka ponosa LGBT osoba u Podgorici, javljaju crnogorski mediji.

“Mi ovim Prajdom tražimo podršku onih do kojih nam je najviše stalo, od očeva, majki, braće, sestara, rodbine… Podrška izostaje kada saznaju da smo gejevi, lezbijke, transrodne osobe… Samo ukoliko saopćimo našim porodicama da smo to što jesmo, možemo imati pravi odnos. Isti smo kao i ostale osobe samo što volimo osobe istog spola ili smo drugačijeg rodnog identiteta”, izjavio je Danijel Kalezić iz organizacije Queer Montenegro.

Sretno.eu: platforma za dobre želje, sreću i ljubav

Posted on by sdadmin

Udruge Zagreb Pride, Lezbijska organizacija Rijeka Lori i Trans Aid Hrvatska predstavile su na konferenciji za novinare kampanju Sve što želimo za blagdane je ljubav svima. Riječ je o internetskoj platformi Sretno.eu putem koje se mogu odabrati gotove ili kreirati osobne blagdanske čestitke. Njezin rad demonstrirao je Marko Jurčić, programski koordinator Zagreb Pridea, poslavši prvu blagdansku čestitku s dobrim željama ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, poručivši pritom:

 “Protiv tužnih statistika koje govore o neprihvaćanju, isključenosti i izdvojenosti, ružnih poruka koje nas prate i prijetnji oduzimanjem stečenih prava, odlučili smo se boriti suprotnim osjećajima – ljubavlju i dobrim željama. Sve što nam treba za malo bolji svijet je malo više ljubavi. Slobodno je podijelite s drugima, neće vam je ponestati, i pomognite nam da svima učinimo blagdane ljepšima, čestitku po čestitku.”

Kampanju prate i video spotovi, tri obitelji s LGBTIQ članovima, a koji za blagdane žele ljubav svima, uz dodatnu želju da ih obitelji vole baš takvima kakvi jesu. Upravo su neposredna traumatična iskustva LGBTIQ osoba u Hrvatskoj za vrijeme blagdana potakla na provođenje Sretno.eu kampanje, kada se LGBTIQ zajednica osjeća posebno usamljeno i otuđeno. Naime, za brojne osobe različite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno razumijevanja u njihovim obiteljima. Istraživanje pokazuje da 53 posto očeva i 36 posto majki LGBQ osoba ne zna seksualnu orijentaciju svojeg djeteta*.

U duhu načela “ljubav se ljubavlju vraća”, predstavnici LGBTIQ zajednice u Hrvatskoj odlučili su za blagdane, vrijeme ljubavi i mirenja, ponuditi svim ljudima dobre volje odašiljač dobrih želja, prihvaćanja i sreće. Tako je nastala stranica platforma koja korisnicima nudi velik broj već spremnih digitalnih blagdanskih čestitki koje se mogu poslati mailom ili podijeliti na društvenim mrežama, a korisnici mogu kreirati i vlastite čestitke. “Platforma će nakon blagdana prerasti u riznicu raznih vrsta čestitki od onih za Valentinovo i rođendane do onih za čestitanje registriranog partnerstva ili dobivanja djeteta”, zaključio je Jurčić.

Cilj kampanje je smanjenje homo/bi/transfobije u hrvatskom društvu i obiteljima, a u sklopu europskog projekta “Poštuj ljudska prava – gradi uključivo društvo”, kojeg financira EU, a sufinancira Vlada RH. Posjetite www.sretno.eu i podijelite ljubav za blagdane! 

Izložba Lane Stojićević ‘Parcela’

Posted on by sdadmin

Kao završni izložbeni projekt u 2016. godini, AK galerija u suradnji s VoxFeminae Platformom predstavlja samostalnu izložbu “Parcela” umjetnice Lane Stojićević. Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak 22.12.2016. u 18:30 u prostoru sinagoge u Svilarskoj ulici u Koprivnici.

Izložba propituje  fenomen stihijske izgradnje hiperkičastih kuća-vila koje preplavljuju jadransku obalu. Kroz makete kuća-vila, umjetnica ukazuje na različite posljedice konzumerističkog društva, neplanskog urbanizma, problematizira odnos arhitekture i krajolika kao i elemente arhitekture u kojima prepoznaje sraz stereotipno shvaćenog muškog i ženskog principa. Makete su na neki način odraz današnjeg društva i stvarnosti.

“Stvarnost koja s jedne strane zapostavlja povijesne i kulturne vrednote vidljive i u prostornom ambijentu izložbe koja se održava u sinagogi – nekadašnjem prestižnom zdanju sakralnog karaktera koje danas stoji devastirano i neodržavano, prepušteno neumoljivom tijeku vremena. S druge strane, ta ista stvarnost pod geslom demokracije dopušta vandalizacije u obliku “divlje” gradnje i neplanskog urbanizma.” (iz teksta Helene Kušenić)

Rad je odabran na natječaju “Retradicionalizacija društva” kojeg je provela Mreža kreativnih rodnih praksi prošle godine, pod vodstvom K-zone, i odvija se u sklopu aktivnosti Mreže kreativnih rodnih praksi i VoxFeminae Platforme čiji je cilj povećanje vidljivosti i distribucija radova umjetnica. 

Genitalno sakaćenje događa se i u kršćanskoj Americi

Posted on by sdadmin

“Doktor, koji je kršćanin, odstranio mi je klitoris kada sam imala samo tri godine kako bi me ‘izliječio’ od masturbacije”, piše Renee Bergstrom.

1947., kada sam imala samo tri godine, doktor mi je odstranio klitoris. Genitalno sakaćenje žena uglavnom se povezuje s afričkim kulturama i nekršćanskim religijama, ali meni se dogodilo u ‘bijeloj’ srednjozapadnoj Americi. Događaj se odvio u crkvenoj klinici u kojoj se na djevojčicama koje masturbiraju koristio skalpel.

Sjećam se neizdržive boli i osjećaja da sam izdana. Rečeno mi je da o tome ne govorim, ali čuvanje te tajne za mene je značilo usamljenost u svim pitanjima koja su mi se javljala ulaskom u pubertet: Što propuštam? Kako je to biti ‘potpuna’?

S 15 godina obratila sam se doktoru zbog zatezajućeg osjećaja na ožiljku. Ne znajući, posjetila sam baš kliniku u kojoj se odvilo odstranjivanje klitorisa te su me posramili pružajući mi knjižicu ‘Grijeh samozadovoljavanja’.

Moje prvo dijete i ja mogli smo umrijeti – skoro pa univerzalna posljedica genitalnog osakaćivanja žena su teškoće pri porodu. Kao i mnoge žene širom svijeta, nisam znala da se genitalno ožiljkasto tkivo ne rasteže. Htjela sam svjesna proživjeti porod, ali doktor koji me porađao je izvršio opsežnu epiziotomiju dok sam bila pod anestezijom, a za oporavak mi je trebalo nekoliko mjeseci. Bio je suosjećajan i šokiran kada sam mu rekla odakle mi ožiljak.

Nažalost, nije bio dostupan za moje sljedeće dvije trudnoće, a novi me doktor vidio kao znanstveni eksperiment. Drugi mi je kirurg predložio da mi odstrani jednu bradavicu kako bi mi napravio lažni klitoris. Te su mi ponude bile odbojne pa sam obje odbila. Neugoda je potrajala 50 godina, kada mi se ožiljak odvojio tijekom menopauze.

Oprost ne znači i zaborav

Više ne postoji podsjetnik na dnevnoj bazi i oprostila sam svima koji su bili uključeni u taj događaj. Ali oprost ne znači zaborav. Sada radim sa ženama koje su žrtve genitalnog sakaćenja.  Zajedno sa svojom prijateljicom, Filsan Ali, kreirala sam brošuru za trudne somalijske žene koje su pretrpile genitalno sakaćenje. Brošure su namijenjene ženama i njihovim kliničarima kako bi lakše započeli razgovor o otvaranju ožiljaka da bi se izbjegao carski rez.

Na pisanje me potakla povećana mržnja i nepoštivanje žena, drugih kultura i religija – kao da kršćani SAD-a imaju čistu povijest.

Genitalno sakaćenje nije moja sramota nego moja priča. Svjedočila sam nazivanju masturbacije grijehom od strane kršćanstva, preporuci ‘nekih kršćanskih vođa i doktora’ da je obrezivanje prevencija, izvršavanju takvih preporuka i američkoj kulturi koja je takav oblik seksualnog zlostavljanja prvo prihvatila, a zatim porekla da se ikada dogodilo.

Moja elastičnost cvjeta iz ljubavi, poštovanja i brige moga muža, moje obitelji i mnogih ljudi širom svijeta koji su bili solidarni sa mnom kako sam napredovala na putu do ozdravljenja.

Odavanje počasti boli kroz umjetnost

Prije 30 godina naslikala sam sliku žene koja leti oslobođena svih oblika opresije i zlostavljanja. Tada nisam ni znala da se budi umjetnica u meni.

Ranih osamdesetih, u jednoj švicarskoj galeriji, vidjela sam kip muškarca koji je izgledao identično kao moj brat Phil, koji je umro dok sam studirala. Obuzeta tugom, stvorila sam prolaz za oplakivanje još jednog velikog gubitka u svom životu. Taj sam kip smatrala znakom, čak blagoslovom posla kojeg sam počela poduzimati u iskorijenjivanju genitalnog sakaćenja.

Želja mi je da naša zemlja bude poznata po suosjećanju i pravednom liječenju svih koji su patili i još uvijek pate. San mi je da se genitalno sakaćenje prestane izvršavati u svim kulturama i da žene osjete potpunost, za što vjerujem da je bila namjera našega Stvoritelja. Nadam se da ćemo uspjeti odletjeti od opresije i zlostavljanja. Sa 72 godine, ja, Umjetnica Renee, stavljam svoj glas s onima koje su se uspjeli dići iznad društvenog i kulturalnog pritiska na šutnju.

Prevela/o i prilagodila/o: Sonja Novoselić

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org