sdadmin

Žene kojima je uskraćen pobačaj imaju više problema s mentalnim zdravljem od onih koje pobace

Posted on by sdadmin

Trenutno devet država SAD-a zahtijeva od žena da prije pobačaja idu na savjetovanje o mogućim dugoročnim posljedicama na njihovo mentalno zdravlje. No, novim istraživanjem je otkriveno da pobačaj nema štetan utjecaj na mentalno zdravlje žene. Štoviše, onima kojima je to pravo uskraćeno anksioznije su i imaju manje samopoštovanja od onih koje pobace. Istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji, u San Franciscu provedeno je kao dio Turnaway Study na 956 žena iz ukupno 30 institucija koje provode pobačaje u 21 državi tokom pet godina, te je objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry. Zahvat je zabranjen 231 ženi jer je trudnoća bila u stadiju tri tjedna nakon gestacijskog roka –  rodilo je 161 žena, dok je njih 70 imalo spontani pobačaj ili su pobacile negdje drugdje.

“Kada smo započeli bilo je mnogo rasprava, no malo podataka o stvarnim posljedicama pobačaja na mentalno zdravlje”, izjavila je za Cut suradnica na istraživanju Dr. Diana Green Foster. “Postojao je javni dijalog o tome da pobačaj šteti ženi, no ne mnogo dokaza, čak ni najbolja istraživanja nisu imala kontrolnu skupinu.”

Sudionice istraživanja su tjedan dana nakon što im je pobačaj zabranjen postale anksioznije, te imale niže samopoštovanje i životno zadovoljstvo od onih koje su pobačaj napravile. Ipak, imale su sličnu razinu depresivnosti. Foster kaže da ta sličnost potječe od depresivnih osjećaja povezanih sa saznanjem o (neželjenoj) trudnoći.

Istraživanjem je otkriveno da su unutar razdoblja od šest mjeseci do godine dana žene kojima je pobačaj zabranjen došle na istu razinu anksioznosti, samopoštovanja i životnog zadovoljstva kao one koje su pobacile. “To je očito teška situacija, no bez obzira na ishod mentalno zdravlje se popravlja tokom vremena,” kaže Foster.

Rezultati istraživanja pobijaju argument nekih aktivista protiv pobačaja da zahvat ženama uzrokuje dugoročnu psihološku štetu. Rezultati također pokazuju da se ne mogu opravdati zakoni koji nalažu da žena koja želi pobaciti ide na psihološko savjetovanje, kažu autori studije. No, svako istraživanje ima svoja ograničenja, pa tako i ovo: Istraživanje je bilo promatračko, što ne dopušta uzročne zaključke, ističu autori/ce.

“Mnogo toga iz ove rasprave je ideološki bez činjenica o stvarnom ženskom iskustvu”, za Cut je izjavila Foster. “Ovo istraživanje daje objektivni uvid u to što proživljavaju stvarne žene koje donose ovu odluku.”

Prevela/o i prilagodila/o: Darja Galović

Lisa Simpson, crtana feministkinja i prvi feministički uzor

Posted on by sdadmin

Zanemareno, podcijenjeno, neshvaćeno – neke su uobičajene karakteristike srednjeg djeteta. Ipak, istraživanja pokazuju da su upravo navedene osobine plodno tlo za uspjeh. Stoga vam upravo predstavljamo jedno srednje dijete, osmogodišnju Lisu Simpson, koja se ne da zaj***vati.

Lisa je elokventna, glazbeno nadarena, duhovita, moralna, feministički, ekološki i protukapitalistički nastrojena filantropkinja, zagovarateljica koji smo uvijek trebali i koju ćemo trebati i ubuduće. Je li, doista, ikada postojao dosljedniji ženski uzor? Unatoč tome što je već desetljećima na ekranima, Lisa je još uvijek, kroz svoj lik i ideologiju, itekako relevantna i aktualna.

Lisa progovara u ime generacija žena i djevojaka u društvenom trenutku koji obiluje praznim i površnim utjecajima. U lako probavljivim porcijama Lisa, čini se, tisućljećima drsko zagovara feminističke ideje pred publikom koja im nije sasvim naklonjena. Naglašava problema vezane uz seksistički diskurs kojima se klince davne 1992. indoktriniralo u epizodi “Lisa vs. Malibu Stacy”. U toj epizodi prve riječi Malibu Stacy, plastične lutke koja govori, glase “ne pitaj mene, ja sam samo curica”, na što Lisa, dakako, eksplodira.

Bijesna zbog seksističke konotacije, Lisa dizajnira i daje glas novoj poslovno odjevenoj feminističkoj lutki u nadi da će osnažiti i ohrabriti djevojčice. Lutka indikativnog imena Lisa Lionheart izjavljuje “Nema toga što ne možete postići vjerom u sebe!”. Ta bi lutka sa svojim ohrabrujućim stavom definitivno bila korisna i današnjim generacijama žena i djevojaka.

Lisa je ultimativni uzor, jer iako ima i želju i sposobnosti da promijeni svijet, njezine su snage i talenti dostižni. S njom se naprosto možemo poistovjetiti. Poput većine ljudi, i Lisa je puna nesigurnosti i sumnje u vlastitu inteligenciju. Sve to služi za naglašavanje pitanja koja Lisa postavlja. Većina televizijskih serija prikazuje lijepe i samopouzdane ženske likove bez ijednog tjelesnog nedostataka, dok serija Simpsoni kroz Lisin lik prkosi tom mainstreamu, tješeći i umirujući mlade djevojke diljem svijeta.

U epizodi “Lisa, kraljica ljepote”, Lisa je očajna zbog svoje groteskne karikature i neutješno plače jer se doživljava ružnom. U pokušaju da joj osnaži samopouzdanje, Homer prijavi Lisu na natjecanje ljepote kako bi joj pokazao ljepotu koju vidi u njoj. Iako se nevoljko natječe i unatoč nelagodi i užasu zbog svega na što su protukandidatkinje radi ljepote spremne, Lisa u natjecanju ipak sudjeluje i – pobjeđuje.

Umjesto da likuje nad pobjedom, Lisa novostečenu platformu koristi za promicanje svojih političkih stavova o gradonačelnik Quimbyju. Van sebe od bijesa, Quimby nastoji svrgnuti Lisu zbog navodne tehničke pogreške, kako to već obično biva kada institucije i velesile nastoje ušutkati glasne i otvorene žene.

Serija Simpsoni u svojim se kritikama nimalo ne suzdržava, a Lisa je često njihova nositeljica. Ona je tvrdoglava, oštra i nemilosrdna, što ne prolazi neopaženo ni nekažnjeno. Lisa je, kao i druge žene koje se nađu u središtu medijske pozornosti, često demonizirana, kritizirana ili je se izruguje radi njezine otvorenosti. Kroz seriju je preobraćala i obrazovala svoje roditelje, brata, prijatelja, a povremeno i cijeli Springfield. Često su je patronizirali, ismijavali i izolirali. Unatoč tome, Lisa se ne boji bijesnih reakcija  i poniženja koje joj njezino neosviješteno društvo priređuje. Ona je odvažna i hrabra, a nepopularnost njezinih stavova ne predstavlja joj problem. Besramno se suprotstavlja svojim kritičarima i bori se za svoja uvjerenja.

Ono, pak, što Lisu čini vjerodostojnom i autentičnom feministkinjom njezin je osjećaj za pravdu i istinsku jednakost. Ona nije samo feministkinja, nego se zalaže i za prava LGBT osoba, muškaraca, politički obespravljenih, životinja i cijelog planeta. Ona je utopijski simbol. U Lisa vjerujemo.

U epizodi “Bart u budućnosti”, Lisa, ostvarena i samopouzdana žena, prikazana je kao američka predsjednica. Nadamo se, stoga, da će se baš kao u slučaju epidemije ebole i Trumpove pobjede na izborima, i ovo predviđanje pokazati točnim.

Prevela i prilagodila Silvija Jakovljević

Akcija Radnicke fronte u Jasenovcu protiv ustaševanja i fašizacije

Posted on by sdadmin

Priopćenje Radničke fronte povodom današnje akcije u Jasenovcu prenosimo u cijelosti: 

Ustaševanje i fašizacija Hrvatske se ne događaju zato što su neki ljudi ljubitelji povijesti, u kojoj pogotovo vole koljače koji su služili “nadmoćnoj njemačkoj rasi”.

Fašizacija se događa kako bi se unaprijed diskreditirale sve pozitivne tekovine bivše Jugoslavije – npr. radnička prava, javno i dostupno zdravstvo i obrazovanje, demokracija na radnom mjestu itd. 

Ta diskreditacija povijesti se pak odvija zato da nikome danas više ne bi palo na pamet tražiti društvo jednakosti, solidarnosti i socijalne pravde. Takav će odmah biti prozvan Jugoslavenom i komunistom, a u konačnici će, ako zagusti, na njega pustiti i neofašističke horde, koje – iako pričaju o velikoj hrvatskoj slavi (dok puzaju pred nacističkom Njemačkom i predaju Talijanima pola Hrvatske) i istrebljenju “nižih vrsta” – zapravo služe tome da se kapital očuva na vlasti. 

{slika}

Dok Todorić i ostali kapitalisti žive u dvorcima i voze se helikopterima, a obična raja bježi iz zemlje ili kopa po kontejnerima, one će, koji bi se možda mogli pobuniti protiv takvog lopovskog sistema, kontrolirati neofašistički plaćenici.

Pravi smisao fašizacije je da i dalje ostanete kapitalističko roblje, a utjehu nalazite u vikanju “Hrvatska, Hrvatska!”, dok vam fašistička čizma razbija zube.

Prajd u Podgorici: Tražimo podršku onih do kojih nam je najviše stalo

Posted on by sdadmin

Bez incidenata i prema planu organizatora/ica upravo je završila četvrta Povorka ponosa LGBT osoba u Podgorici, javljaju crnogorski mediji.

“Mi ovim Prajdom tražimo podršku onih do kojih nam je najviše stalo, od očeva, majki, braće, sestara, rodbine… Podrška izostaje kada saznaju da smo gejevi, lezbijke, transrodne osobe… Samo ukoliko saopćimo našim porodicama da smo to što jesmo, možemo imati pravi odnos. Isti smo kao i ostale osobe samo što volimo osobe istog spola ili smo drugačijeg rodnog identiteta”, izjavio je Danijel Kalezić iz organizacije Queer Montenegro.

Sretno.eu: platforma za dobre želje, sreću i ljubav

Posted on by sdadmin

Udruge Zagreb Pride, Lezbijska organizacija Rijeka Lori i Trans Aid Hrvatska predstavile su na konferenciji za novinare kampanju Sve što želimo za blagdane je ljubav svima. Riječ je o internetskoj platformi Sretno.eu putem koje se mogu odabrati gotove ili kreirati osobne blagdanske čestitke. Njezin rad demonstrirao je Marko Jurčić, programski koordinator Zagreb Pridea, poslavši prvu blagdansku čestitku s dobrim željama ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, poručivši pritom:

 “Protiv tužnih statistika koje govore o neprihvaćanju, isključenosti i izdvojenosti, ružnih poruka koje nas prate i prijetnji oduzimanjem stečenih prava, odlučili smo se boriti suprotnim osjećajima – ljubavlju i dobrim željama. Sve što nam treba za malo bolji svijet je malo više ljubavi. Slobodno je podijelite s drugima, neće vam je ponestati, i pomognite nam da svima učinimo blagdane ljepšima, čestitku po čestitku.”

Kampanju prate i video spotovi, tri obitelji s LGBTIQ članovima, a koji za blagdane žele ljubav svima, uz dodatnu želju da ih obitelji vole baš takvima kakvi jesu. Upravo su neposredna traumatična iskustva LGBTIQ osoba u Hrvatskoj za vrijeme blagdana potakla na provođenje Sretno.eu kampanje, kada se LGBTIQ zajednica osjeća posebno usamljeno i otuđeno. Naime, za brojne osobe različite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno razumijevanja u njihovim obiteljima. Istraživanje pokazuje da 53 posto očeva i 36 posto majki LGBQ osoba ne zna seksualnu orijentaciju svojeg djeteta*.

U duhu načela “ljubav se ljubavlju vraća”, predstavnici LGBTIQ zajednice u Hrvatskoj odlučili su za blagdane, vrijeme ljubavi i mirenja, ponuditi svim ljudima dobre volje odašiljač dobrih želja, prihvaćanja i sreće. Tako je nastala stranica platforma koja korisnicima nudi velik broj već spremnih digitalnih blagdanskih čestitki koje se mogu poslati mailom ili podijeliti na društvenim mrežama, a korisnici mogu kreirati i vlastite čestitke. “Platforma će nakon blagdana prerasti u riznicu raznih vrsta čestitki od onih za Valentinovo i rođendane do onih za čestitanje registriranog partnerstva ili dobivanja djeteta”, zaključio je Jurčić.

Cilj kampanje je smanjenje homo/bi/transfobije u hrvatskom društvu i obiteljima, a u sklopu europskog projekta “Poštuj ljudska prava – gradi uključivo društvo”, kojeg financira EU, a sufinancira Vlada RH. Posjetite www.sretno.eu i podijelite ljubav za blagdane! 

Izložba Lane Stojićević ‘Parcela’

Posted on by sdadmin

Kao završni izložbeni projekt u 2016. godini, AK galerija u suradnji s VoxFeminae Platformom predstavlja samostalnu izložbu “Parcela” umjetnice Lane Stojićević. Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak 22.12.2016. u 18:30 u prostoru sinagoge u Svilarskoj ulici u Koprivnici.

Izložba propituje  fenomen stihijske izgradnje hiperkičastih kuća-vila koje preplavljuju jadransku obalu. Kroz makete kuća-vila, umjetnica ukazuje na različite posljedice konzumerističkog društva, neplanskog urbanizma, problematizira odnos arhitekture i krajolika kao i elemente arhitekture u kojima prepoznaje sraz stereotipno shvaćenog muškog i ženskog principa. Makete su na neki način odraz današnjeg društva i stvarnosti.

“Stvarnost koja s jedne strane zapostavlja povijesne i kulturne vrednote vidljive i u prostornom ambijentu izložbe koja se održava u sinagogi – nekadašnjem prestižnom zdanju sakralnog karaktera koje danas stoji devastirano i neodržavano, prepušteno neumoljivom tijeku vremena. S druge strane, ta ista stvarnost pod geslom demokracije dopušta vandalizacije u obliku “divlje” gradnje i neplanskog urbanizma.” (iz teksta Helene Kušenić)

Rad je odabran na natječaju “Retradicionalizacija društva” kojeg je provela Mreža kreativnih rodnih praksi prošle godine, pod vodstvom K-zone, i odvija se u sklopu aktivnosti Mreže kreativnih rodnih praksi i VoxFeminae Platforme čiji je cilj povećanje vidljivosti i distribucija radova umjetnica. 

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org