GENDERFORMANCE: nova programska linija unutar Queer Zagreb Sezone

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu danas je predstavljena nova programska linija unutar Queer Zagreb Sezone pod nazivom Genderformance. Riječ je o programu koji propituje pitanja roda u izvedbenim umjetnostima, a tijekom nekoliko dana programa predstavit će umjetnike kao što suEisa Jocson s Filipina, Geumhyung Jeong iz Južne Koreje, Cecilia Moisio iz Italije, Poliana Lima iz Španjolske,Jan Martens iz Belgijete hrvatski umjetniciSiniša Labrović i Vlasta Delimar.

“Genderformance je program rezidencija i žive izvedbe koji propituju odnos tijela u pokretu i tijela u prostoru. Zato radimo s koreografima i umjetnicima koji rade sa svojim tijelom, u kontekstu Muzeja i stalnog postava muzeja. Ovoga puta sve je povezano s retrospektivnom izložbom Vlaste Delimar koja se čitav svoj umjetnički život bavi postavljanjem pitanja tjelesnosti i granica društvenih normi u javni prostor”, pojasnio je programski direktor Zvonimir Dobrović i dodao da je program na svojoj aktualnosti dobio najnovijim trendovima u hrvatskom društvu kojima se određeni oblici eksperimentalne i radikalne umjetnosti pokušavaju suzbiti ili ograničiti.

“U hrvatskom se društvu događa vrlo jasno desno određena radikalizacija koja Genderformance i ostale programe Queer Zagreba čini i endemski bitnim i aktualnim.”

Osnovu Genderformance programa čini projekt Performing Gender, dvogodišnji projekt umjetničkog istraživanja o identitetima u kojemu sudjeluje Domino (Queer Zagreb) iz Hrvatske s još tri organizacije iz Italije (Gender Bender Festival), Nizozemske (Dutch Dance Festival), te Španjolske (Paso a 2 Platforma Coreográfica Asociación Cultural). Unutar projekta, pozvano je šesnaest umjetnika iz partnerskih država koji će tijekom rezidencija u europskim muzejima suvremene i moderne umjetnosti provoditi istraživanje o seksualnosti i rodnim ulogama kroz umjetnine u fundusu partnerskih muzeja. 

U zagrebačkom dijelu projekta sudjeluju Jan Martens (u suradnji s Brunom Isakovićem), Cecilia Moisio, Siniša Labrović i Poliana Lima, koji će 17. svibnja izvesti izvedbe nastale kao rezultat godine dana sudjelovanja u Performing Genderu.

“Puno mi je u radu pomoglo što smo prošle godine proveli tjedan dana u Zagrebu. Imali smo radionice, razgovore, uspjeli smo doživjeti klimu, upoznati se s kulturom u koju dolazimo. Dobili smo ideju kako se ovdje promišljaju rod i seksualnost. Meni je osobno bilo važno raditi s hrvatskim umjetnicima. Surađujem s hrvatskim umjetnikom Brunom Isakovićem u performansu u kojem se tijekom pet sati umjetnička izvedba preobražava iz gotovo posve statične u izraz vođenja ljubavi.

U svojem radu pokušavam biti suptilan i tom suptilnošću poticati na razgovor i komunikaciju”, kazao je nizozemski umjetnik Jan Martens čiji će se rad moći vidjeti na Final Sharingu u subotu, 17. svibnja. Jan Martens se zagrebačkoj publici vraća početkom lipnja, kada u suradnji s Tjednom suvremenog plesa predstavljamo tri njegove izvedbe.

U ostalom dijelu, program uključuje blok izvedbi i radionicasvjetski poznatih i priznatih koreografkinja iz Južne Koreje i Filipina,a dio programa je i predstavljanje rada jedne od najvećih ikona hrvatskog performansa Vlaste Delimar, koja u vrijeme trajanja programa prikazuje svoju retrospektivu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a za Genderformance priprema izvedbe, predstavljanje opsežnog kataloga svog rada i dvodnevnu konferenciju o performansu.

Prva je na programu južnokorejska umjetnica Geumhyung Jeong sa svojom izvedbom “Oil Pressure Vibrator”, 14. svibnja u 20 sati u MSU-u.

Tinejdžeri napali prošlogodišnjeg voditelja splitske Povorke ponosa

Splitska je policija otkrila napadače na dvojicu pripadnika LGBT zajednice, 19-godišnjaka i 17-godišnjaka, i protiv njih podnijela kaznenu prijavu za prijetnje počinjene iz mržnje.

Oni su u subotu u 14,15 sati na Skalicama napali 31-godišnjeg LGBT aktivista, koji je zadobio ozlijede glave i odmah zatražio hitnu medicinsku pomoć. Također se obratio i pravnom timu Kontre. 22-godišnjak koji je bio s njim nije ozlijeđen.

Lezbijska grupa Kontra i splitska LGBT udruga Rišpet objavile su sinoć da je jedan od napadnutih aktivist i jedan od voditelja prošlogodišnjeg Split Pridea Ante Beus.

Podsjetimo, udruge su pozvale policiju da taj napad označi kao ozbiljnu prijetnju počinjenu iz mržnje te da pokrene kazneni progon počinitelja.

U priopćenju naglasile su kako su u posljednje vrijeme učestali napadi na pripadnike i pripadnice LGBT zajednice, osobito u Splitu, ali i da LGBT osobe u većini slučajeva ne prijavljuju napade zbog straha i nepovjerenja u pravni sustav i policiju.

Upozoravaju da ovaj i neki slični događaji ukazuju ‘na veliku pogrešku zakonodavca koji je u novom Kaznenom zakonu posve ukinuo kazneno djelo nasilničkog ponašanja, a čime će brojni nasilnici na ulicama hrvatske ostati nesankcionirani’.

“U konkretnom slučaju, sudionici i sudionice splitskog napada koji nisu izravno udarili ili zaprijetili, ali su bili uključeni u napad, ostat će kazneno nesankcionirani”, navode udruge Kontra i Rišpet.

Smatraju da je riječ o propustu zakonodavca kojim se posljedično ne štiti građane i građanke od nasilničkog ponašanja, što je, kažu, neprimjereno društvenoj opasnosti djela.

Napominju da je ‘pravo na život bez nasilja temeljno ljudsko pravo’.

“Svi/e građani i građanke Splita, uključujući one koji se aktivno zalažu za ravnopravnost LGBT osoba, moraju se osjećati sigurno u svom gradu”, poručuju Kontra i Rišpet.


Feminizam i odgovornost & Feministički pristup pravdi

Centar za ženske studije i 7. Subversive Forum pozivaju vas na panele Feminizam i odgovornost i Feministički pristup pravdi koji će se održati u srijedu, 14. svibnja u KIC-u, Preradovićeva 5, Zagreb.

11 – 13 h Feminizam i odgovornost

Na panelu će se postaviti pojam odgovornosti kao političke kategorije, kategorije za koju je parametre dala Hannah Arendt kao odgovor na stvarnost politika zla, o čemu je također govorila (Izvori totalitarizma). Pitanje je kako su te postavke razvijene u feminističkim i drugim političkim teorijama nakon Arendt, i ponajprije, koliko i na koji način su te teorijske postavke aktualne i političkim praksama (zla) danas?

Sudjeluju:
Daša Duhaček, Centar za ženske studije/Fakultet političkih nauka, Beograd, Vlasta Jalušič, Mirovni inštitut Ljubljana, Nadežda Čačinovič, Filozofski fakultet/Centar za ženske studije Zagreb
moderatorica: Rada Borić, Centar za ženske studije

15 -17 Feministički pristup pravdi – aktivistički odgovori

Na panelu će se povesti razgovor o feminističkim aktivističkim odgovorima na zločine nad ženama: angažmanu Vlaste Jalušič u organiziranju grupe samo-pomoći i ženskoga centra u Kigaliju, Ruanda, uz dokumentarni film Save yourself? The life of a development project in Rwanda (59′) te pripremama za organiziranje regionalnog Ženskog suda – feministički pristup pravdi, kojega će predstaviti članice Inicijative za Ženski sud.

Sudjeluju:
Vlasta Jalušič, Mirovni inštitut, Ljubljana, Renata Ćuk, Nela Pamuković i Paula Zore, Inicijativa za Ženski sud
moderatorica: Rada Borić, Centar za ženske studije Zagreb/Inicijativa za Ženski sud

Doznajte gdje je u Hrvatskoj najveća nezaposlenost, a gdje su najviše plaće!

Institut za sinergiju znanosti i društva (ISZD), u sklopu projekta HRstat, napravio je projekciju nezaposlenosti i plaća u Hrvatskoj po općinama, gradovima i županijama.

Kako navode na svojim stranicama, napravljena je interaktivna vizualizacija nezaposlenosti i neto plaća po općinama i gradovima Hrvatske, te analiza trendova promjena broja nezaposlenih i niz usporedbi nezaposlenosti i plaća s obrazovanjem, starosnim skupinama i brojem invalida Domovinskog rata.

Nezaposlenost i gradovi

Prema objavljenim podacima općine s najmanjom stopom nezaposlenosti su Pićan (3,32 posto) u Istarskoj, Lopar (4,07) u Primorsko-goranskoj i Varaždiske toplice (4,28) u Varaždinskoj županiji. Najveće stope nezaposlenosti zabilježene su u Jagodnjaku (43,1 posto) u Osječko-baranjskoj, Đulovcu (37 posto) i Donjim Kukuzarima 35,8 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Kada je riječ o velikim gradovima, najmanja stopa nezaposlenosti je u Zagrebu (8,67 posto) i njegovoj okolici, iako u glavnom gradu ima više od 46.000 nezaposlenih. No, moramo uzeti u obzir da u Zagrebu i okolici zapravo živi četvrtina Hrvatske.

U Velikoj Gorici tako ima 43.739 radno sposobnih stanovnika, dok je radno aktivno njih 28.782. Nezaposlenih je 3.488 pa stopa nezaposlenih iznosi 7.97 posto.

U Rijeci stopa nezaposlenosti iznosi 11,37 posto. Radno sposobnih stanovnika ima 88.271, a radno aktivnih 59.255. Nezaposlenih u Rijeci je 10.036.

U najvećem gradu istočne Hrvatske, Osijeku, stopa nezaposlenosti je 13,78 posto. Osijek ima 73.921 radno sposobnu osobu, radno aktivnih je 46.992, a nezaposlenih 10.190.

Stopa nezaposlenosti u Splitu iznosi čak 15,50 posto. Radno sposobnih stanovnika ima 121.242, radno aktivnih tek 77.223. Broj nezaposlenih u Splitu je 18.792.

U kojim sredinama mladi/e imaju najveće mogućnosti za zapošljavanje?

“Uočava se velika nezaposlenost mladih – ako izuzmemo općinu Civljane koja gotovo da niti nema mladih, stopa nezaposlenost dvadesetogodišnjaka u nekim sredinama se kreće oko 50 posto, dok donju granicu predstavljaju općine s oko 5 posto. Mozaik ilustrira i postojanje triju grupa općina po pitanju nezaposlenosti: jedna grupa ima nisku (tj. nižu) nezaposlenost mladih, druga grupa ima visoku (tj. višu) nezaposlenost mladih, ali u obje grupe nezaposlenost opada sa starošću, no ne i u trećoj grupi koja ima visoku nezaposlenost po svim dobnim skupinama. Posljednju grupu općina možemo označiti kao onu koja se bori s permanentnom nezaposlenošću, odnosno njihovi stanovnici u pravilu spadaju u grupu dugotrajno nezaposlenih osoba”, naglašavaju autori i autorice istraživanja.

{slika}

Prema rezultatima, krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak i zadržavanje posla.

S druge je strane, u Dalmatinskoj zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada.

Korelacija plaće, nezaposlenosti i udjela invalida Domovinskog rata

Uočite da nezaposlenost raste, a plaća po glavi radno sposobnog opada, kako raste udio invalida Domovinskog rata. To nam govori kako su posljedice rata još uvijek važan faktor u ekonomskom i političkom razvoju Hrvatske Hrvatske i dio županija stavljaju u komparativno znatno lošiji položaj, koji nema izgleda poboljšanja u dogledno vrijeme.

Neto iznos plaća po općini ili gradu pokazatelj je i ukupne ekonomske slike te sredine. Zato smo na ovoj mapi prikazali plaću zaposlenih (bez obrta i slobodnih zanimanja) po glavi stanovnika starijih od 19 godina (korištena je realna plaća normirana na plaću 2007. godine). Razlike između dijelova Hrvatske su dramatično velike: ako izuzmemo općine u kojima žive uglavnom umirovljenici i umirovljenice (pa u općinu dolazi više novca iz mirovina nego plaća), razlika između najsiromašnijih sredina i Grada Zagreba, kao najbogatije sredine, jest faktor četiri.

{slika}

Podaci su prikupljeni od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) (broj nezaposlenih u prosincu svake godine) i Porezne uprave za razdoblje od 2007. do 2013., kao i iz Popisa stanovništva 2011.

‘U ime obitelji’ traži od DIP-a da GONG-u uskrati promatranje izbora

Udruga U ime obitelji uputila je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) zahtjev da GONG-u uskrati pravo na promatranje izbora za članove u Europski parlament 25. svibnja kao nepristranom promatraču te ih, ‘ako tako smatra prikladnim, uputi na promatranje izbora u svojstvu promatrača vladajućih stranaka – SDP-a i HNS-a’, prenosi rtl.hr.

Udruga je izvijestila kako, iako je GONG prijavio samo 29 promatrača i promatračica te s tako malim brojem promatrača nema mogućnost značajnije utjecati na kvalitetan nadzor nad provedbom izbora, smatra nužnim upozoriti DIP kako je GONG prilikom referenduma o braku djelovala kao aktivistička udruga, suprotno ciljevima djelovanja s kojima se predstavlja u javnosti.

Ističući da GONG kao ciljeve svog djelovanja navodi ‘promicanje i unapređenje ljudskih i građanskih prava te ohrabrivanje i osnaživanje građana za što aktivnijom participacijom u procesima donošenja političkih odluka’, U ime obitelji navodi kako su u svom zahtjevu DIP-u naglasili da se GONG založio protiv prava svih hrvatskih građana i građanki da na referendumu izraze svoje mišljenje o braku te da je djelovao kao promotor stavova aktualnih predstavnika vlasti – od vlade do predsjednika Josipovića.

U ime obitelji podsjeća i kako se GONG, suprotno ciljevima svog djelovanja za koje prima financijsku potporu iz državnog proračuna, založio u prosincu prošle godine i za neuspjele promjene Ustava koje su predložili vladajući SDP i predsjednik Josipović, a koje su, osim sprječavanja izručenja Josipa Perkovića Njemačkoj, imale za cilj onemogućiti građanima Hrvatske da referendumom mijenjaju Ustav svoje zemlje.

“GONG se založio da se ubuduće za promjenu Ustava treba izjasniti 51 posto birača i biračica Hrvatske, čime bi se, de facto, ukinula mogućnost da se izravnom demokracijom mijenja Ustav”, navodi ta udruga.

U ime obitelji u zahtjevu podsjeća DIP kako u Obvezatnim uputama Povjerenstva stoji da promatrači i promatračice ne smije ni na koji način aktivno ili pasivno utjecati na birače i biračice te tvrdi da će GONG-ovi promatrači/ce vršiti aktivni i pasivni utjecaj na birače/ice budući da su se jasno svrstali uz aktualnu vlast i političke stranke koje ju obnašaju.

{slika}

Podsjetimo, U ime obitelji je već i prije od DIP-a tražila da se GONG-u zabrani promatranje referenduma 1. prosinca, iako GONG uopće nije tražio dozvolu za promatranje regularnosti referenduma.

Bitno za naglasiti jest kako udruga U ime obitelji još uvijek nije objavila podatke o vlastitim prihodima i rashodima tijekom referendumske kampanje.

GONG je organizacija civilnog društva utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima. Cilj djelovanja GONG-a je promicanje i unaprjeđenje ljudskih i građanskih prava te ohrabrivanje i osnaživanje građana za što aktivnijom participacijom u procesima donošenja političkih odluka. GONG promiče kulturu dijaloga, otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti u javnoj sferi, te poštivanje ljudskih, naročito građanskih prava, putem istraživanja, zagovaranja i edukacije, samostalno ili u suradnji s pojedincima i organizacijama koji dijele vrijednosti GONG-a.

Kontra i Rišpet traže kažnjavanje napadača na LGBT aktivista u Splitu

Lezbijska grupa Kontra i splitska LGBT udruga Rišpet u večerašnjem su priopćenju zatražile da se identificiraju i kazne napadači na LGBT aktivista, kojega je u subotu u Splitu napala skupina mladića nakon što su ga prepoznali kao jednog od voditelja prošlogodišnjeg Split Pridea, prenosi rtl.hr.

Kontra i Rišpet zahtjevaju od državnih institucija da odlučno reagiraju, identificiraju i kazne sve počinitelje, te da posebno budu kažnjeni oni koji ga kontinuirano napadaju zbog njegova zalaganja za ljudska prava LGBT osoba.

Podsjetite, dvojicu mladića ove je subote u Splitu oko 14 sati fizički napala skupina muškaraca. Napadači su im prijetili da će ih ubiti, vrijeđali ih zbog spolne orijentacije i prijetili im da ne prijavljuju napad policiji.

Aktivist je ozlijeđen udaracem u glavu te je zatražio hitnu medicinsku pomoć, a napad je prijavio policiji i LGBT pravnom timu Kontre.

Udruge pozivaju policiju da taj napad označi kao ozbiljnu prijetnju počinjenu iz mržnje te da pokrene kazneni progon počinitelja.

U priopćenju naglašavaju da su u posljednje vrijeme učestali napadi na pripadnike i pripadnice LGBT zajednice, osobito u Splitu, ali i da LGBT osobe u većini slučajeva ne prijavljuju napade zbog straha i nepovjerenja u pravni sustav i policiju.

Upozoravaju da ovaj i neki slični događaji ukazuju ‘na veliku pogrešku zakonodavca koji je u novom Kaznenom zakonu posve ukinuo kazneno djelo nasilničkog ponašanja, a čime će brojni nasilnici na ulicama hrvatske ostati nesankcionirani’.

“U konkretnom slučaju, sudionici i sudionice splitskog napada koji nisu izravno udarili ili zaprijetili, ali su bili uključeni u napad, ostat će kazneno nesankcionirani”, navode udruge Kontra i Rišpet.

Smatraju da je riječ o propustu zakonodavca kojim se posljedično ne štiti građane i građanke od nasilničkog ponašanja, što je, kažu, neprimjereno društvenoj opasnosti djela.

Napominju da je ‘pravo na život bez nasilja temeljno ljudsko pravo’.

“Svi/e građani i građanke Splita, uključujući one koji se aktivno zalažu za ravnopravnost LGBT osoba, moraju se osjećati sigurno u svom gradu”, poručuju Kontra i Rišpet.