Adriana Zaharijević na Kino učionici: Que sais-je? Ženski orgazam

U ponedjeljak, 25. ožujka s početkom u 19:00 sati u Mini Art-kinu, Adriana Zaharijević održat će učionicu na temu ženskog orgazma.

Adriana Zaharijević je znanstvena suradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Bavi se raznim temama koje spadaju u polje političke filozofije i feminističke teorije. Trenutno piše knjigu o opusu Judith Butler. Do sada je objavila dvije monografije (Postajanje ženom, 2010; Ko je pojedinac? 2014), a tekstovi su joj prevođeni na talijanski, njemački, portugalski, turski, albanski i mađarski. Piše na srpskom i engleskom, sa kojeg i prevodi.

U svom će izlaganju Adriana Zaharijević predstaviti četiri paradigme mogućih objašnjenja o prirodi ženskog orgazma. One će nam pokazati ne samo da je riječ o pojavi o kojoj se govorilo na načine koji su, u skladu s povijesnim razdobljem, bili znanstveno dostupni, nego i da su takvi diskurzi uvijek imali i svoje praktične posljedice. Također, ove četiri paradigme, međusobno prilično neusuglasive, pokazat će i da se o orgazmu nikada nije mnogo znalo, što nas nužno vodi pitanju o tome što znamo sada i kako ta ‘znanja’ oblikuju naše najintimnije doživljaje i iskustva za koja vjerujemo da su samo naša. Iako je znanost od svojih početaka nastojala objasniti fiziološke, a kasnije i psihološke uzroke i posljedice orgazma u ženā, čini se da ni danas ne raspolažemo adekvatnim znanjem o tome što jest – ili nije – orgazam. Pitanje što znamo o tom neobičnom fenomenu spada u domenu povijesti ideja i znanja, točnih i pogrešnih hipoteza koje su proizvodile različite tabue, narodna vjerovanja, ali i pravne sustave i prakse koje su neposredno utjecale na živote nebrojenih žena. To naizgled škakljivo ‘znanje’ otuda je uvijek imalo i izvjesnu zamršenu političku pozadinu.

Pročitajte što su predstavnice inicijative #SPASIME zatražile od državnog vrha

Kako bi osigurale ispunjenje svojih zahtjeva, predstavnice inicijative #SPASIME u ponedjeljak 18. ožujka sastale su se s premijerom Andrejom Plenkovićem i resornim ministrima , a u srijedu 19. ožujka i s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović.
 
Predsjednica je inicijativi dala punu potporu u ostvarivanju ciljeva te obećala pronaći modalitet sudjelovanja u tom procesu, što je od simboličke važnosti za javnu vidljivost napora u rješavanju problema obiteljskog nasilja.
 
Na sastanku s premijerom i ministrima predstavnicama inicijative rečeno je kako je borba protiv obiteljskog nasilja jedan od prioriteta ove Vlade te da se ciljevi inicijative gotovo u cijelosti poklapaju s obavezama koje je Republika Hrvatska preuzela ratifikacijom Istanbulske konvencije, kao i s ciljevima Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji. Članice inicijative naglasile su kako je na ostvarenju tih ciljeva u praksi dosad učinjeno malo ili ništa, a kako bi se to promijenilo, dogovoreno je sljedeće:
 
– već ovog tjedna na sjednici Vlade trebao bi se naći prijedlog novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, koji će odmah biti upućen na javno savjetovanje i potom žurno usvojen
 
– do konca godine Vlada je obećala izmjene Kaznenog zakona na način da će se povećati zakonski minimumi kazni za kaznena djela obiteljskog nasilja te čl. 179a – kazneno djelo nasilja u obitelji – s ciljem boljeg definiranja koje bi obuhvaćalo i tjelesno nasilje te spolno uznemiravanje, a sve kako bi  ih policija i državno odvjetništvo mogli nedvojbeno kvalificirati kao kazneno djelo, a ne samo kao prekršaj. Provest će se i izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na način da će se povećati kazne za prekršaje iz tog zakona. Vlada je inicijativi ponudila da u radnu skupinu za izmjenu zakona imenuje svoje predstavnike, što ćemo i učiniti u suglasju s organizacijama civilnog društva, a sve s ciljem monitoringa provedbe obećanih izmjena zakona
 
– Vlada će čelnicima šest županija u kojima nema nijednog skloništa za žrtve nasilja naložiti da ista osiguraju najkasnije do konca godine, jer je za skloništa u tim županijama, kako su rekli, već osiguran novac
 
– Inicijativa će se, kako je i predložila, uključiti u realizaciju sveobuhvatne edukacijske kampanje za sprječavanje nasilja u obitelji, i opet u suglasju s organizacijama civilnog društva
 
– s ciljem prevencije obiteljskog nasilja od najranije dobi, osnažit će se edukacija u dijelu međupredmetne nastave, za što je zaduženo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Vlada je ponudila uvrstiti predstavnike inicijative u radnu skupinu za isto, što ćemo u suglasju s organizacijama civilnog društva i učiniti
 
– do konca godine Vlada će osigurati nacionalnu, 24 sata dnevno i sedam dana tjedno dostupnu telefonsku liniju za pomoć žrtvama nasilja s jedinstvenim pozivnim brojem, bilo osnaživanjem neke od postojećih linija organizacija civilnog društva ili uspostavom nove, kao i upućivanjem prikladnih uputa za djelovanje u prijelaznom razdoblju službama 112 i 192, koje će sastaviti Ministarstvo socijalne skrbi
 
Inicijativa #SPASIME ne odustaje od ispunjenja svih svojih zahtjeva, svjesna da je za provedbu nekih potrebno dulje vrijeme i prikladne zakonske procedure. Stoga je sastanku u Vladi pristupila u dobroj vjeri, ali će pomno pratiti ostvarivanje dogovorenih ciljeva i rokova, sve u partnerstvu s nizom organizacija civilnog društva koje su stručne i kapacitirane za borbu protiv obiteljskog nasilja, a s kojima inicijativa surađuje od samog početka svog djelovanja.

Šesta lezbejska nedelja u Beogradu

Šesta lezbejska nedelja, pod nazivom April u Beogradu, održat će se u Beogradu od 4. do 7. travnja,

Skup se održava u organizaciji Labrisa – organizacije za lezbejska ljudska prava, a namijenjen je lezbijskim aktivistkinjama s prostora bivše Jugoslavije.

Naše namjere su da ovim događajem obezbijedimo siguran prostor u kome ćemo imati šansu da reflektujemo aktuelne procese i probleme u društvu i na lezbejskoj aktivističkoj sceni. Da razgovaramo i promišljamo pitanja, kako u kontekstu trenutnog političkog momenta, tako i one unutrašnje u nama. Da diskutujemo o pravcima naših sadašnjih i budućih aktivnosti i mogućih saradnji, kao i da međusobnim susretom osnažimo jedna drugu i napunimo se konstruktivne energije za naš dalji aktivistički rad“, poručuju iz Labrisa.

Ukoliko želite sudjelovati na događanju, više informacija možete dobiti slanjem upita organizatorima/ica na e-mail: labris@labris.org.rs 

Broj sudionica je ograničen, a prijava je obvezna. Sve zainteresirane aktivistkinje mogu se prijaviti ovdje, zaključno s 25. ožujkom.

Ženski marš u Pakistanu popraćen online prijetnjama smrću

Organizatori/ice Marša za Dan žena u Pakistanu primili/e su prijetnje smrću i silovanjem putem socijalnih mreža te smatraju da se treba podnijeti prijava protiv online nasilja.

“Otišlo je predaleko s prijetnjama smrću i silovanjem, kako organizatorima/icama, tako i ljudima koji su došli na Marš”, kazala je Nighdat Daad, pakistanska pravnica.  

Događaj koji je privukao desetine tisuća žena na 8. Mart bio je tek drugi događaj ovog tipa u Pakistanu, zemlji koja je prema anketi Thomson Reuters fundacije šesta najopasnija zemlja za žene u 2018. godini. 

Prema izvješću Human Rights Watch-a prošle godine je u Pakistanu počinjeno oko tisuću ‘ubojstva iz časti’ – prakse u kojoj obitelj i rođaci ubijaju djevojku ili ženu jer je nanijela sramotu ili je uvrijedi čast obitelji. 

Drugi/a organizator/ica Marša, koji/a je želio/la biti anoniman/a, kazao/la je da je ovo dokaz da su ženske organizacije ovako kolektivno udružene ugrozile patrijarhalne sile u društvu. 

Također, Pakistan bilježi velik skok u korištenju društvenih mreža, posebice Facebooka. Taj porast rezultirao je online debatom o mizoginiji u kojoj su mnoge žene progovorile o svakodnevnim porukama mržnje i pornografskim porukama koje dobivaju. 

I nakon samog Marša nastavile su se prijetnje putem društvenih mreža, a neki ‘istaknuti’ muškarci žalili su se na ‘obscene’ transparente koje su nosili prosvjednici i prosvjednice. 

Išlo se do te mjere da je član najveće vjersko političke stranke u zemlji podnio tužbu policiji u gradu Karachi gdje je 7000 žena pohodilo Marš, kazavši da su ‘provocirale vjerska uvjerenja’ i širile vulgarnost. 

Također, organizatori/ice su rekli/e da su se mediji više fokusirali na reakcije nakon i prije događaja nego li na ciljeve samog Marša. “Mediji su igrali zbilja negativnu ulogu u ovoj kampanji… samo su pretraživali što su trolovi pisali online i uzeli su nekoliko provokativnih plakata i ‘prodavali’ njihov sadržaj”, zaključno je kazala Daad. 

FEMATIK u Mami: Teorija socijalne reprodukcije

Kao mjesto promicanja kritičkih društvenih pozicija, Klub MaMa u 2019. godini ugošćuje feminističko-marksistički kružok FEMATIK, čitalačku grupu koja više od tri godine djeluje s ciljem dodatnog samoobrazovanja i afirmiranja teorije politički lijevo orijentiranog feminizma.

Na trećem druženju u MaMi, koje će se održati 27. ožujka u 18 sati, FEMATIK će se baviti tekstovima s područja teorije socijalne reprodukcije. U diskusiji će se pridružiti Ana Vilenica – teoretičarka i aktivistkinja za pravo na stanovanje iz Beograda.

Više o događaju pronađite OVDJE. 

Zainteresirani/e za literaturu mogu se javiti na mejl lina.gonan@protonmail.com

Makedonski parlament usvojio niz progresivnih izmjena u zakon o abortusu

Makedonski parlament usvojio je izmjene zakona o abortusu, prema kojima će ženama biti dostupniji prekid trudnoće na njihov zahtjev. Tamošnja organizacija civilnog društva HERA – Health Education and Research Association tvrdi kako će se ovim izmjenama zakona omogućiti potpuno poštivanje ženinog prava na izbor i odluku o vlastitom tijelu i životu.

“Budući da su HERA i druge organizacije civilnog društva bile članice radne skupine Ministarstva zdravlja za izradu zakona, možemo reći da je 90% naših prijedloga integrirano u konačan zakonski prijedlog. Smatramo ovo velikom pobjedom za sve žene i ženske organizacije u Makedoniji”, priopćile su.

Prema njihovim riječima, ukinuta su obavezna i prisilna savjetovanja, kao i trodnevno razdoblje čekanja, odnosno razmišljanja koje je uvedeno kao prilika da ‘žene još malo razmotre svoje odluke’. Riječ je o metodama čiji je cilj bio prolongirati cijeli postupak kako bi žene ostale bez vremena u kojem je moguće izvršiti legalan abortus.

Novim amandmanima pacijenticama se jamči kao će biti informirane na objektivan i znanstveno utemeljen način.

Prekid trudnoće na zahtjev žene sada je moguće izvesti do 12. tjedna trudnoće. Pobačaj od 12. do 22. tjedna moguće je izvesti ako žena podnese zahtjev tvrdeći da trudnoća ugrožava njezin život i zdravlje, ako se dijete može roditi s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima, ako je fetus rezultat silovanja, seksualnog zlostavljanja ili incesta, ili ako se žena suočava s teškom osobnom, obiteljskom ili financijskom situacijom. Povjerenstvo sastavljeno od dva/dvije liječnika/ce i socijalnog/e radnika/ce odlučivat će o tom zahtjevu. Ukoliko žena nije zadovoljna odlukom povjerenstva, može podnijeti pritužbu širem povjerenstvu.

Dodatna dokumentacija javnog tužitelja više neće biti potrebna u slučajevima silovanja, što je u skladu s Istanbulskom konvencijom. Izjava žene će biti dovoljna.

Osim toga, novim zakonom omogućit će se ženama da izaberu prekinuti trudnoću neinvazivnom metodom korištenja kombinacije pilula za abortus, takozvanim medicinskim abortusom. Kako bi se pobačaj učinio dostupnijim u ruralnim područjima, ova metoda prekida trudnoće bit će dostupna i u ginekološkim ordinacijama primarne zdravstvene skrbi.