Aktivni/e učenici/e za solidarno društvo!

Na Međunarodni dan eliminacije rasne diskriminacije učenici i učenice  poručuju da je solidarnost aktivan čin borbe protiv nepravdi čak i kad šanse  za uspjeh nisu velike, piše u svom priopćenju javnosti Centar za mirovne studije. 

“U vremenu u kojem se preispituju temeljne vrijednosti ljudskih prava, jača govor mržnje koji potpiruje zločine iz mržnje te isključivanje drugih i drugačijih, učenici su se odlučili tome usprotiviti. Više od 1000 učenika 12 osnovnih i devet srednjih škola diljem Hrvatske poslali su danas više od 1000 poruka solidarnosti svojim znanim i neznanim susjedima, kako bi progovorili o svijetu u kakvom žele živjeti. Dio je to projekta P.S. Pokreni solidarnost, a na razglednicama na kojima šalju svoje poruke su fotografije koje progovaraju o različitosti, diskriminaciji i vrijednostima kao što su jednakost, solidarnost, pravda i poštovanje”, priopćili su.

CMS upozorava kako usprkos nevoljkosti obrazovnih vlasti da na kvalitetan i sustavan način u škole uvedu Građanski odgoj i obrazovanje, ove su aktivnosti bile prilika učenicima i učenicama iz Daruvara, Domašinca, Dugog Sela, Klenovnika, Lipika, Metkovića, Osijeka, Pakraca, Pleternice, Požege, Rijeke, Slavonskog Broda, Tuhelja i Zagreba da razvijaju kritičko mišljenje, osvještavaju vlastite i društvene stereotipe i predrasude te se aktiviraju u izgradnji solidarnije sadašnjosti.

“Već je prošle godine 700 učenika i učenica u Hrvatskoj sudjelovalo u ovom projektu uz podršku Centra za mirovne studije te se takvim načinom obilježavanja Međunarodnog dan eliminacije rasne diskriminacije pridružilo svojim vršnjacima iz Francuske, Španjolske i Poljske. Naime, 150.000 učenika diljem Europe već mjesec dana analizira fotografije koje tematiziraju klimatsku pravdu, rodnu ravnopravnost, migracije i izbjeglištvo, građanski aktivizam i ljudska prava te osmišljavaju poruke kako bi ih poslali svojim sugrađanima i sugrađankama te se nadaju kako će im svi koji prime razglednice odgovoriti. Tako se potiče otvaranje škola prema zajednici i pokretanje dijaloga o važnim društvenim temama te suodnosu globalnih izazova i lokalnih realnosti. Jedna od tih tema je klimatska pravda koja je u posljednje vrijeme potakla velik broj učenika diljem svijeta da izađu na ulice i od svojih vlada zahtijevaju odgovorno ponašanje i poštivanje međunarodnih sporazuma koje su i same potpisale. Poruka je to svima kako učenici nisu samo pasivni konzumenti sadržaja, već da imaju stav i sposobni su ga artikulirati kroz aktivan rad na društvenoj promjeni”, ističe CMS.

“Upravo bi obrazovni sustav trebao omogućavati učenicima i učenicama razvoj njihove građanske kompetencije koja se očituje u razvoju znanja i stavova prema određenim društvenim i političkim temama te vrijednosti i ponašanja koji uključuju spremnost za aktivno sudjelovanje u životu, kako lokalne, tako i globalne zajednice”, naglašavaju.

Projektom P.S. Pokreni solidarnost učenici uključenih škola napravili su iskorak u tom smjeru, ali poticanje emancipacije mladih, i njihovo osposobljavanje  za gradnju društvene solidarnosti mora biti u stalnom fokusu obrazovnih politika.  

Pronađete li u svojem poštanskom sandučiću jednu od ovih razglednica, odvažite se za dijalog s mladima i opišite im svoju viziju solidarnosti!

Adriana Zaharijević na Kino učionici: Que sais-je? Ženski orgazam

U ponedjeljak, 25. ožujka s početkom u 19:00 sati u Mini Art-kinu, Adriana Zaharijević održat će učionicu na temu ženskog orgazma.

Adriana Zaharijević je znanstvena suradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Bavi se raznim temama koje spadaju u polje političke filozofije i feminističke teorije. Trenutno piše knjigu o opusu Judith Butler. Do sada je objavila dvije monografije (Postajanje ženom, 2010; Ko je pojedinac? 2014), a tekstovi su joj prevođeni na talijanski, njemački, portugalski, turski, albanski i mađarski. Piše na srpskom i engleskom, sa kojeg i prevodi.

U svom će izlaganju Adriana Zaharijević predstaviti četiri paradigme mogućih objašnjenja o prirodi ženskog orgazma. One će nam pokazati ne samo da je riječ o pojavi o kojoj se govorilo na načine koji su, u skladu s povijesnim razdobljem, bili znanstveno dostupni, nego i da su takvi diskurzi uvijek imali i svoje praktične posljedice. Također, ove četiri paradigme, međusobno prilično neusuglasive, pokazat će i da se o orgazmu nikada nije mnogo znalo, što nas nužno vodi pitanju o tome što znamo sada i kako ta ‘znanja’ oblikuju naše najintimnije doživljaje i iskustva za koja vjerujemo da su samo naša. Iako je znanost od svojih početaka nastojala objasniti fiziološke, a kasnije i psihološke uzroke i posljedice orgazma u ženā, čini se da ni danas ne raspolažemo adekvatnim znanjem o tome što jest – ili nije – orgazam. Pitanje što znamo o tom neobičnom fenomenu spada u domenu povijesti ideja i znanja, točnih i pogrešnih hipoteza koje su proizvodile različite tabue, narodna vjerovanja, ali i pravne sustave i prakse koje su neposredno utjecale na živote nebrojenih žena. To naizgled škakljivo ‘znanje’ otuda je uvijek imalo i izvjesnu zamršenu političku pozadinu.

Pročitajte što su predstavnice inicijative #SPASIME zatražile od državnog vrha

Kako bi osigurale ispunjenje svojih zahtjeva, predstavnice inicijative #SPASIME u ponedjeljak 18. ožujka sastale su se s premijerom Andrejom Plenkovićem i resornim ministrima , a u srijedu 19. ožujka i s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović.
 
Predsjednica je inicijativi dala punu potporu u ostvarivanju ciljeva te obećala pronaći modalitet sudjelovanja u tom procesu, što je od simboličke važnosti za javnu vidljivost napora u rješavanju problema obiteljskog nasilja.
 
Na sastanku s premijerom i ministrima predstavnicama inicijative rečeno je kako je borba protiv obiteljskog nasilja jedan od prioriteta ove Vlade te da se ciljevi inicijative gotovo u cijelosti poklapaju s obavezama koje je Republika Hrvatska preuzela ratifikacijom Istanbulske konvencije, kao i s ciljevima Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji. Članice inicijative naglasile su kako je na ostvarenju tih ciljeva u praksi dosad učinjeno malo ili ništa, a kako bi se to promijenilo, dogovoreno je sljedeće:
 
– već ovog tjedna na sjednici Vlade trebao bi se naći prijedlog novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, koji će odmah biti upućen na javno savjetovanje i potom žurno usvojen
 
– do konca godine Vlada je obećala izmjene Kaznenog zakona na način da će se povećati zakonski minimumi kazni za kaznena djela obiteljskog nasilja te čl. 179a – kazneno djelo nasilja u obitelji – s ciljem boljeg definiranja koje bi obuhvaćalo i tjelesno nasilje te spolno uznemiravanje, a sve kako bi  ih policija i državno odvjetništvo mogli nedvojbeno kvalificirati kao kazneno djelo, a ne samo kao prekršaj. Provest će se i izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na način da će se povećati kazne za prekršaje iz tog zakona. Vlada je inicijativi ponudila da u radnu skupinu za izmjenu zakona imenuje svoje predstavnike, što ćemo i učiniti u suglasju s organizacijama civilnog društva, a sve s ciljem monitoringa provedbe obećanih izmjena zakona
 
– Vlada će čelnicima šest županija u kojima nema nijednog skloništa za žrtve nasilja naložiti da ista osiguraju najkasnije do konca godine, jer je za skloništa u tim županijama, kako su rekli, već osiguran novac
 
– Inicijativa će se, kako je i predložila, uključiti u realizaciju sveobuhvatne edukacijske kampanje za sprječavanje nasilja u obitelji, i opet u suglasju s organizacijama civilnog društva
 
– s ciljem prevencije obiteljskog nasilja od najranije dobi, osnažit će se edukacija u dijelu međupredmetne nastave, za što je zaduženo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Vlada je ponudila uvrstiti predstavnike inicijative u radnu skupinu za isto, što ćemo u suglasju s organizacijama civilnog društva i učiniti
 
– do konca godine Vlada će osigurati nacionalnu, 24 sata dnevno i sedam dana tjedno dostupnu telefonsku liniju za pomoć žrtvama nasilja s jedinstvenim pozivnim brojem, bilo osnaživanjem neke od postojećih linija organizacija civilnog društva ili uspostavom nove, kao i upućivanjem prikladnih uputa za djelovanje u prijelaznom razdoblju službama 112 i 192, koje će sastaviti Ministarstvo socijalne skrbi
 
Inicijativa #SPASIME ne odustaje od ispunjenja svih svojih zahtjeva, svjesna da je za provedbu nekih potrebno dulje vrijeme i prikladne zakonske procedure. Stoga je sastanku u Vladi pristupila u dobroj vjeri, ali će pomno pratiti ostvarivanje dogovorenih ciljeva i rokova, sve u partnerstvu s nizom organizacija civilnog društva koje su stručne i kapacitirane za borbu protiv obiteljskog nasilja, a s kojima inicijativa surađuje od samog početka svog djelovanja.

Šesta lezbejska nedelja u Beogradu

Šesta lezbejska nedelja, pod nazivom April u Beogradu, održat će se u Beogradu od 4. do 7. travnja,

Skup se održava u organizaciji Labrisa – organizacije za lezbejska ljudska prava, a namijenjen je lezbijskim aktivistkinjama s prostora bivše Jugoslavije.

Naše namjere su da ovim događajem obezbijedimo siguran prostor u kome ćemo imati šansu da reflektujemo aktuelne procese i probleme u društvu i na lezbejskoj aktivističkoj sceni. Da razgovaramo i promišljamo pitanja, kako u kontekstu trenutnog političkog momenta, tako i one unutrašnje u nama. Da diskutujemo o pravcima naših sadašnjih i budućih aktivnosti i mogućih saradnji, kao i da međusobnim susretom osnažimo jedna drugu i napunimo se konstruktivne energije za naš dalji aktivistički rad“, poručuju iz Labrisa.

Ukoliko želite sudjelovati na događanju, više informacija možete dobiti slanjem upita organizatorima/ica na e-mail: labris@labris.org.rs 

Broj sudionica je ograničen, a prijava je obvezna. Sve zainteresirane aktivistkinje mogu se prijaviti ovdje, zaključno s 25. ožujkom.

Ženski marš u Pakistanu popraćen online prijetnjama smrću

Organizatori/ice Marša za Dan žena u Pakistanu primili/e su prijetnje smrću i silovanjem putem socijalnih mreža te smatraju da se treba podnijeti prijava protiv online nasilja.

“Otišlo je predaleko s prijetnjama smrću i silovanjem, kako organizatorima/icama, tako i ljudima koji su došli na Marš”, kazala je Nighdat Daad, pakistanska pravnica.  

Događaj koji je privukao desetine tisuća žena na 8. Mart bio je tek drugi događaj ovog tipa u Pakistanu, zemlji koja je prema anketi Thomson Reuters fundacije šesta najopasnija zemlja za žene u 2018. godini. 

Prema izvješću Human Rights Watch-a prošle godine je u Pakistanu počinjeno oko tisuću ‘ubojstva iz časti’ – prakse u kojoj obitelj i rođaci ubijaju djevojku ili ženu jer je nanijela sramotu ili je uvrijedi čast obitelji. 

Drugi/a organizator/ica Marša, koji/a je želio/la biti anoniman/a, kazao/la je da je ovo dokaz da su ženske organizacije ovako kolektivno udružene ugrozile patrijarhalne sile u društvu. 

Također, Pakistan bilježi velik skok u korištenju društvenih mreža, posebice Facebooka. Taj porast rezultirao je online debatom o mizoginiji u kojoj su mnoge žene progovorile o svakodnevnim porukama mržnje i pornografskim porukama koje dobivaju. 

I nakon samog Marša nastavile su se prijetnje putem društvenih mreža, a neki ‘istaknuti’ muškarci žalili su se na ‘obscene’ transparente koje su nosili prosvjednici i prosvjednice. 

Išlo se do te mjere da je član najveće vjersko političke stranke u zemlji podnio tužbu policiji u gradu Karachi gdje je 7000 žena pohodilo Marš, kazavši da su ‘provocirale vjerska uvjerenja’ i širile vulgarnost. 

Također, organizatori/ice su rekli/e da su se mediji više fokusirali na reakcije nakon i prije događaja nego li na ciljeve samog Marša. “Mediji su igrali zbilja negativnu ulogu u ovoj kampanji… samo su pretraživali što su trolovi pisali online i uzeli su nekoliko provokativnih plakata i ‘prodavali’ njihov sadržaj”, zaključno je kazala Daad. 

FEMATIK u Mami: Teorija socijalne reprodukcije

Kao mjesto promicanja kritičkih društvenih pozicija, Klub MaMa u 2019. godini ugošćuje feminističko-marksistički kružok FEMATIK, čitalačku grupu koja više od tri godine djeluje s ciljem dodatnog samoobrazovanja i afirmiranja teorije politički lijevo orijentiranog feminizma.

Na trećem druženju u MaMi, koje će se održati 27. ožujka u 18 sati, FEMATIK će se baviti tekstovima s područja teorije socijalne reprodukcije. U diskusiji će se pridružiti Ana Vilenica – teoretičarka i aktivistkinja za pravo na stanovanje iz Beograda.

Više o događaju pronađite OVDJE. 

Zainteresirani/e za literaturu mogu se javiti na mejl lina.gonan@protonmail.com